ANTE NAZOR Zabrinut sam, vlast se proglašava fašističkom. Podsjeća me na kraj 80-ih!

Otprilike isto se događa i danas kada se u medijima u Hrvatskoj svakodnevno izražava „zabrinutost zbog sve većeg porasta netolerancije i neoustaštva“, što nije točno

Svečano je obilježena 21. obljetnica vojno redarstvene operacije “Bljesak” u Okučanima, u nazočnosti predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera, premijera Tihomira Oreškovića i drugih dužnosnika.

Današnju obljetnicu za direktno.hr komentirao je povjesničar Ante Nazor.

“Oslobodilačka operacija „Bljesak“, kojom je oslobođen preostali okupirani teritorij zapadne Slavonije (oko 600 km2), otvorena autocesta Zagreb-Lipovac i osigurana međunarodno priznata granica Republike Hrvatske na rijeci Savi, jedan je od važnijih događaja iz hrvatske vojne povijesti. Pobjede hrvatskih snaga u „Bljesku“, a potom i u „Oluji“, bile su presudne za konačno oslobađanje okupiranih područja Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. U “Bljesku” su Hrvatska vojska i skupne snage Specijalne policije MUP-a RH u samo 32 sata – 1. i 2. svibnja – slomile otpor srpskih postrojbi i oslobodile Jasenovac, Staru Gradišku i Okučane. Ostaci poraženoga 18. korpusa “Srpske vojske Krajine” predali su se u popodnevnim satima 4. svibnja iznad Pakraca, a organizirani otpor specijalnih snaga pobunjenih Srba prestao je sljedećega jutra, oko 6.30 sati u području Omanovca. U operaciji su poginula 42 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a neprijateljski gubici bili su višestruko veći”, rekao je i nastavio:

“Važno je naglasiti da je hrvatska vlast pokrenula operaciju „Bljesak“ tek nakon što su propali svi pokušaji hrvatske vlasti i međunarodne zajednice da diplomatskim putem riješi pitanje okupiranoga teritorija, te da je radi odmazde srpsko vodstvo opet primjenilo terorističku strategiju i zapovjedilo raketiranje hrvatskih gradova. U Zagrebu su pritom pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti, a ubijeno je sedmero i ranjeno više od stotinu civila.

Tijekom i nakon operacije “Bljesak”, hrvatske vlasti osigurale su humani postupak i sva građanska prava srpskom stanovništvu, a pripadnicima srpskih postrojbi zajamčena je primjena Zakona o oprostu. Unatoč tomu, pod golemim pritiskom srpskoga vodstva i uz prijetnju nastavka bombardiranja Zagreba, UN je organizirao operaciju “Sigurni prolaz”, kojom je najveći dio preostaloga stanovništva srpske narodnosti nakon „Bljeska“ napustio zapadnu Slavoniju”, rekao je Nazor.

Otkrio je kako se sjeća tih dana.

“Tada sam, kao nastavnik hrvatske i vojne povijesti na Hrvatskom vojnom učilištu, zapravo u Dočasničkoj školi u Jastrebarskom, sa zebnjom pratio početak operacije, znajući da ona neminovno donosi žrtve. Ipak, tugu za ljudskim životima nadvladali su osjećaji sreće što je konačno oslobođen jedan okupirani dio hrvatske države i ponosa na hrvatske snage koje su oslobodile to područje. Tada su prevladavali i osjećaji nade da će nakon zapadne Slavonije biti oslobođena cijela Hrvatska i zanosa da će u slobodnoj Hrvatskoj procvjetati gospodarstvo, koje će omogućiti blagostanje za sve hrvatske građane.

Istovremeno, gledajući uspjeh i naraslu moć Hrvatske vojske, vjerojatno kao i mnogi drugi hrvatski branitelji sjetio sam se i ratne jeseni 1991. i one nadmoći u teškom naoružanju kojim je JNA za potrebe „Velike Srbije“ osvajala dijelove Hrvatske. Sjaj pobjede Hrvatske vojske i policije u „Bljesku“ te konačne pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu ne može se razumijeti, ako se izostavi sjećanje na 1991. i ne upozori na činjenicu da je Hrvatska velikosrpsku agresiju dočekala razoružana, bez artiljerije, tenkova i vojnih zrakoplova, zapravo bez prave vojske”, naglasio je Nazor.

Prošla je 21 godina nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak. Nazor je za direktno.hr otkrio kako gleda na Hrvatsku nakon 21 godine.

“Sretan sam zbog toga što je Hrvatska samostalna država, no ne mogu biti sretan zbog činjenice da gospodarsko stanje nije ni blizu onoga što smo očekivali u zanosu nakon pobjeda hrvatskih snaga u „Bljesku“ i „Oluji“. I dalje sam ponosan na Domovinski rat, no zabrinut sam posljednjim događajima u kojem se hrvatska vlast i država proglašavaju fašistoidnima, jer me to podsjeća na kraj 1980-ih i 1990. kad su pojedini mediji u Srbiji neprestanim plasiranjem neprovjerenih ili selektivno odabranih informacija i ponavljanjem laži o „fašistoidnoj“ i „ustašoidnoj“ novoj hrvatskoj vlasti i državi izmanipulirali srpski narod i pripremili teren za oružanu velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Otprilike isto se događa i danas kada se u medijima u Hrvatskoj svakodnevno izražava „zabrinutost zbog sve većeg porasta netolerancije i neoustaštva“, što nije točno. Tako se čak i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović optužuje za „fašizaciju“ hrvatskoga društva, što je jednako optužbi iz 1991. da je Ivica Račan bio ustaša. Obje optužbe djelo su istoga mentalnoga sklopa, kojemu smeta samostalna i suverena Hrvatska. Doduše, sada takvi iza sebe nemaju JNA, pa ne treba strahovati od oružanoga sukoba, no povijest nas uči kako je neizvjesna budućnost društva u kojem se neistina javno iznosi, a potom ponavlja i preuveličava u medijima”, bio je jasan.

Objasnio je važnost događaja aludirajući na dosadašnju praksu poglavara SPC-a da Božić i Uskrs ne čestitaju Srbima u Hrvatskoj, nego Srbima na Baniji, Kordunu, i prema velikosprskim projektima, ostalim ‘srpskim’ zemljama.

“I sama činjenica da HTV na današnji dan, 1. svibnja 2016., na svom 1. programu izravno prenosi arhijerejsku liturgiju koja se povodom pravoslavnoga Uskrsa održava upravo u Okučanima, kao i svečano obilježavanje 21. obljetnice operacije „Bljesak“, a da se obilježavanje toga, toliko važnog događaja za hrvatsku povijest i suvremenu Hrvatsku može izravno pratiti tek na 4. programu HTV-a, govori o visokoj razini tolerancije te poštivanju vjerskih osjećaja i prava nacionalnih manjina u hrvatskom društvu. Razina tolerancije vjerojatno bi bila još veća kad bi se iskreno poštivala činjenica da je dio Srba iz Hrvatske 1991. sudjelovao u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te razaranju i okupaciji njezinih dijelova, kao i kad bi se svi važniji politički i vjerski dužnosnici jasno odredili prema činjenici da Srbi na području „Banije, Korduna, Like, Slavonije i Dalmacije“ žive u Republici Hrvatskoj, odnosno da se ta područja nalaze u granicama hrvatske države”, rekao je.

Čestitao je današnju obljetnicu Bljeska.

“Koristim priliku da svim hrvatskim braniteljima, veteranima i građanima koji poštuju činjenicu da je Hrvatska samostalna država, čestitam 21. obljetnicu početka oslobodilačke operacije „Bljesak“ i konačnoga oslobađanja zapadne Slavonije, a svim vjernicima koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru čestitam Uskrs. Budući da se 1. svibnja obilježava i Međunarodni praznik rada, bilo bi lijepo ljudima poželjeti da nađu posao koji mogu raditi i od kojega mogu dostojanstveno živjeti”, zaključio je Nazor za direktno.hr.

Odgovori

Skip to content