Pročitajte kako EU napada Poljsku i to zato jer se ne slaže s njihovim vrijednostima!

UPLITANJE U UNUTARNJA PITANJA

“Nedavne dalekosežne promjene u zakonskom i institucionalnom okviru Poljske prijetnja su ljudskim pravima i potkopavaju vladavinu zakona, na kojoj zaštita ljudskih prava u konačnici počiva. Zakonodavci i vlada trebali bi hitno promijeniti smijer”, rekao je Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, tijekom konferencije za novinare u Varšavi na kojoj je predstavio izvješće na temelju svog posjeta toj zemlji u veljači prošle godine. Vijeće Europe za ljudska prava na ovaj način napada Poljsku i upliće se u njezina unutarnja pitanja, ne poštujući načelo supsidijarnosti.

Povjerenik je naročito zabrinut zbog dugotrajne paralize Ustavnog suda koja „ima teške posljedice za zaštitu ljudskih prava svih poljskih građana i onemogućuje provjeravanje zakona kako bi bili u skladu s ljudskim pravima.” Pozvao je poljske vlasti da hitno pronađu izlaz iz trenutne bezizgledne situacije, naglašavajući da „vladavina zakona zahtijeva da svako rješenje bude utemeljeno na poštivanju i punoj primjeni odluka Ustavnog suda.”

Novi zakon o aktivnostima nadzora također predstavlja ozbiljne probleme zbog nepodudaranja s međunarodnim zakonom o ljudskim pravima jer proširuje ovlasti službi za očuvanje javnog reda i sigurnosti, policije i zaštitarstva, a da nisu utvrđene nužne sigurnosne mjere kako bi se izbjegla zloupotreba.“Poljske bi vlasti trebale povećati zaštitu privatnosti i osobnih podataka i pojasniti koji su zakonom određeni prijestupi, aktivnosti i osobe podložne nadzoru. Također bi trebali ispraviti nedostatak demokratskog, neovisnog i učinkovitog sustava kontrole aktivnosti nadzora.”

Povjerenik je pozdravio napore koji se u Poljskoj poduzimaju kako bi se skratili sudski postupci i smanjila primjena i trajanje pritvora prije suđenja. Međutim, i dalje je zabrinut zbog nedavnih izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku i Zakona o državnom odvjetništvu koji mogu ugroziti zaštitu prava na pravedno suđenje u kaznenom postupku, prava na pretpostavku nedužnosti i prava na obranu. Osvrnuvši se naročito na nedavno spajanje položaja ministra pravosuđa i javnog tužitelja uz dodatak novih ovlasti, povjerenik je napomenuo da „u nekoliko zemalja u Europi tužilaštvo doista čini dio izvršne vlasti te je podređeno Ministarstvu pravosuđa. Međutim, dodijeliti tako opsežne ovlasti politički imenovanoj osobi a da nisu utvrđene sigurnosne mjere kako bi se izbjegla zloupotreba istih predstavlja značajnu prijetnju za ljudska prava.“ Poljske bi vlasti trebale pregledati novi zakon o državnom odvjetništvu u svjetlu europskih standarda i najbolje prakse kako bi se osigurala autonomija i neovisnost državnog odvjetništva od političkih i drugih utjecaja.

Iako je politički utjecaj na javne medije postojao i prije aktualnih reformi, neke od nedavnih promjena pogoršale su problem. „Stavljanje javne televizije pod izravnu kontrolu vlade protivi se standardima medijske slobode Vijeća Europe”, rekao je povjerenik, govoreći pritom naročito o promjenama uvedenima u prosincu 2015. kroz takozvani „Zakon o malim medijima“. Osvrnuvši se na širu reformu javnih medija koja se trenutno provodi, povjerenik je potaknuo poljske vlasti da uvedu sigurnosne mjere kako bi zajamčili neovisnost javnih medija od političkog utjecaja. Nove bi uredbe također trebale u potpunosti očuvati ulogu koju ustav daje Nacionalnom vijeću za radiofoniju i televiziju za očuvanje slobode izražavanja, prava na informacije i javnog interesa na radiju i televiziji. Povjerenik je sa zadovoljstvom primijetio kako su poljske vlasti od tada pokrenule dijalog s Vijećem Europe o ovom zakonu. Također potiče poljske vlasti da razmotre opoziv svih zakonskih kazni protiv klevete i da ih rješavaju isključivo kroz građanske sankcije koje strogo odgovaraju prijestupu.

Povjerenik poziva na veće napore u promicanju ravnopravnosti spolova, uključujući prikladne financijske i ljudske resurse za institucije koje se bore protiv diskriminacije na temelju spola te dugoročne mjere za borbu protiv rodnih stereotipa, pogotovo u obrazovanju, zapošljavanju i u medijima.

Hvaleći mnoge mjere koje su vlasti poduzele u borbi protiv nasilja u obitelji, uključujući ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji 2015., povjerenik je preporučio povećanje napora za provedbu ovih mjera. Posebice je pozvao da se poduzmu dodatne mjere kako bi se iskorijenile spolne predrasude među medicinskim osobljem, pripadnicima policije, tužiteljima i sucima koji se bave ženama žrtvama nasilja u obitelji i nasilja na temelju spola; da se pojača zaštita žena, uključujući poboljšanje zabrana pristupa i takozvanog postupka “Plavih kartica” te da se poveća učinkovitost državnih skloništa za žrtve nasilja u obitelji i financiranje takvih skloništa koja vode nevladine organizacije.

Povjerenik Muižnieks nadalje potiče poljske vlasti da osiguraju da se obavezni, sveobuhvatni spolni odgoj prikladan dobi, utemeljen na dokazima i bez osuđivanja podučava u svim školama u Poljskoj. Također preporuča da poljske vlasti ukinu uporno ograničavanje pristupa kontracepciji za sve žene diljem zemlje.

Naposljetku, uputio je poziv poljskim vlastima da “uklone sve zapreke koje još uvijek sprječavaju ženama pristup sigurnom i zakonitom pobačaju prema poljskim zakonima”. „Prvi je korak potpuna provedba odluke Europskog suda za ljudska prava koji je Poljsku osudio tri puta u posljednjih devet godina zbog ograničavanja pristupa pobačaju te, u dva od tri slučaja, i zato što nisu prema tim ženama postupali čovječno.“ Također je potaknuo poljske vlasti da dodatno dekriminaliziraju pobačaj unutar “razumnog gestacijskog razdoblja kako bi se izbjegao obeshrabrujući učinak na liječnike koji su voljni obaviti ovaj medicinski zahvat”.

Prema zaključcima Vijeća ministara ne postoji konsenzus o pobačaju u zemljama članicama, u odluci iz 2013. godine i službeno su priznali kako ne mogu odgovoriti na pitanje da li Europska konvencija o ljudskim pravima regulira pitanje pobačaja. Osim toga u odgovoru na pitanje europarlamentarca 2015. godine ističu da “s obzirom na razlike u pristupu između država članica, odgovor na pitanje pobačaja mora se dati na nacionalnoj razini”.

Izvor: narod.hr

Odgovori

Skip to content