NEVJEROJATAN HRVATSKI IZUM: Ovo su genijalci koji su zaslužni za razvoj i primjenu lijeka za zarastanje kosti!
Dragan Đurđević, Snježana Martinović i Hermann Oppermann FOTO: HANZA MEDIA
Lijek Osteogrow je prvi inovativni lijek u neovisnoj Hrvatskoj i drugi nakon vrlo uspješnog Sumameda koji je u cijelosti proizvod hrvatskih znanstvenika.
Otkrivamo koja su imena u timu zaslužna za ovaj senzacionalni uspjeh.
Lovorka Grgurević, Medicinski fakultet u Zagrebu
Otkrila je da je krvni ugrušak periferne krvi pacijenta najbolji nosač za koštani morfogenetski protein. Lovorka je istražila sve biološke i biomehaničke značajke ugruška laboratorijskih štakora, kunića, ovce i čovjeka, da bi konačno osmislila način priprave lijeka, njegove uporabne formulacije te je njena uloga bila presudna u osmišljavanju Osteogrowa kao novoga lijeka za regeneraciju. Uložila je puno truda i inovativnosti radeći dodatne pokuse da bi pokazala da je lijek u ugrušku stabilan.
Hermann Oppermann,Genera istraživanja
Radio je u poznatim američkim biotehnološkim kompanijama i surađivao s koordinatorom projekta prof. Vukičevićem. Pristao je doći u Hrvatsku i primio državljanstvo. Svjetski je stručnjak za proizvodnju proteina u kulturi stanica i renomirani znanstvenik u području regenerativne medicine. Educirao je znanstvenike za potrebe projekta Osteogrow i zaslužan je za konačnu kvalitetu lijeka. Njegovi suradnici su Morana Jankolija, Irena Popek, Anamarija Olić, Marina Marinić, Mladenka Jurin, Ana Rašić i Ivana Mandić.
Mihaela Perić, Medicinski fakultet u Zagrebu
Mihaela je provela sva toksikološka testiranja lijeka, u suradnji s partnerom MediTox u Pragu; bila je jedan od suradnika u obrani kvalitete projekta ispred engleske regulatorne agencije. U suradnji s belgijskom kompanijom B&C proizvela je kutije A i B za kliničku primjenu koje sadrže lijek i sve komponente potrebne za njegovu pripravu i primjenu u bolesnika. Bila je ključna u pisanju 150 stranica odgovora Austrijskoj regulatornoj agenciji za dobivanje konačne dozvole za primjenu lijeka u Austriji.
Ruth Paul, Paul Regulatory, Velika Britanija
Vodila je program u skladu s propisima proizvodne i kliničke prakse koja je na snazi u Europi i Americi; pripremala je u suradnji s članovima tima dokumentaciju za potrebe ishođenja dozvola za provođenje kliničkih ispitivanja. Sa sjedištem u Engleskoj i Americi, svaki utorak tim je održavao s Ruth telekonferenciju. Bila je više puta u Zagrebu, posebno tijekom inspekcije proizvodnog pogona i standardnih operativnih postupaka.
Dragan Đurđević i Tomislav Vlahović, Klinika za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, Zagreb
Osmislili su zajedno s Vladimirom Trkuljom i Per Aspenbergom (Sveučilište Linkoping u Švedskoj) protokol za kliničku studiju Osteogrowa u bolesnika s prijelomom distalnog dijela palčane kosti.
Ismet Gavrankapetanović i Mehmed Jamakosmanović,
Klinika za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo
Kao partnerska ustanova aktivno su sudjelovali u projektu i primjenjivat će lijek u istoj indikaciji prijeloma. Značajno su pridonijeli dizajniranju protokola kliničke studije i aktivno sudjelovali u svim sastancima partnera studije. Očekuje se da će sada, nakon svih dobivenih dozvola za provođenje kliničke studije u BiH, značajno pridonijeti brzini uključenja bolesnika.
Reinhard Windhager i Catharina Chiari, Opća sveučilišna bolnica u Beču
Koordiniraju kliničko testiranje Osteogrowa u bolesnika s varus deformitetom potkoljenice (zaobljena potkoljenica) kojima prijeti opasnost od artroze koljena. Zajedno s Vladimirom Trkuljom dizajnirali su protokol kliničkog ispitivanja i razvili kompjutorizirani postupak praćenja tijeka cijeljenja goljenične kosti u razdoblju od 18 mjeseci.
Snježana Martinović, Smart Medico
Pripremala je svu dokumentaciju za predaju etičkim i regulatornim tijelima u Hrvatskoj, Austriji i BiH, koja su potom odobrila klinička ispitivanja. Snježana je sudjelovala i u izradi protokola te je jedini monitor koji redovito pregledava dokumentaciju za svakog pacijenta je li ona u skladu s europskim smjernicama dobre kliničke prakse.
Izvor: jutarnji.hr
