TwitterFacebookPinterestGoogle+

IZDAJA!! Tko je Boro Rkman, sisačko-moslavački dožupan?

Mjesecima se već snebivamo oko izjava koje dolaze iz susjedne nam Srbije i to od njihovih najviših dužnosnika. Svako malo premijer Vučić oplete po Hrvatskoj, a prednjači ministar Vulin koji očito ne može ni smisliti slovo H, a kamoli išta vezano uz Lijepu našu. Tako nas dotična gospoda svakodnevno prozivaju za ustašluke, nacionalizam, kršenje ljudskih prava i što sve ne.

I to isti oni ljudi koji su ne tako nedavno ratovali ili širili velikosrpsku propagandu po Hrvatskoj. Ipak to su njihova posla, ali je žalosno da i dan danas imamo u svojoj domovini takve tipove koji su 1990-ih širili mržnju po našim prostorima, a danas se slobodno šeću po toj njima omraženoj državi. I ne samo to, neki od njih obnašaju i visoke funkcije u sistemu koji su htjeli zatrti. Jedan od njih je Bogdan Rkman, dični dugogodišnji zamjenik župana u Sisačko-moslovačkoj županiji iz reda srpske nacionalne manjine.

Tko je u stvari Bogdan Rkman i kakva je bila njegova uloga u Domovinskom ratu javnosti je manje poznato.

Pogledali smo video-snimku vidovdanske vojne parade korpusa specijalnih snaga vojske RS održane 28. lipnja 1995. u Slunju na kojoj je glavni komentator bio upravo – Bogdan Rkman. Nije to ništa čudno ako se pročitaju Rkmanovi tekstovi iz 1991. i 1992. godine, koji su objavljeni u novinama Nova riječ i Srpski glas, u časopisu Vojska krajine (čiji je glavni izdavač bio glavni štab srpske vojske krajine iz Knina) iz 1993. i 1995. te Vukovarskim novinama 1995. i 1996.

Analizirajući te tekstove vidljivo je da ih je pisala osoba koja ispoljava ekstremističke i nacionalističke stavove s pozicije velikosrpskog nacionalizma. Između ostalog prijetio je da ustaška noga nikad neće stupiti na Kordun, hvalio srpske borce s Korduna koji su se borili i kod Rožavljeve Glave u Zadarskom zaleđu…

Navedena vojna parada održala se u kontekstu velikog poraza srpske vojske (18. zapadnoslavonski korpus) u akciji Bljesak hrvatske vojske kojom je oslobođena Zapadna Slavonija početkom svibnja 1995. godine.

Nakon tog poraza na preostalom okupiranom području Republike Hrvatske (Istočna Slavonija, Banovina, Kordun, Lika i Sjeverna Dalmacija) zavladala je među srpskim stanovništvom, paravojskom, paramilicijom i političkim rukovodstvom panika širih razmjera. Glavni štab srpske vojske krajine u Kninu izvršio je analizu uzroka koji su doveli do „pada“ Zapadne Slavonije. Smijenjen je načelnik glavnog štaba srpske vojske krajine u Kninu general Milan Čeleketić, a na njegovu dužnost postavljen je general Mile Mrkšić.

S druge strane, 30. svibnja na zagrebačkom Jarunu održana je vojna parada hrvatske vojske i policije u kojoj je cjelokupna hrvatska i međunarodna javnost mogla vidjeti hrvatsku organiziranost, ustroj, opremljenost i druge segmente hrvatskih snaga, što je dodatno frustriralo i obeshrabrivalo pobunjene Srbe.

Da smire stanovništvo na okupiranim područjima, i sami sebi dignu moral, Glavni štab srpske vojske krajine sa sjedištem u Kninu odlučio je održati vojnu paradu korpusa specijalnih snaga vojske RSK kojoj su nazočili najveći zlikovci tog vremena.

Na središnjoj bini, specijalno izgrađenoj za tu priliku, poredali su se: general Mile Mrkšić – načelnik glavnog štaba vojske RSK, general Mile Novaković – komadant grupacije nazvane Pauk koja je okupljala snage vojske republike srpske krajine, vojske republike srpske, vojske autonomne pokrajine zapadna Bosna, na bini na posebnom mjestu bio je i Milorad Ulemek Legija, Milan Martić, Rajko Ležajić-predsjednik parlamenta RSK, general Milislav Sekulić-načelnik operativnih poslova glavnog štaba srpske vojske krajine, general Gvero, musliman iz zapadne Bosne iz snaga Fikreta Abdića i mnogi drugi iz političkog, paravojnog i paramilicijskog miljea RSK.

Na bini svoje mjesto imao je i episkop gornjokarlovački Nikanor sa svećenicima. Episkop Nikanor u to vrijeme poznat je po ekstremnim stavovima s pozicija velikosrpskog nacionalizma o čemu svjedoči više dostupnih video snimaka.

Za direktni televizijski prijenos ovog tehnički zahtjevnog događaja angažirana je televizija RSK iz Knina uz tehničku pomoć televizije Beograd, a kako smo već rekli cijeli događaj je kao glavni komentator pratio „junak“ naše priče Bogdan Rkman.

Kako je Rkman veličao paradu vojske RSK

Nakon što su postrojeni ešaloni srpske vojske krajine pukovnik Milorad Stupar, komandant ovog specijalnog korpusa predaje izvještaj predsjedniku RSK Milanu Martiću koji nakon toga u prisustvu general-potpukovnika Mile Mrkšića, načelnika glavnog štaba srpske vojske krajine, obilazi postrojene pripadnike ovog korpusa vršeći smotru. Sve je popraćeno nacionalističkim i ekstremističkim komentarima Bogdana Rkmana. Martić i general Mrkšić odlaze na binu uz pratnju, kako kaže Rkman, puhačkog orkestra vojske republike srpske krajine. Ispred bine prolazi zastavni vod, naravno uz komentare Bogdana Rkmana. Intonira se himna Bože pravde, a voditelj programa poziva na minutu šutnje za poginule.

Episkop Nikanor sa svećenicima služi liturgiju i posvećuje ratne zastave. Nakon toga Milan Martić uručuje ratne zastave zapovjednicima jedinica iz ovog korpusa, te zapovjednicima milicije angažirane na ovoj vojnoj paradi.

Svim prisutnima obraća se predsjednik republike srpske krajine Milan Martić. Nakon toga čitaju se ukazi o unapređenju više oficira u više činove. Ovom prilikom u viši čin unaprijeđen je i dotadašnji pukovnik Slobodan Tarbuk u čin general majora. Isti taj Tarbuk iskazao se 1991. godine u zapovijedanju izvršenja ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom grada Petrinje.

Čita se i ukaz o nagrađivanju novčanom nagradom vojnika i oficira zaslužnih za rušenje helikoptera krajem svibnja na prostoru Korduna.

Spomenuti helikopter, kojim su upravljala dvojica ruskih državljana, letio je na relaciji aerodrom Ćoralići (Cazin BiH) – Lučko Zagreb. Helikopter je srušen raketom (najvjerojatnije tipa KUB), a tom prilikom ubijeni su ministar vanjskih poslova BiH dr. Irfan Ljubjankić, visoki dužnosnik Ministarstva pravosuđa BiH, te dužnosnik MUP-a BiH.

Nakon toga vojnici odlaze na polaznu liniju odakle će krenuti vidovdanska vojna parada (u ovom dijelu mogu se čuti mnoge četničke nebuloze Bogdana Rkmana).

U pauzi iz studija televizije Republike Srpske Krajine emitiraju se ratno huškački spotovi kako bi se popunilo vrijeme potrebno za početak vojne parade.

– Svečani čas srpske istorije je počeo – kaže Boro Rkman, te kreće defile specijalnih jedinica vojske republike srpske krajine. Uz defile, na čelu kojeg je u vozilu marke Puch pukovnik Milorad Stupar, a iza njega zastavni vod, kreću ešaloni „srpske pešadije“. Sve je popraćeno daljnjim Rkmanovim nebuloznim komentarima. Među njima je i ešalon žena vojske republike srpske krajine. Nakon toga nailazi ešalon borbenih oklopnih vozila predvođen kamionom TAM 110 u kojem zapovijeda kapetan Dragan.

– Eto i legendarnog kapetana Dragana. Svaki daljnji komentar oko kapetana Dragana i njegovih ljudi je suvišan. U ostvarenju svojih ciljeva oni su odradili sve što su morali – priča oduševljeni Rkman.

Na ovoj vojnoj paradi slijedi motorizirani ešalon koji predvodi pukovnik Nikola Gruborović, bivši komandant 31. pješadijske brigade srpske vojske krajine Petrinja. Slijedi ešalon u kojem se nalaze artiljerijska oružja o kojima hvalospjeve iznosi Bogdan Rkman, aktualni dožupan Sisačko-moslavački. Vidljiva su i raketna oružja srpske vojske krajine. Po prvi put predstavljena je i raketa K-15 Krajina, u potpunosti djelo domaće pameti, kako kaže Bogdan Rkman, krajina se brani Krajinom, dometa 150 km, sa 500 kg eksploziva.

Slijedi ešalon oklopnih vozila, prije svega tenkova M84, koji predvodi pukovnik Stanko Letić. Za istog Rkman u svom komentaru navodi da se radi o proslavljenom ratniku Banije, Korduna i Kupresa. Pukovnik Letić danas je predmet rada istražnih tijela Republike Hrvatske koji ga smatraju odgovornim za ratni zločin počinjen u srpnju 1991. godine u selima Kraljevčani i Dragotinci na području grada Petrinje. I onda još veće ushićenje: eter u kojem se Rkman javlja zrači ponosom i moći. – Predstavljamo raketu K-15 koju su izradili stručnjaci iz Republike Srpske krajine. Ona je u potpunosti djelo domaće pameti. Nosi 500 kilograma eksploziva i ima domet od 150 kilometara. Ovdje, a i na više mjesta ove snimke, Bogdan Rkman koristi termin građanskog rata, ali i predstavlja jednog od komandanata oklopno-mehanizovanog bataljona pa kaže da je taj „pred najezdom ustaštva i ustašije morao bežati u RSK“.

Prostor na kojem se odvija ova vojna parada nadlijeće zrakoplov i više helikoptera uz nebulozne komentare Bogdana Rkmana, na koje obratiti pažnju. U ovom dijelu snimke najbolje se vidi i mnoštvo civila za koje komentator iznosi procjenu o prisutnosti 7000 osoba. Isto tako saznaje se da je tog dana u svim općinama tzv. RSK održan kulturno zabavni program, te da su autobusi besplatno vozili civile na ovu vojnu paradu iz cijelog prostora tvz. RSK. Čuju se i recitacije za srpski radio Miće Jelića Grnovića, rođenog na prostoru Banovine, prijeratnog zaposlenika Centra za kulturu u Sisku, ratnog ministra kulture RSK.

Prostor održavanja vojne parade nadlijeće helikopter iz kojeg iskaču padobranci sa srpskim zastavama, a sve je popraćeno ekstremističkim komentarima Bogdana Rkmana.

Na samom kraju događaja Milan Martić obilazi, u društvu generala Mrkšića i generala Novakovića, istaknute ratne zapovjednike, među kojima je i Milorad Ulemek Legija s kojima se isti rukuju. Snimka završava dolaskom maratonaca srpske vojske krajine. Na odjavnoj špici ove snimke navode se osobe koje su sudjelovale u realizaciji ovog programa. Među istima ne navodi se ime komentatora Bogdana Rkmana uz napomenu da je ime komentatora Bogdana Rkmana kao Boro Rkman istaknuto na početku ove snimke.

Kratka Rkmanova biografija

Iz dostupnih dokumenata, novinskih tekstova, fotografija, video snimaka vidljivo je da je Bogdan Rkman, rođen 1969. u Topuskom, od oca Teodora i majke Milice, odgojan u duhu pravoslavne vjere. Osnovnu i srednju školu završio je u Topuskom te započeo školovanje na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu da bi naposljetku završio školu rezervnih oficira JNA, smjer pješadija, u Bileći. Ostatak vojnog roka u JNA odslužio je u Hadžićima kod Sarajeva u ćinu mlađeg vodnika. Nakon odsluženja JNA unaprijeđen je u ćin potporučnika.

Na okupiranom području Republike Hrvatske radio je kao novinar radija Pertova Gora, te kao dopisnik Srpskog glasa i Nove riječi (novine koje su izdavane na okupiranom području Hrvatske), te kao autor više tekstova u vojnom časopisu Vojska krajine.

U vojno-redarstvenoj akciji Oluja Bogdan Rkman bježi u Istočnu Slavoniju, točnije u Vukovar, gdje mu je prije Domovinskog rata udana jedna od 3 sestre, te isti nastavlja putem medija širiti laži i mržnju protiv hrvatske države, a vidljivo iz njegovih tekstova objavljenih 1995., 1996. i 1997. u Vukovarskim novinama. Bogdan Rkman u procesu mirne reintegracije Podunavlja radio je najprije kao zamjenik a nakon toga kao glavni šef Press centra, a hrvatski novinari u procesu mirne reintegracije sjećaju ga se sa punkta UNTAS u Nuštru kada ih je „špotao“ da ne pišu laži jer njegov prijatelj Željko Ražnatović Arkan ne krade naftu iz Đeletovaca i ne šverca istu u Srbiju.

Mirnom reintegracijom Bogdan Rkman regulirao je državljanstvo RH i osobne dokumente, ali sve ove godine nastavio je živjeti na području Vukovara. Politički se angažirao u SDSS-u RH, te u više mandata obnaša dužnost predsjednika izvršnog odbora SDSS, a u prijateljskim odnosima je s Vojislavom Stanimirovićem, bivšem ministrom u vladi republike srpske krajine.

Iako se bavi politikom nastavio je objavljivati svoje tekstove u časopisu Novosti, kojeg je izdavač srpsko nacionalno vijeće, a koje se financira sredstvima iz hrvatskog državnog proračuna.

Autor: Dražen Krajcar/dnevno.hr

1 comment

  1. Ikisa Ivan Reply

    A tamo iza spremni TRAKTORI za pUt bez POVRATKA

Komentiraj