Slovenija se još ne miri s propašću arbitraže

U Ljubljani posežu za različitim vrstama političkih pritisaka na Hrvatsku

Slovenska politička elita računa da je dobro razradila akcijski plan u svrhu pripreme terena za arbitražnu odluku o hrvatsko-slovenskome graničnom sporu, koja se, kako repaju na sve strane, očekuje do ljeta.

Svjesni činjenice da je Hrvatska istupila iz Arbitražnoga sporazuma te posljedično tome da ju arbitražna odluka ne će obvezivati, u Sloveniji posežu za različitim vrstama političkih pritisaka na Hrvatsku. U to se nedavno, za razliku od predsjednika Europske skupštine Antonija Tajanija koji je izjavio da je granični prijepor između Slovenije i Hrvatske bilateralno pitanje, vrlo pristrano te pravno i politički nekorektno, prilikom posjeta Ljubljani, uklopio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Osim dosadašnjih političkih pritisaka, prijetnja i nasrtaja, u čitav ofenzivni arsenal uključene su i razne podvale i potvore, pa čak i vrijeđanje, kako bi se stvorio dojam, barem u tamošnjoj javnosti, o ukupno dobroj slovenskoj poziciji, njihovoj snazi argumenata, jednostavno dominaciji. Primjer takva ponašanja tekst je analitičara i konzultanta Boruta Šuklje objavljen 6. ožujka u Ljubljanskome Delu, koji su posredstvom hrvatske nacionalne agencije prenijeli neki ovdašnji portali i online izdanja dnevnih listova. Taj bivši ministar unutarnjih poslova i kulture, slovenski veleposlanik, voditelj ureda Janeza Drnovšeka, često predbacuje Zagrebu kako odustajanjem od arbitraže potvrđuje „nekredibilnost hrvatske pregovaračke strane“.

Kad već govori o hrvatskoj „nevjerodostojnosti“, treba pitati bivšega ministra u što ubraja slovensku okupaciju vrha sv. Ilije, odustajanje Slovenije od Bledskoga sporazuma 2007., kada su dva premijera (Janša i Sanader) bila dogovorila da se granični spor iznese pred Međunarodni sud (ICJ), a ostali problemi rješavaju bilateralno? Ili možda pak „vjerodostojnim“ smatra muljanje slovenskoga arbitra Jerneja Sekoleca i slovenske agentice Simone Drenik, bliske suradnice slovenskoga ministra Karla Erjaveca, što je nepovratno kompromitiralo i kontaminiralo arbitražni postupak, zbog čega je Hrvatska izišla iz Arbitražnog sporazuma? Prepoznaje li Šuklje u toj koruptivnoj raboti, kao i specijalnoj čeličnoj žilet-žici koju je slovenska vojska prostrla duž granice s Hrvatskom, balkanski i palanački stil, koji je mogao upoznati kao veleposlanik u Beogradu, ili ga je i sam prihvatio kao obrazac ponašanja? Slovenski konzultant, govoreći o „nevjerodostojnosti“ hrvatskih predstavnika, zapravo najviše govori o svojoj „vjerodostojnosti“ i ponesenosti. Tko takva „stručnjaka“ može uzeti za konzultanta osim ministra Erjavca? Zahvaljujući Šuklji, doznali smo da je predsjednik Europske komisije bio iznenađen izjavama hrvatskoga premijera i ministra vanjskih poslova. Hrvatska je punopravna članica EU te predsjednik Europske komisije sve što ima reći bilo premijeru Andreju Plenkoviću ili ministru Davoru Stieru, to može izravno, bez posrednika. Zaista zato nije potreban slovenski teklić. Za opetovane tvrdnje da je Hrvatska „parafirala“ neuspio Drnovšek-Račanov sporazum treba konačno javno reći da su prave podvale.

Tko je s hrvatske strane parafirao taj papir? Paraf se stavlja ispod teksta sporazuma. Inicijali u uglovima hrvatsko-slovenskog teksta, na koji se poziva Šuklje, samo su dokaz da je radna inačica sporazuma bila usklađena na dvama jezicima, slovenskom i hrvatskome, ali ne i parafiran. Tko misli da je taj papir bio parafiran, neka to jednostavno dokaže na sudu. I konačno, koliko god slovenski konzultant u svojemu tekstu zagovarao da se Slovenija opredijeli za stabilan središnji, kontinentalni dio EU-a, a odmakne od njezina „marginalnoga dijela i Balkana“, u njegovoj glavi, kao i velikome dijelu vladajuće slovenske političke elite, Balkan vrlo tvrdokorno živi. Ono što naziva „marginalnim dijelom“, strateški je interes EU, koja ga se ne će odreći bez obzira na slovenske klaustrofobične i ksenofobične pokušaje zatvaranja granice, jer na taj „marginalni dio“ upućena je čitava Europa, posebno okomica od Baltika do Jadrana, na kojoj je već prisutan NATO savez itd. Iz hrvatske vizure, gledajući aktualne događaje, sve se više stječe dojam kao da je Ljubljana s Beogradom sklopila tajni pakt u nakani da Hrvatsku, svaki iz svojih interesa, drže u željeznim kliještima. Tu smo igru već gledali u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kad je na čelu slične parade bio Anton Korošec, te za komunističke Jugoslavije, kada je Hrvatsku tukao po glavi Edvard Kardelj, koji je Hrvatima bio jednako nesklon kao i Aleksandar Ranković.

U njegovo vrijeme Hrvatskoj je oduzeto 27 mjesta i pripojeno Sloveniji te premještena granica s prirodnoga toka Dragonje na kanal sv. Odorika. S obzirom na analize, koje navodi Šuklje, a preporučuju da se granični prijepor „povuče iz javnosti“ te slovenski lideri posvete „traženju europskih saveznika“ u svrhu rješavanja graničnog prijepora, možemo zaključno reći – što god napravili, morat će u konačnici sjesti za stol s Hrvatskom. Glumatati iskrenoga susjeda, a tome susjedu raditi iza leđa, vrlo je nepoštena i podla rabota. Za tim stolom za koji će Slovenija jednoga dana sjesti vladat će pravne regule koje izviru iz međunarodnoga prava, koje je postalo slovenskom noćnom morom jer priječi njihovo ostvarivanje zadanih ciljeva na kopnu i moru. Nikakve podle radnje, nikakve ucjene, nikakvo muljanje, nikakvi osvajački savezi kako bi se dokopali hrvatskoga državnog teritorija ne će proći, niti će u konačnici biti prihvaćeni od međunarodne zajednice. Svaka odluka Arbitražnoga suda koja bi išla na štetu hrvatskoga državnog područja, nakon što je Hrvatska zaključkom svojega parlamenta izišla iz arbitražnoga postupka zbog njegove kompromitacije, može se smatrati samo pokušajem „pravne“ aneksije.

Ministarstvo vanjskih poslova RH: Slovenija je od kraja 2015. uzurpirala 56 hektara hrvatskoga teritorija

Vjerodostojnost Slovenija pokazuje i uzurpirajući hrvatsko zemljište postavljanjem ograda na granici s Hrvatskom. Posredstvom Ureda glasnogovornika postavili smo upit MVEP kako na to gleda i koliko ima takva zemljišta?

Navedeno je zemljište od posebnoga interesa Ministarstva, kao i nekih drugih tijela Republike Hrvatske i slovenskoj smo strani na razne načine, u diplomatskoj komunikaciji, prenijeli neprihvatljivost takvih postupaka. Slovenska je strana od konca 2015., kada je Slovenija započela s postavljanjem ograda (najprije bodljikave žice) u području granice s Republikom Hrvatskom, ogradila oko 56 hektara ili 0,56 četvornih kilometara. Ta se zemljišta nalaze u hrvatskim općinama uz granicu sa Slovenijom, katastarski su evidentirana u Republici Hrvatskoj i dio su državnoga područja Republike Hrvatske. Spomenuta zemljišta čak ni prema slovenskim službenim evidencijama ne pripadaju Republici Sloveniji i nisu ubilježena u slovenskome katastru.

MVEP prati postupak donošenja izmjena slovenskoga zakon o nadzoru državne granice. Ako bi u konačnome izričaju teksta izmjena ili u njegovoj primjeni slovenska nadležna tijela pokušala provoditi zakon u odnosu na zemljišta koja su katastarski evidentirana kao dio hrvatskoga državnog područja, to bi bio pokušaj prisvajanja hrvatskog državnog područja, na što Hrvatska nikako ne može pristati, stoji u odgovoru koji nam je dostavio Ured glasnogovornika.

Plenković Junckeru: “Arbitraža sa Slovenijom za Hrvatsku je završena priča!”

Hrvatski je premijer Andrej Plenković izjavio krajem prošloga tjedna u Bruxellesu, tijekom sastanka predsjednika država i vlada članica Europske unije, da je predsjedniku Europske komisije Jeanu-Claudeu Junckeru i slovenskome premijeru Miru Ceraru prenio čvrstu odluku Hrvatskoga sabora da je arbitraža o hrvatsko-slovenskome graničnom sporu za Hrvatsku završena priča. Plenković je ponovio kako je Hrvatska u arbitražni procesu ušla dobroj vjeri, ali da ga je Slovenija kontaminirala. Po njegovim riječima, kako god bilo i što god arbitražni sud, ovaj sada obnovljeni, bez Hrvatske kao stranke, odlučio, to za Hrvatsku ni na koji način u međunarodno-pravnome smislu ne će stvarati nikakvu obvezu.

Marko Curać, Hrvatski tjednik/hrvatski-fokus.hr

Odgovori

Skip to content