TwitterFacebookPinterestGoogle+

U pozadini New Age-a i globalizacije je okultna organizacija

  • Written by:

Stop sekte, mi smo katolici! – Duboko u sjeni New Age-a je jedna organizacija koja je direktno povezana s Ujedinjenim Narodima (U.N.) i bori se da stvori Novi Svjetski Poredak. To nije paranoi─Źno mi┼íljenje. To nije teorija zavjere.

To je jednostavno samo ─Źinjenica. Svojevremeno sam upozorio na Bohemian Grove (─îe┼íku pe─çinu), tajnovito mjesto sastanaka svjetskih vo─Ĺa koje se nalazi sjeverno od San Francisca, a sada ┼żelim upozoriti na ovu grupu na drugoj (ameri─Źkoj ÔÇô op. prev.) obali.

Jednom bi zauvijek htio znati o Lucis Trust. ┼Żelio bih saznati ┼íto oni ho─çe. ┼Żelim znati za┼íto oni imaju odre─Ĺene odnose s Ujedinjenim Narodima (U.N.). ┼Żelim saznati ┼íto to oni rade. Ja sam to ┼żelio doznati ve─ç godinama ÔÇô i to pred vi┼íe od desetlje─ça. Lucis Trust, su prema njihovoj vlastitoj izjavi osnovali Alice i Foster Bailey, koji su svoje vjerovanje preuzeli od poznate okultistice Helene Petrovne Blavatsky, medija, autorice knjige Tajni nauk (The Secret Doctrine), osniva─Źice Teozofskoga dru┼ítva, i majke modernoga New Age pokreta. Gospo─Ĺa Blavatsky je bila u komunikaciji s nevidljivim ┬źu─Źiteljima┬╗ ─Źiju je ┬źmudrost┬╗ ona zabilje┼żila i me─Ĺu ─Źijim sljedbenicima je i Alice Bailey, ro─Ĺena u Engleskoj, a 1907. godine se preselila u S.A.D.-e .

┬źNjezino pisanje je temelj┬╗ tako pi┼íe u enciklopediji, ┬źza mnoge aspekte suvremenoga New Age vjerovanja.┬╗ U kratkome razdoblju — do 1922. godine, kada je shvatila da bi njezin ugled mogao biti ugro┼żen ÔÇô Lucis Trust je imala svoj izdava─Źki ogranak poznat pod imenom Lucifer Publishing. Sve je to zapo─Źelo s onim ┼íto je poznato kao ┬źArcane School┬╗ (┼ákola tajni ÔÇô doslovni prijevod, op. prev.), koja nau─Źava o reinkarnaciji, o ┬źkanaliziranju┬╗ (channeling), tj, direktnom razgovoru kroz medij ─Źime je ostvarena veza s bi─çima vi┼íih razina postojanja, tj. tajanstvenim Vi┼íim U─Źiteljima.

Me─Ĺu knjigama Alice Bailey su Pisma o okultnoj meditaciji (Letters on Occult Meditation), Rasprava o bijeloj magiji (A Treatise on White Magic), Ezoterijska astrologija (Esoteric Astrology) i Naukovanje New Agea (Discipleship in the New Age). Njezina u─Źenja su rezultirala osnivanjem malih ali dobro plasiranih dobrotvornih organizacija ÔÇô lociranih u srcu nacionalnih financijskih podru─Źja ÔÇô koje su prividno promovirale svjetsko jedinstvo, ┬źdobronamjernost┬╗ i politi─Źku duhovnost. To je neuobi─Źajena okultna organizacija tre─çega ranga.

U 1995. godini na listi nevladinih organizacija u U.N.-a nalazila se je kao savjetodavna organizacija u ekonomskom i socijalnom savjetu i ┬źLucis Trust Association.┬╗ Drugim rije─Źima, Lucis Trust je jako dobro pozicionirana institucija koja ima ┬źsavjetodavni polo┼żaj┬╗ u Ujedinjenim Narodima, a taj polo┼żaj joj omogu─çuje djelotvornu povezanost s me─Ĺunarodnim tijelima, uklju─Źuju─çi i mjesto na tjednim zasjedanjima. Najva┼żnije od svega je njezin utjecaj na velike poslove i nacionalne vo─Ĺe po cijelome svijetu.

Lucis je financijski ogranak za organizacija koje su potekle iz Bailey-a, uklju─Źuju─çi tu i World Goodwill (Svjetsku dobronamjernost), The Arcane School (┼ákolu tajni), i Triangles (Trokuti) ÔÇô koje su osnovane 1937. godine i to kao mre┼ża duhovnih ─Źelija ─Źiji su ─Źlanovi molili ┬źGreat Invocation┬╗ (Veliki zaziv), posebno u no─çi punoga mjeseca. ┬źZaziv┬╗ je bio upotrebljen na molitvi prigodom otvorenja Svjetskoga skupa o sudbini Zemlje 1992. godine u Brazilu, tj. na do sada najve─çem okupljanju svjetskih vo─Ĺa.

┬źMnogi koji su religiozni vjeruju u U─Źitelja svijeta ili Spasitelja, poznavaju─çi njega pod imenima kao ┼íto su Krist, Gospodar Maitreya, imam Mahdi, Bodhisattva i Mesija i te nazive koriste kr┼í─çani, hinduisti, muslimani, budisti i ┼Żidovi kao ina─Źicu Velikoga zaziva.┬╗ tuma─Źi se tako hladno na elektroni─Źkim stranicama Lucis Trust-a. Pomo─çu World Goodwill-a Lucis je inicirala programe za razvoj ujedinjenoga svijeta. Svaki tjedan ta mre┼ża meditira u nastojanju, kako ka┼że Lucis, da po┼íalje energiju i ┬źoja─Źa ljudsku svijest i spoznaju.┬╗ Goodwill je kamen isku┼íenja koji ─çe preobraziti svijet,┬╗ trubi Lucis ÔÇô koji je lociran na 24. katu zgrade na broju 120 u Wall Street na Manhattan-u (a ima podru┼żnice u ┼Żenevi i u Londonu). Lucis i teozofija kratko i jasno re─Źeno su povezani kroz izrazito religioznu organizaciju, Temple of Understanding (Hram Razumijevanja), koja se tako─Ĺer nalazi u New Yorku i tako─Ĺer ima savjetodavni polo┼żaj u U.N. (u Ekonomskom i u Socijalnom savjetu). Javno poslanje Temple-a me─Ĺu ostalima je da promi─Źe su┼żivot me─Ĺu pojedincima i me─Ĺu zajednicama kroz me─Ĺuvjerski, me─Ĺureligijski dijalog.

Tako je nedavno, 6. rujna 2006. godine zabilje┼żeno u U.N. zasjedanje na zahtjev Temple-a. Povezanost Lucis s Temple of Understanding je navodno tajna. Temple je ka┼żu osnovala kao ┬źglobalnu me─Ĺuvjersku organizaciju┬╗ ┼żena po imenu Juliet Hollister, koja je u┼żivala potporu dr. Alberta Schweitzera (lije─Źnik, protestantski teolog, filozof, glazbenik, Nobelovac za mir ÔÇô op. prev.) i nekada┼ínje prve dame S.A.D.-a Eleonor Roosevelt (supruga ameri─Źkoga predsjednika Franklin Delano Roosevelt ÔÇô op. prev.) kao neku vrstu ┬źduhovne, vjerske, religiozne U.N.┬╗ Svojevremeno je to udru┼żenje vodila katoli─Źka redovnica po imenu sestra Joan Kirby, ─Źlanica sestra Presvetoga Srca. Tamo ranih 1990-tih razgovarao sam sa sve─çenikom o. Luis Dolan, koji je prihvatio mjesto u upravi Temple-a. Inicijalni sastanak je bio u kapeli U.N. a potom u katedrali Svetoga Ivana Apostola u New Yorku (katedrala Episkopalne crkve ÔÇô op. prev.), u najve─çoj nacionalnoj katedrali.

Ova crkva koja je stradala u ozbiljnome po┼żaru 2001. godine je poznata po prominentnim New Age propovjedima sa njezine propovjedaonice, solsticijskim obredima (s udaranjem u bubnjeve), ┬źsvetim slavljima┬╗ homoseksualaca, kipom gole ┼żene nazvane ┬źKrista┬╗ na kri┼żu koji je bio izlo┼żen jedne Korizme, po odr┼żavanju islamskih liturgijskih slu┼żbi. Kakva god je povezanost Lucis i Temple mi smo saznali sve ┼íto smo trebali znati o teozofiji znaju─çi da je Temple osnovao drugi ugledni snabdjeva─Ź Anne Besant u Londonu, stvariv┼íi ┼íest simboli─Źkih prikaza velikih vjera koje je predstavio na muralu sa ┼íest nazna─Źenih zvijezda na─Źinjenih od dva me─Ĺusobno pro┼żimaju─ça trokuta koja povezuje zmija. Bailey, takmac Anne Besant, objavila je da ima 200,000 ─Źlanova svoje teozofijske frakcije, a njezin mu┼ż je bio slobodni mason ┼íkotskoga obreda po imenu Foster Bailey. Bailey je bio ─Źlan Pacific Grove (Pacifi─Źka pe─çina) lo┼że ÔÇôlocirane oko 90 milja ju┼żno od San Francisca.

Re─Źeno je da su mnogi ugledni ljudi imali razli─Źite veze sa Temple-om, Lucis-om ili jednom od njihovih organizacija, uklju─çuju─çi tu i biv┼íega prvoga sekretara Roberta McNamaru, koji je kako je objavljeno (prema novinarki Edith Roosevelt) molio za vrijeme punoga mjeseca uz rijeku Potomac (rijeka na kojoj le┼żi grad Washington ÔÇô op. prev.). Neki ─Źlanovi uprave Temple-a su bili i ─Źlanovi trilateralne komisije Davida Rockefellera (David Rockefeller’s Trilateral Commission). Da ili ne Temple se je sastajao u U.N. kapeli.
Njegova elektroni─Źka mre┼żna stranica je oglasila 7. prosinca 2006. godine ┬źVjera u akciji, panelno prestavljanje religije u dru┼ítvenim promjenama.┬╗ kao ┬źponuda za razgovor o mnogim na─Źinima kako vjera i religije mogu pokrenuti vjernike na akciju. Voditelji panel prezentacije ─çe objasniti razli─Źite motivacije i mi┼íljenja koja su prisutna u zajednicama i ponajvi┼íe u svijetu.

Rat, rasizam, klasne podjele, siroma┼ítvo, seksizam, i zakonitosti ekologije, za┼ítite okoli┼ía su razli─Źiti pojavni oblici koji se mogu koristiti od strane vjerskih zajednica na na─Źine koji su ponekad tradicijski, ponekad radikalni, ponekad umjereni, tj. svakodnevni, a nekada i radikalni. Na┼íi panelisti ─çe raspraviti ┼íto je to pravda, pretvorba, dru┼ítvene promjene u odnosu na njih i njihove tradicije.
To ─çe se odr┼żati u Church Center (Crkveni centar- doslovni prijevod, op. prev.), 777 United Nations (Ujedinjeni Narodi) Plaza ÔÇô 12. kat od 5:30 ÔÇô 7:30 popodne.┬╗ Da li je to predmet tajnosti? Je li to paranoja o ┬źnovome svjetskome poretku┬╗? I na koncu mo┼żemo re─çi da se je okultizam uvukao i na najvi┼íe razine ne-vladinih organizacija u U.N. i da utje─Źe na globalna gibanja — na ekologijuÔÇö na ono ┼íto bi trebalo ostati u rukama onih koji su predani Bogu.
(Micheal H. Brown)

New Age nazivaju “novom duhovno┼í─çu”. Pomalo je ironi─Źno nazvati ga “novom” kad tolike njegove ideje potje─Źu iz drevnih religija i kultura. Ipak, ono ┼íto je u njemu uistinu novo jest svjesno traganje za alternativom zapadnoj kulturi i njezinim ┼żidovsko-kr┼í─çanskim korijenima. Izraz “duhovnost”, dakle, odnosi se na unutarnje iskustvo sklada i jedinstva sa svekolikom stvarno┼í─çu koje otklanja osje─çaj nesavr┼íenosti i ograni─Źenosti ┼íto ti┼íti ljudsko bi─çe. Osobe otkrivaju duboku vezu s univerzalnom svetom silom, odnosno energijom koja je jezgra sveukupnog ┼żivota. Otkriv┼íi to, mu┼íkarci i ┼żene mogu krenuti na put savr┼íenosti ┼íto ─çe im omogu─çiti da ravnaju svojim osobnim ┼żivotima i odnosom prema svijetu te da preuzmu svoju ulogu u sveop─çem procesu nastanka, novog stvaranja svijeta u stalnoj evoluciji. Rezultat je neka kozmi─Źka mistika, zasnovana na svijesti o svemiru koji se razvija dinami─Źkim energijama. Dakle, kozmi─Źka energija, vibracija, svjetlost, Bog, ljubav, kao i “vi┼íe Ja”, sve se odnosi na istu i jedinstvenu stvarnost, iskonski izvor prisutan u svakom bi─çu.

Ta se duhovnost sastoji od dva razli─Źita elementa: jednoga metafizi─Źkog i drugoga psiholo┼íkog. Metafizi─Źka sastavnica potje─Źe od ezoteri─Źnih i teozofijskih korijena New Agea i u osnovi je novi oblik gnoze. Bo┼żanskom se pristupa otkrivanjem skrovitih otajstava u potrazi pojedinca za “onim stvarnim, iza onog ┼íto je samo prividno, za po─Źetkom s onu stranu vremena, za transcendentnim iznad onoga ┼íto je puka prolaznost, za primordijalnom tradicijom povrh ─Źisto privremenih tradicija, za drugim mimo sebe, za kozmi─Źkim bo┼żanstvom mimo utjelovljenog pojedinca”. Ezoteri─Źna je duhovnost “istra┼żivanje Bi─ça onkraj odijeljenosti bi─ça, neka vrsta ─Źe┼żnje za izgubljenim jedinstvom”.

“Ovdje se mo┼że zapaziti gnosti─Źku matricu ezoteri─Źne duhovnosti, ┼íto biva o─Źito kad Vodenjakova djeca tra┼że transcendentno jedinstvo religija. Od povijesnih religija namjeravaju uzeti samo ezoteri─Źnu jezgru, kojoj se smatraju ─Źuvarima. U odre─Ĺenom smislu nije─Źu povijest i odbacuju ideju da bi duhovnost mogla biti ukorijenjena u vremenu ili u kakvoj ustanovi. Isus iz Nazareta za njih nije Bog, nego tek jedno od brojnih o─Źitovanja univerzalnoga i kozmi─Źkog Krista.”

Psiholo┼íka sastavnica ove vrste duhovnosti izvire iz susreta ezoteri─Źne kulture i psihologije (usp. 2. 3. 2.). New Age, dakle, postaje iskustvo osobne psiho-duhovne preobrazbe, shva─çeno kao religiozno iskustvo. Za neke ova preobrazba poprima oblik dubokoga misti─Źkog iskustva koje slijedi nakon osobne krize ili duga duhovnog traganja. Za druge ona izvire iz prakse meditacije ili neke vrste terapije, ili pak iz paranormalnih iskustava koja mijenjaju stanje svijesti i omogu─çuju do┼żivljaj jedinstva stvarnosti.

Razni autori smatraju duhovnost New Agea vrstom duhovnog narcizma ili pseudomisticizma. Zanimljivo je primijetiti kako je te kritike upu─çivao ─Źak i va┼żan predstavnik New Agea David Spangler, koji se u svojim posljednjim djelima distancirao od ezoteri─Źnijih vidova te misaone struje.

On je pisao da u najpopularnijim oblicima New Agea “pojedinci i skupine ostvaruju vlastite umi┼íljaje avantura i mo─çi, op─çenito u okultnom ili milenaristi─Źkom obliku… glavno obilje┼żje te razine jest ovisnost o privatnom svijetu ostvarenja svoga ja i posljedi─Źno (iako ne uvijek o─Źito) povla─Źenje od svijeta. Na toj razini New Age je napu─Źen ─Źudnim i egzoti─Źnim bi─çima, u─Źiteljima, u─Źenicima, izvanzemaljcima; to je mjesto psihi─Źkih mo─çi i okultnih misterija, zavjera i tajnih u─Źenja”.

U jednom kasnijem djelu David Spangler ni┼że elemente koje smatra negativnima, tj. “sjenama” New Agea: “otu─Ĺenje od pro┼ílosti u ime budu─çnosti, navezanost uz novo kao takvo…; nerazlikovanje i pomanjkanje rasu─Ĺivanja u ime cjelovitosti i zajedni┼ítva, dakle manjak razumijevanja, odnosno po┼ítivanja uloge granica; brkanje psihi─Źkih pojava sa svije┼í─çu, channeliga┬á s duhovno┼í─çu, perspektive New Agea s kona─Źnom istinom”. Ipak, Spangler je uvjeren da su iracionalni egoizam i narcizam obilje┼żja manjeg broja sljedbenika New Agea. Kao pozitivne vidove isti─Źe ulogu New Agea kao simbola promjene i kao utjelovljenje svetoga budu─çi da je to pokret u kojem su osobe ve─çinom “veoma ozbiljni traga─Źi za istinom” i rade u korist ┼żivota i duhovnog rasta.

Ameri─Źki isusovac David Toolan, koji je vi┼íe godina boravio u okru┼żju New Agea, analizira komercijalni aspekt mnogih proizvoda i terapija etiketiranih kao New Age. On primje─çuje kako su sljedbenici New Agea otkrili unutarnji ┼żivot i kako su o─Źarani perspektivom da budu odgovorni za svijet, ali lako bivaju svladani sklono┼í─çu individualizmu i gledanju svega kao predmeta potro┼ínje. U tom smislu, premda nije kr┼í─çanska, duhovnost New Agea nije ni budisti─Źka jer ne uklju─Źuje nijekanje sebe. Izgleda da san o misti─Źkom jedinstvu prakti─Źno vodi ─Źisto virtualnom jedinstvu koje na koncu osobe ostavlja jo┼í osamljenijima i nezadovoljnijima.

Prvih godina kr┼í─çanstva oni ┼íto su vjerovali u Isusa Krista morali su se suo─Źiti s gnosti─Źkim religijama. Nisu ih ignorirali, nego su pozitivno prihvatili taj izazov i na samoga Krista primijenili izraze koji su upotrebljavani za kozmi─Źka bo┼żanstva. Najjasniji primjer toga jest glasoviti himan Kristu u Poslanici ┼íto je sv. Pavao upravlja kr┼í─çanskoj zajednici u Kolosima:

“On je slika Boga nevidljivoga,
Prvoro─Ĺenac, prije svakog stvorenja;
Ta u njemu je sve stvoreno
na nebesima i na zemlji
vidljivo i nevidljivo,
bilo Prijestolja, bilo Gospodstva, bilo Vrhovni┼ítva, bilo Vlasti ÔÇô
sve je po njemu i za njega stvoreno:
on je prije svega, i sve stoji u njemu.
On je Glava Tijela, Crkve;
on je Po─Źetak, Prvoro─Ĺenac od mrtvih,
da u svemu bude Prvak.
Jer svidjelo se Bogu u njemu nastaniti svu Puninu
i po njemu ÔÇô uspostaviv┼íi mir krvlju kri┼ża njegova ÔÇô
izmiriti sa sobom sve,
bilo na zemlji, bilo na nebesima” (Kol 1,15ÔÇô20).

Za prve kr┼í─çane nije bilo nikakve nove kozmi─Źke ere koju je trebalo ─Źekati. Ovim su himnom slavili ispunjenje svega ┼íto je zapo─Źelo s Kristom. “Uistinu, vrijeme se ispunilo zbog toga ┼íto je Bog Utjelovljenjem si┼íao u ljudsku povijest. Vje─Źnost je u┼íla u vrijeme: koje je ÔÇśispunjenjeÔÇÖ ve─çe od ovoga? Koje bi drugo ÔÇśispunjenjeÔÇÖ bilo mogu─çe?” Gnosti─Źko vjerovanje u kozmi─Źke sile i u nekakvu nejasnu sudbinu nije─Źe mogu─çnost odnosa s osobnim Bogom koji se objavio u Kristu. Za kr┼í─çane pravi kozmi─Źki Krist jest onaj koji je aktivno prisutan u raznim udovima njegova Tijela ÔÇô Crkve. Ne obra─çaju se neosobnim kozmi─Źkim silama, nego bri┼żnoj skrbi osobnog Boga. Za njih kozmi─Źki biocentrizam treba prenijeti u ukupnost dru┼ítvenih odnosa (u Crkvu). Osim toga, kr┼í─çani nisu zatvoreni u cikli─Źki model kozmi─Źkih doga─Ĺaja, nego se usredoto─Źuju na povijesnog Isusa, posebice na njegovo razapinjanje i uskrsnu─çe. U Poslanici Kolo┼íanima i uop─çe u Novom zavjetu nalazimo nauk o Bogu razli─Źit od onoga u misli New Agea: kr┼í─çansko poimanje Boga jest Trojstvo Osoba koje je stvorilo ljudski rod iz ┼żelje da sa stvorenjima podijeli zajedni┼ítvo trojstvenog ┼żivota. Ispravno shva─çeno to zna─Źi da istinska duhovnost nije toliko na┼íe traganje za Bogom, nego je Bog taj koji tra┼żi nas.

U krugovima New Agea ra┼íirila se druga, posve druk─Źija, ideja kozmi─Źkog zna─Źenja Krista. “Kozmi─Źki je Krist bo┼żanski model povezan s osobom Isusa Krista (ali se ne ograni─Źava samo na tu osobu). Bo┼żanski model te povezanosti tijelom postade i nastani se me─Ĺu nama (Iv 1,14). Kozmi─Źki Krist… predvodi novi izlazak iz ropstva i pesimizma jednoga newtonovskoga, mehanicisti─Źkog svemira, punog nadmetanja, s pobjednicima i pobije─Ĺenima, dualizmima, antropocentrizmom, te iz zasi─çenosti gledanjem na┼íega veli─Źanstvenog svemira kao stroja bez tajne i misticizma. Kozmi─Źki je Krist lokalni i povijesni, uistinu intimno povezan s ljudskom povije┼í─çu. Kozmi─Źki Krist mo┼że ┼żivjeti pred vratima ili ─Źak unutar sva─Źijega najdubljeg i autenti─Źnog ja”. Premda to tuma─Źenje mo┼że ne zadovoljiti sve one koji imaju veze s New Ageom, ono izvrsno zahva─ça sr┼ż i posve jasno pokazuje gdje su razlike izme─Ĺu ova dva vi─Ĺenja Krista. Za New Age kozmi─Źki je Krist model koji se mo┼że ponoviti u mnogim osobama, mjestima i vremenim
Za kr┼í─çansku vjeru Isus Krist nije model, nego bo┼żanska osoba ─Źiji bo┼żansko-ljudski lik objavljuje otajstvo O─Źeve ljubavi prema ljudskom rodu kroz povijest (Iv 3,16). On ┼żivi u nama jer s nama dijeli svoj ┼żivot, ali to nije ni nametnuto ni automatski. Svi mu┼íkarci i sve ┼żene pozvani su na dioni┼ítvo u njegovu ┼żivotu, da ┼żive “u Kristu”.

Za kr┼í─çane duhovni je ┼żivot odnos s Bogom koji se postupno, uz njegovu milost, produbljuje te u tom procesu osvjetljava i na┼í odnos prema bli┼żnjemu i prema svemiru. Duhovnost u izrazima New Agea zna─Źi do┼żivljavanje stanja svijesti u kojima gospodari osje─çaj sklada i stapanja s Cjelinom. Dakle, “mistika” se ne odnosi na susret s transcendentnim Bogom u punini ljubavi, nego na iskustvo izazvano obra─çanjem samima sebi, veli─Źanstvenim osje─çajem da je ─Źovjek jedno sa svemirom, osje─çajem prepu┼ítanja utapanju vlastite individualnosti u golemi ocean Bi─ça.

Ta temeljna razlika biva jasna na svim razinama usporedbe izme─Ĺu kr┼í─çanske mistike i mistike New Agea. Put pro─Źi┼í─çenja New Agea temelji se na svijesti o nevolji, odnosno otu─Ĺenju koje treba prevladati uranjanjem u Cjelinu. Za postizanje promjene potrebno je koristiti tehnike koje pru┼żaju iskustvo prosvjetljenja. Ono preobra┼żava svijest osobe i dovodi je u dodir s bo┼żanstvom, shva─çenim kao najdublja bit stvarnosti.

Tehnike i metode ┼íto ih nudi taj imanentisti─Źki religijski sustav, koji Boga ne shva─ça kao osobu, proizlaze “odozdo”. Iako uklju─Źuju uranjanje u dubine vlastitog srca i vlastite du┼íe, one su bitno ljudski pothvati od strane osobe koja se trudi vlastitim silama uza─çi do bo┼żanstva. ─îesto je rije─Ź o “uzlasku” na razini svijesti prema onom ┼íto se shva─ça kao osloboditeljska svijest “unutarnjeg boga”. Nemaju svi pristup tim tehnikama ─Źije su blagodati pridr┼żane samo povla┼ítenoj duhovnoj “aristokraciji”.

Naprotiv, bitan element kr┼í─çanske vjere jest Bo┼żji silazak me─Ĺu stvorenja, osobito me─Ĺu najskromnije, najslabije i manje obdarene, prema vrjednosnom sustavu “svijeta”. Postoje duhovne tehnike ─Źija je primjena korisna, ali Bog ih mo┼że nadma┼íiti ili djelovati i bez njih. “Kr┼í─çanski na─Źin pribli┼żavanja Bogu ne temelji se ni na kakvoj tehnici u strogom smislu rije─Źi. To bi bilo protivno evan─Ĺeoskom duhu djetinjeg odnosa. Prava kr┼í─çanska mistika nema nikakve veze s tehnikom: ona je uvijek Bo┼żji dar, kojeg se primatelj ─Źesto osje─ça nedostojnim.”

Za kr┼í─çane obratiti se zna─Źi ponovno se okrenuti Ocu po Sinu i s posluhom sili Duha Svetoga. ┼áto se vi┼íe napreduje u odnosu s Bogom, ┼íto je uvijek i na svaki na─Źin slobodan dar, postaje pre─Źa potreba da se napusti grijeh, duhovna kratkovidnost i zasljepljivanje sebe, da se ostavi sve ono ┼íto prije─Źi pouzdano predanje Bogu i otvorenost prema bli┼żnjemu.

Sve tehnike meditacije treba o─Źistiti od ispraznosti i umi┼íljenosti. Kr┼í─çanska molitva nije ─Źin samo-kontemplacije, stati─Źnosti i ispra┼żnjenja sebe, nego dijalog pun ljubavi koji “uklju─Źuje stav obra─çenja, izlazak iz vlastitog ja prema onome Bo┼żjem Ti”. To vodi do sve ve─çeg predanja volji Bo┼żjoj koja nas poziva na duboku i istinsku solidarnost s na┼íom bra─çom i na┼íim sestrama.

Pripremio; Ivan Remeta (izvadak iz novije studije dvaju papinskih vije─ça: Papinskog vije─ça za kulturu i Papinskog vije─ça za me─Ĺureligijski dijalog “Isus Krist – donositelj vode ┼żive” (http://www.verbum.hr/Naklada/fi10.htm) koje se odnosi na usporedbu New Age i kr┼í─çanske duhovnosti.)

Klju─Źno mjesto opre─Źnosti izme─Ĺu kr┼í─çanstva i New Agea.

Obilna literatura New Agea pro┼żeta je uvjerenjem da ne postoji nikakvo bo┼żansko bi─çe “izvan”, tj. uistinu razli─Źito od ostatka stvarnosti. Od Junga nadalje mnoge osobe ispovijedale su vjerovanje u “unutarnjeg boga”. Prema New Ageu, na┼í je problem nesposobnost uvidjeti svoje bo┼żanstvo, nesposobnost koju se mo┼że prevladati uz pomo─ç vodstva i primjenom niza tehnika usmjerenih prema osloba─Ĺanju na┼íega skrivenog (bo┼żanskog) potencijala. Osnovna je misao da je “Bog” duboko unutar nas samih. Mi smo bogovi i svoju neograni─Źenu mo─ç otkrivamo otklanjaju─çi jednu za drugom naslage neautenti─Źnosti. ┼áto vi┼íe uvi─Ĺamo taj potencijal, to se on vi┼íe ostvaruje pa u tom smislu New Age poima theosis kao pobo┼żanstvenjenje ili, preciznije, spoznavanje i prihva─çanje na┼íe bo┼żanske naravi. Prema nekima, ┼żivimo “u razdoblju u kojem na┼íe shva─çanje Boga treba interiorizirati: od izvanjskoga Svemogu─çeg Boga prema Bogu kao dinami─Źkoj i stvarateljskoj sili koja se nalazi to─Źno u sredi┼ítu svega bi─ça: Bog kao Duh”.

U predgovoru petoj knjizi djela Adversus haereses sv. se Irenej poziva na “Isusa Krista, koji je po svojoj transcendentnoj ljubavi postao ono ┼íto smo mi, tako da nas dovede ─Źak dotle da budemo ono ┼íto je on sam”. Ovdje se theosis, u kr┼í─çanskom shva─çanju pobo┼żanstvenjenja, ne ostvaruje samo zahvaljuju─çi na┼íim naporima, nego uz sudjelovanje milosti Boga koji djeluje u nama i po nama. To nu┼żno pretpostavlja osnovnu svijest da smo nepotpuni, ─Źak ┼ítovi┼íe, grje┼ínici, a nipo┼íto veli─Źanje sebe. Osim toga, predstavlja se kao uvo─Ĺenje u ┼żivot Trojstva, savr┼íenog primjera razlikovanja usred jedinstva: to je suradnja (sinergija), a ne stapanje (fuzija). Sve je to plod osobnog susreta, ponuda nove vrste ┼żivota. ┼Żivot u Kristu nije ne┼íto tako osobno i privatno da bi bilo ograni─Źeno na podru─Źje svijesti niti se radi samo o novoj razini svijesti. On uklju─Źuje preobrazbu i na┼íe du┼íe i na┼íeg tijela po sudjelovanju u sakramentalnom ┼żivotu Crkve.
(katolici.org)

Najzna─Źajnija sredi┼íta New agea razvila su se, neovisno jedan o drugome, kronolo┼íki, kako slijedi:

1900. Gora Istine (analogno Gori Sion na kojoj je Mojsije primio deset Bo┼żjih zapovijedi) pokraj ┼ávicarskog gradi─ça Ascone. Danas je ona pretvorena u muzej;

1962. Esalen u Kaliforniji. Registrirano je da su ovo rasadište New agea pohodili C. Castaneda, M. Eliade, Jelcin, i drugi;

1962. Findhorn u ┼ákotskoj. Predstavlja neki vid lai─Źkog manastira s oko 800 aktivnih osoba. Findhorn je naro─Źito pridonio populariziranju ideja o duhovima prirode i biljaka;

1975. Damanhur u Valchiuselli, u Italiji (40 km od Torina).

U Hrvatskoj je djelovao aktivno Centar Novog doba a danas postoje nebrojeni pojedinci i grupe, uklju─Źuju─çi i inozemne goste, koji rade na stvaranju “kriti─Źne mase” u svrhu prepora─Ĺanja Hrvatske za ulazak u Novo doba. Bit ─çe dosta ako stignemo i do Europe!

Ima li New agea i unutar Katoli─Źke crkve?

Na┼żalost, New age je, dobrim djelom, kontaminirao sveukupno dru┼ítvo, a te┼íko mu odolijevaju i velike svjetske religije, uklju─Źuju─çi i Katoli─Źku crkvu. Mentalitet “relativizma” (Dominus Iesus, 5) i “bezrazlikovnog pluralizma” (Fides et ratio, 5) koji predstavlja lozinku za ulazak u svijet New agea po─Źeo je zahva─çati i neke kr┼í─çanske teologe i laike. Ve─ç je postalo uobi─Źajeno da katolik, uz kr┼í─çanske simbole, nosi kristale i druge amulete, uz objavu u Svetom pismu vjeruje i u privatne objave primljene putem kanaliziranja od razli─Źitih vidovnjaka, ide na ispovijed a ne ispovijeda da je iniciran u okultne prakse (poput reikija i excalibura), prakticira transcendentalnu meditaciju, yogu, itd. New age literatura i ranije se mogla susresti i u katoli─Źkim knji┼żarama, a u na┼íoj rubrici smo objavili i pismo jednog ┼żupnika o nekom njegovom kolegi koji crkveni prostor iznajmljuje u svrhu akumuliranja “svetih energija”.

Radosni ┼íto je mons. Emanuel Milingo, umirovljeni nadbiskup Lusake (Zambija), ─Źuven po svojim egzorcizmima i molitvama za ozdravljenje, a potom, na┼żalost, i po svojim peripetijama s Moonovom Crkvom ujedinjenja, u svojoj posljednjoj knjizi Il pesce ripescato dal fango, neopozivo i javno ispovjedio svoju vjernost Katoli─Źkoj crkvi, s preporukom u molitve, spomenut ─çemo se i poimence nekih sve─çenika-teologa koji su, manje ili vi┼íe, skrenuli u svijet New agea. Osim glasovitog indijskog isusovca Anthony de Mella, na ─Źija djela je, dodu┼íe posthumno, reagirala i Kongregacije za nauk vjere Priop─çenjem od 22. kolovoza 1988., ista Kongregacija je bila prisiljena izop─çiti iz Crkve don Marija Mazzolenia, talijanskog teologa koji je pristupio indijskom guruu Sri Satya Sai Babi, priznav┼íi ga ve─çim od Krista. Ameri─Źki sve─çenik Matthew Fox poznat po svojim kontroverznim knjigama i utemeljenju “University of Creation Spirituality”, kao i po drugim aktivnostima u prilog New agea, izop─çen je iz Crkve 1993. godine nakon ─Źega je pre┼íao u Prezbiterijansku crkvu i tamo nastavio svoju djelatnost, svojom knjigom Klju─Ź za kraljevstvo nebesko. Kr┼í─çansko razumijevanje transcendentalne meditacije, koja se ┼íiri i me─Ĺu hrvatskim ─Źitateljima, izvan okvira Katoli─Źke crkve iza┼íao je i katoli─Źki teolog Adrian B. Smith. Ve─ç i ovih nekoliko javnosti poznatih primjera mo┼że biti dovoljno za ukazivanje kako na ideju New agea nisu imuni ni svi katoli─Źki teolozi.

Mit o Zlatnom dobu

New age predstavlja vapaj za izgubljenim rajem, san o pravednom svijetu, a mo┼że ga se usporediti i s mitom o Zlatnom dobu, o vremenu u kojemu nije bilo prinude, pravila niti tabua, ni raskola izme─Ĺu Neba i Zemlje, Boga i ─Źovjeka, kad nije postojao rad, a ljudi i ┼żivotinje mogli su govoriti, vladalo je vje─Źno prolje─çe i spolovi jo┼í nisu bili razdvojeni, i kada se svako bi─çe moglo preobra┼żavati u ne┼íto drugo. Zlatno doba se obi─Źno smje┼íta bilo u biblijsku prapovijest (Edenski vrt) ili u daleku budu─çnost (Era Vodenjaka) ili se pak smatra i pro┼ílim i budu─çim, posebno u cikli─Źkom poimanju vremena. Otuda New ageova potraga za nestalim civilizacijama i kontinentima. Tome u prilog svjedo─Źi i Spanglerovo razlikovanje izme─Ĺu New agea kao ideje i New agea kao pokreta. Dok je ideja New agea bezvremenski pojam star najmanje 3.000 godina i ┼żivi u ljudskim srcima i du┼íama kao, tvrdi isti, neizbje┼żivost sjedinjenja izme─Ĺu duha i materije, prirode i ─Źovje─Źanstva, svetog i profanog, pokret New agea predstavlja zbrku pojmova, raznih grupa, komercijalnih sajmova, te─Źajeva, itd.

Vode─çi glasnogovornici New agea u Hrvatskoj danas su mr. Mirjana Gra─Źan i prof. Vladimir Per─Źec, a prethodili su im Darko G├Âttlicher (pokreta─Ź “Centra Novog Doba”), Vesna Krmpoti─ç, i drugi.

(Pi┼íe: JOSIP BLA┼ŻEVI─ć, www.ver.hr)

Preciznije i jezgrovitije na; http://www.katolici.org/nauk.php?action=c_vidi&id=4952
I.Remeta/Benedikt/Croative/Katolici.org/ i svi istinski zaljubljenici u Krista

Komentari