TwitterFacebookPinterestGoogle+

INTERVJU – NIKOLA GRMOJA: Štetu koju je u četiri godine Hrvatskoj nanio Vrdoljak saniraju cijeli timovi

Foto: Denis Jerkovic / Cropix / CROPIX

Nikola Grmoja, saborski zastupnik i kandidat Mosta za župana Dubrovačko-neretvanske županije, dao je intervju za portal Direktno.hr. Intervju prenosimo u cijelosti. 

Ministarstvo kulture pustilo je u javnu raspravu nacrt novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Prema njemu, svi podaci o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog, komunističkog i nedemokratskog režima beziznimno su dostupni. S druge strane, osobni podaci žrtava koje više nisu žive u potpunosti su dostupni, a za osobe koje su žive, a bile su žrtve progona sigurnosnih službi, za dostupnost njihovim osobnim podacima potrebna je njihova prethodna suglasnost. Roman Leljak komentirao je za Direktno kako taj zakon ne regulira nešto značajno, a to je da građa koja je nastala do 31. prosinca 1990. bude odmah predana iz svih institucija bez izuzetaka… Što mislite o ovakvom prijedlogu Zakona? Želi li HDZ ovakvim prijedlogom zapravo zaštititi neke konkretne osobe?

U ovome trenutku u zakonodavnoj proceduri u Hrvatskom saboru nalazi se Mostov prijedlog zakona kojim se predlaže urediti dva važna pitanja. Prvo, potpunu dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo djelovanjem tijela i organizacija propalog komunističkog režima. Drugo, Mostovim prijedlogom predviđa se beziznimna predaja gradiva koje je nastalo do 22. prosinca 1990. godine, što je bitna pretpostavka dostupnosti arhivskog gradiva. Arhivskome gradivu mjesto je u arhivima i tu činjenicu treba poštovati kao glavno načelo arhivskog zakona. Nacrt prijedloga zakona koji je priredilo Ministarstvo kulture nije aktualni parlamentarni predmet pa je moguće očekivati da će se prije upućivanja u zakonodavni postupak primijeniti određene promjene.

Sutkinja Barić nazvala je kaznenu prijavu Bože Petrova protiv Todorića ridikuloznom, a Ivan Vrdoljak komentirao je to kao presedan u europskoj praksi. Mislite li da je Petrov ipak trebao drukčije trebao pristupiti problemu Todorićeve odgovornosti i koristiti svoje ovlasti predsjednika Sabora? Kakav razvoj događaja očekujete i priželjkujete kada je u pitanju odgovornost Ivice Todorića i činjenica da su Agrokorovi dobavljači u golemim problemima?

Zanimljivo je kako se navedeni vrlo lako okomljuju na gospodina Petrova, a pritom su, kao spomenuti gospodin Vrdoljak, direktno odgovorni za stanje u kojem se Hrvatska nalazi danas. Gospodin Vrdoljak nanio je toliko štete u četiri godine na poziciji ministra gospodarstva da cijeli timovi unutar nadležnih ministarstava moraju raditi na saniranju i ispravljanju njegovih pogrešnih odluka. Samim time, to što on misli je posve nebitno. Bez obzira na sve kritike, gospodin Petrov je postupio kao građanin ove zemlje, što je njegova prva i najvažnija uloga. Imao je određena saznanja i ukazao na problem na najbrži i najučinkovitiji mogući način. To što to neki tu prijavu nazivaju ridikuloznom, govori više o njihovoj moralnoj i etičkoj odgovornosti, nego o Boži Petrovu. Ali, s tim se sami moraju nositi.

U ovoj situaciji teško je priželjkivati bilo koji razvoj događaja, osim toga da sačuvamo hrvatsko gospodarstvo, naše radnike i pomognemo Agrokorovim dobavljačima koliko god je u našoj moći, a da to ne osjete građani na svojoj koži. Gospodin Todorić mora se suočiti s ozbiljnim optužbama i vjerujem da će DORH i sudovi odraditi svoj posao. Fokus je, kao što sam već naveo, na hrvatskom gospodarstvu i boljitku naših građana.

Kako se boriti protiv prodora ruskog kapitala na hrvatsko tržište? Smatrate li da je ”ruska prijetnja” dijelom i posljedica izjave premijera Plenkovića da će Hrvatska prenijeti Ukrajini vlastita iskustva mirne reintegracije okupiranih područja, primjenjiva na istočnu Ukrajinu gdje vladine snage ratuju s proruskim pobunjenicima?

Ne mislim da je izjava gospodina Plenkovića na bilo koji način povezana s ruskim kapitalom. Zadaća vlasti i svih političara jest očuvanje hrvatskih nacionalnih interesa. Most se već itekako dokazao na tom pitanju, tako da će to nastaviti činiti i po svim ostalim pitanjima. U ovome trenutku ne vidimo ruski kapital kao neku prijetnju, ali budite uvjereni da ćemo promptno reagirati ukoliko se to stanje promijeni.

Najesen bi trebala početi gradnja Pelješkoga mosta. Ima li na području Dubrovačko-neretvanske županije dovoljno kvalitetnih tvrtki za posao podizvođača? Kako komentirate činjenicu da posao gradnje nije mogla dobiti nijedna hrvatska tvrtka? Što mislite, kako će se gradnja odraziti na ukupno gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije?

Mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uistinu dugo čekamo na gradnju Pelješkog mosta. To je ujedno i prilika da se naše domaće tvrtke profiliraju na tržištu kao kvalitetni podizvođači, tako da tu nema bojazni. Također, nije problem u tome da niti jedna hrvatska tvrtka nije dobila posao podizvođača, već u činjenici da se na natječaj javila samo jedna hrvatska tvrtka, i to u kombinaciji s francuskom tvrtkom. Pobijedila je jednostavno najbolja tvrtka, ipak je riječ o jednom mega projektu. Prometna infrastruktura jedno je od gorućih pitanja naše županije i razlog za usporen napredak gospodarstva. Očekujem pozitivne promjene, prvenstveno u sferi poduzetništva i proizvodnje, što je i u fokusu mog županijskog programa. Tu smo nažalost tek na početku.

Kandidat ste za župana Dubrovačko-neretvanske županije. Što smatrate svojim prednostima u odnosu na trenutnog župana Dobroslavića? Što mu najviše zamjerate?

Župan Dobroslavić, nažalost, nije napravio ništa konkretno za županiju u osam godina, a mogao je učiniti uistinu puno toga. Nije realizirao projekte prekogranične suradnje, nije se posvetio mjestima kao što su Lastovo, Neretva, Korčula, Pelješac… Umjesto da je bio među svojim ljudima i slušao njihove probleme, župan je obilazio europske gradove na trošak svih nas. Županija je do sada financirala samo nekoliko projekata sredstvima Europske unije, a osim grada Dubrovnika koji je turistički brand, ostatak se županije vrlo sporo i neravnomjerno razvija, a razlike u kvaliteti života građana sve su veće i veće. Za razliku od župana Dobroslavića, ja itekako namjeravam produktivno surađivati s jedinicama lokalne samouprave. To je imperativ i neće mi biti važno kojoj političkoj struji pripada pojedini gradonačelnik, načelnik itd., kao što je to do sada bio slučaj. Nemojte zaboraviti, Most je nastao upravo zato što nam je bilo dosta da naš grad stagnira te zato što su politički čelnici posve zaboravili na Metković. Jako dobro poznajem osjećaj frustracije kada vaš rodni grad propada, a politički moćnici koriste gradsku blagajnu kao svoju osobnu. Zato ću kao župan posebno voditi računa o takvim mjestima i gradovima i činiti sve što mogu da na županijskoj razini potaknem njihov razvoj.

Kako komentirate napade na privatni život Mostovog kandidata za Dubrovnik Maru Kristića?

Nažalost, mi u Mostu smo na to navikli. Maro Kristić se suočava s napadima od prvog trenutka kad je u Saboru počeo zastupati interese Dubrovnika i ukazivati na ključne probleme. Ono što je posebno gadljivo i nisko, jest činjenica da Mari jednostavno ne mogu naći ništa problematično u političkom životu pa su se okomili na ono najsvetije – obitelj. To je jednostavno prestrašno, ali osobito mi je drago što su građani Dubrovnika uistinu prepoznali da je riječ o bijednim političkim podvalama i da su još gorljivije pružili podršku našem Mari. Gotovo da nema osobe u Mostu koja nije bila napadnuta na sličan način, a da ne govorim o fizičkim obračunima. Samo što još mnogi nisu svjesni da se nas ne može zastrašiti i da su nam takvi događaji samo vjetar u leđa. Shvatit će s vremenom.

Više puta ste spominjali kako Hanza media vodi specijalni rat protiv Mosta. Želi li Most ”srušiti” Hanžekovića, kao što je već rušio Karamarka i ruši Todorića? Koji je Vaš krajnji cilj kad je u pitanju Marijan Hanžeković?

Jasno mi je kako vam se to čini, ali Mostu uistinu nije cilj eliminacija nekog pojedinca već korjenita promjena sustava. Spomenuti pojedinci su stajali na čelu tih sustava i time su morali preuzeti odgovornost za svoja djela. Ono što Hanza media radi Mostu je uistinu zabrinjavajuće i zapravo ponovno najviše štete rade sebi, jer su kao medij potpuno izgubili kredibilitet. A iza svega stoji profit i borba protiv naših težnji da olakšamo život građanima smanjenjem HRT pretplate, na čijim ovrhama se gospodin Hanžeković i obogatio. Ako je nekome u startu moralno prihvatljivo bogatiti se na nečijim financijskim poteškoćama, onda me i ne čude ovi bezuspješni pokušaji diskreditacije Mosta. Međutim, to nas neće obeshrabriti ni na koji način.

Izvor: direktno.hr

Komentiraj