Imovinu prodaju da bi zadržali mandate
Vlast je nezrela i primitivna. Daleko je lakše nešto prodati, a teže je osigurati radno biće i dodatne vrijednosti s potencijalima koje bez sumnje imamo
{jathumbnail off}Dugo toplo ljeto je iza nas, pomalo nelogično, ali u ovim hladnim danima koji nas očekuju Linićev goli car odlučio se skinuti do kraja. Svi smo već navikli na sezonske rasprodaje odjeće, obuće, voća ili povrća, a kako stvari stoje morat ćemo se naviknuti i na rasprodaju Hrvatske. Krenimo redom, premijer Milanović na sjednici Vlade potvdio je da se HPB prodaje u cjelini, a kriterij je samo jedan, cijena dionice. U slučaju ove banke ponuđači se već nadziru, riječ je o Erste i OTP banci, a Erste ima bolju ponudu. Navodno daju 130.2 milijuna eura, a ponuda OTP-a kreće se između 92,2 i 118 milijuna eura. U roku od mjesec dana stići će i obvezujuće ponude obaju ponuđača. Prema riječima Borisa Lalovca to je racionalan potez, a država će nastaviti poticati poduzetnike kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj.
Milanović također traži partnera, no ne moramo strahovati nije riječ o referendumima i obiteljima već o Croatia osiguranju u kojem zadržavamo 25 posto vlasništva, a u cilju je rast kompanije. I u ovom slučaju vrli premjer odlučio se za dva ponuđača, a onaj tko ulazi u CO morat će zadržati identitet i ime firme te proširiti njeno poslovanje u regiji. Ne bi bilo zgoreg da netko dojavi Milanoviću da je i on isto to moram napraviti s dolaskom na vlast, zadržati identitet i popraviti poslavanje države, ne samo da je morao već je i obećao. No, uči nas premijer da su morati i realizirati dva posve različita pojma.
Kada već nismo sposobni mi javili su se ponuđači i za CO, riječ je o Adris grupi, slovenskoj Zavarovalnica Triglav i poljskom PZU. Ova tri ponuđača zadovoljavaju i minimalne uvjete postavljene od strane Ministarstva, ali PZU i Adris imaju i raspoloživa gotovinska sredstva dostatna za otkup postojećih dionica i dokapitalizaciju. Tako Adris za 43 posto udjela nudi 104,5 milijuna eura, a PZU za 50 posto CO-a daje 142 milijuna eura.
Ovu Vladinu rasprodaju prokomentirao je ekonomski stručnjak Slavko Kulić. “To što se događa nastavlja se od 91. do danas i u funkciji je vladanja. Vlade rade sve da bi zadržale mandate, a nacionalnu imovinu prodaju u bescjenje”, govori Kulić te dodaje kako je takvo vladanje bešćutno i neodgovorno. Nadalje, naglašava da umjesto upravljanja imovinom koju imamo mi svoju prodajemo za besramno nisku cijenu. “Imovina se treba ojačati, a ne prodavati. Vlast je nezrela i primitivna. Daleko je lakše nešto prodati, a teže je osigurati radno biće i dodatne vrijednosti s potencijalima koje bez sumnje imamo”, ogorčen je ekonomski stručnjak.
Sve se to čini radi vlastitih političkih privilegija i očuvanja mandata, vjeruje naš sugovornik te naglašava da je takvo ponašanje neodgovorno jer si nitko ne postavlja pitanje što ostaje budućim generacijama. “Vlast sa što manje napora osigurava privilegije idući na ruku stranom kapitalu”, govori Kulić te dodaje kako taj kapital kroz kamate, dividende i davanje onoga što imamo izvlači ono što smo gradili godinama. “Tragično je ne znati da se ozbiljni objekti nekome ne mogu dati pod nikakvim uvjetima”, ističe ekonomist.
“Ovakve odluke racionalne su samo s njihova aspekta”, poručuje Kulić. Osvrnuo se naš sugovornik i na davanje autocesta u koncesije pa tako kaže da smo mi gradili autoceste kako bi Europi omogućili dolazak na more te predlaže da se ovaj problem riješi tako što će Europa preuzeti nastale dugove, a i izgradnju autocesta Kulić pripisuje politizaciji dodajući da su u našoj zemlji i vlast i opozicija nestručni.
Kulić je posebno ogorčen kada su u pitanju mladi i njihova budućnost u ovoj zemlji. “Mi jedemo svoju stvarnost koja pripada budućnosti, a na to nemamo pravo. Demokracija se mora prosuđivati prema onome što ostavljamo sedmoj generaciji iza nas. Ne smijemo, sve i da je to volja naroda prodavati prostor u kojem jesmo”, priča Kulić. Onim mladima koji svoju budućnost planiraju graditi u nekoj od stranih zemlja naš sugovornik poručuje da to ne čine. “Mladi ne smiju ići u svijet, za svoja prava potrebno se boriti ovdje.”, zaključuje naš sugovornik.
I prije nekoliko tjedana Guste Santini govorio je o opasnostima rasprodaje nacionalnog bogatstva.”Prodajom nacionalnog bogatstva smanjuje se broj stupnjeva slobode” izjavljivao je Santini za naš portal. Rasprodaju je usporedio s kućom koju prodajemo ili iznajmljujemo. Kada to učinimo mi više nismo u njoj. Santini je spominjao i države poput Njemačke, Švedske ili Norveške koje svoje nacionalno bogatstvo čuvaju, a pitanje svih pitanja je što ostavljamo budućim generacijama.
I dok stručnjaci upozoravaju naši političari ili ne čuju, ili pak ne žele čuti. Bilo kako bilo skandalozno je i jedno i drugo, a kako za sada stvari stoje vrlo skoro bismo mogli postati stranci u zemlji koju smo toliko sanjali, za koju smo se toliko borili. Pitanje koje se nameće samo od sebe je do kada mislimo šutjeti i trpjeti?
Autor: Iva M./Dnevno.hr
