STANDARD U HRVATSKOJ SE SROZAVA: Cijene hrane europske, a plaće balkanske

Hrvatska davanja i porezi također su viši nego u Europskoj uniji

Cijene hrane, bezalkoholnih pića i cigareta variraju značajno od zemlje do zemlje unutar Europske unije, a u Hrvatskoj su u prosjeku EU-a, pokazuju podaci Eurostata, europske agencija za statistiku.

Podatak se na prvu ne čini toliko zabrinjavajućim dok u računicu ne uvrstimo i podatak da su prosječni prihodi i cijena rada u Hrvatskoj dvostruko niži od prosjeka 28 EU zemalja. Treba uzeti u obzir i da su hrvatska davanja i porezi također viši nego u Europskoj uniji.

Podaci Eurostata za 2016. godinu govore da je prosječna brutoplaća po satu u Europskoj uniji oko 20 eura, dok je u Hrvatskoj ispod deset eura. Tako je prosječna cijena pića u Danskoj 148 posto od europskog prosjeka, dok je u Rumunjskoj i Poljskoj ta cijena 62 posto od prosjeka EU28. To kažu brojke, ali zdrav razum govori da će malo tko poželjeti preseliti u Rumunjsku zbog jeftinih sokova i mineralne vode. U Hrvatskoj je cijena bezalkoholnih pića u prosjeku za tri posto viša od prosjeka EU-a.

Alkohol je skup
Što se tiče alkohola, on je najskuplji u Finskoj i iznosi 176 posto od prosjeka EU-a, dok je u Bugarskoj najeftiniji i kreće se oko 65 posto od toga prosjeka. Zanimljivo je da dvije europske zemlje koje nisu članice EU-a, imaju najekstremnije cijene alkoholnih pića – Island (255 % od EU prosjeka) i Norveška (252 %). Alkohol u Hrvatskoj također je oko prosjeka EU-a i prodaje se za 97 posto prosječne europske cijene. Cigarete su najskuplje u Velikoj Britaniji i koštaju 202 posto EU prosjeka, a najjeftinije su u Bugarskoj gdje su upola jeftinije od prosječne EU cijene. Iako se pušači ne bi s time složili, u uspredbi s ostalim zemljama EU-a, u Hrvatskoj je duhan zapravo vrlo jeftin i prodaje se za 57 posto od prosječne cijene u Euroskoj uniji. Što se tiče zemalja u okruženju, Bosanci kupuju cigarete po cijeni od 40 posto prosječne cijene u EU, a Srbi za 37 posto.

Što se tiče cijena u drugim europskim državama koje nisu članice Europske unije, definitivno se s hrvatskom plaćom najviše isplati ljetovati u Makedoniji. Tamo su cijene hrane, bezalkoholnih i alkoholnih pića upola jeftinije od prosjeka EU-a, a duhan i cigarete samo su 27 posto od prosječne cijene u EU državama. Eurostat prati kretanje cijena u Europi od 2003. godine i utvrdili su da je u odnosu na 2016. godinu, manja razlika u cijenama između država. Nakon 2008. godine, smanjenje razlika u cijenama je usporilo, a u nekim kategorijama (poput hrane) je stagniralo, pa čak i raslo.

Stvarna pojedinačna potrošnja mjera je materijalnog blagostanja kućanstava. Prema prvim procjenama za 2016., stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika izražena u standardima kupovne moći u državama članicama varirala je od 53 posto do 132 posto prosjeka Europske unije.

Predzadnji smo
U deset država članica 2016. zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika iznad prosjeka EU-a. Najviša razina zabilježena je u Luksemburgu, 32 posto iznad prosjeka EU-a. Njemačka i Austrija bile su otprilike 20 posto iznad prosjeka, a zatim slijede Ujedinjena Kraljevina, Danska, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Švedska, u kojima je zabilježena potrošnja 10 do 15 posto iznad prosjeka EU-a. U dvanaest država članica stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila je između prosjeka EU-a i 25 posto ispod prosjeka. U Irskoj, Italiji i na Cipru potrošnja je bila do 10 posto ispod prosjeka EU-a, dok su Španjolska, Litva, Portugal i Malta bili 10 do 20 posto ispod prosjeka.

Češka, Grčka, Slovačka, Poljska i Slovenija bile su 20 do 25 posto ispod prosjeka. U šest država članica zabilježena je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika za više od 30 posto manja od prosjeka EU-a. Estonija, Latvija, Mađarska i Rumunjska bile su 30 do 40 posto ispod prosjeka, u Hrvatskoj je stvarna pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika bila neznatno više od 40 posto ispod prosjeka EU-a, dok je u Bugarskoj iznosila 53 posto ispod prosjeka.

Navedene podatke o stvarnoj pojedinačnoj potrošnji po glavi stanovnika, izražene u standardima kupovne moći, objavio je Eurostat.

Skupe masti i jeftino meso
Prema vrsti hrane, u Hrvatskoj (tako kažu brojke) relativno je najeftinije meso čija je cijena 79 posto od prosječne cijene mesa u EU. Najskuplja je kategorija hrane u RH je “Masti i ulja” koja u Hrvatskoj koštaju 102 posto od EU prosjeka. Hrana koja nije klasificirana poput mesa, ribe, povrća, masti, žitarica, mlijeka, sira, jaja i krumpira, u Hrvatskoj je također vrlo skupa kategorija, pa ono što sve spada u “ostalu hranu” plaćamo 112 posto od prosjeka EU-a.

40 %
manja od EU prosjeka stvarna je pojedinačna potrošnja po glavi stanovnika Hrvatske
57 %
prosječne cijene u Europskoj uniji Hrvati plaćaju duhanske proizvode

Rast cijena od 8 % od 2010. godine
Oko osam posto, prema Eurostatovoj analizi, porasle su cijene hrane za potrošače u Hrvatskoj od 2010. godine. U siječnju ove godine, primjerice, hrana je u odnosu na isto razdoblje lani bila skuplja za 3,7 posto. Meso je u prvom kvartalu ove godine poskupjelo za pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, voće za četiri, a kruh za 0,3 posto. S druge strane, hrvatski poljoprivrednici dobivali su početkom prošle godine za svoje proizvode gotovo jedan posto manje iznose u odnosu na 2010., ne računajući, primjerice, troškove prijevoza i skladištenja, ako su ih imali.

Izvor: Glas Slavonije

Odgovori

Skip to content