Hrvatska umire: brojke koje donosimo su stravične!

Hrvatska demografska slika godinama je u crnom.

Problemi koji tek predstoje, primjerice u obrazovnom resoru, gdje ćemo se u godinama pred nama morati boriti s problemom viška nastavnika, a manjka djece, također su česta tema, koja obično završi kao i mnoge slične njoj – kao pucanj u prazno.

O pravim razmjerima katastrofe i pratećim nelogičnostima svjedoče i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, koji u brojkama donose analizu našega obrazovnog sustava u posljednjih više godina.

Nekoliko činjenica odmah upada u oči, prije svega zastrašujuće stanje u osnovnim školama: u razdoblju od 2005./2006. do 2016./2017. školske godine (stanje je detektirano na početku svake školske godine), dakle u 11 godina, u našim osnovnim školama broj đaka smanjio se za gotovo 70 tisuća!

Još prije 11 godina na početku školske godine u klupe su sjela 387.952 osnovca, a na početku prošle godine njih niti 320 tisuća (preciznije, 319.204). Nema ni jedne hrvatske županije u kojoj se broj osnovaca u promatranom razdoblju povećao.

Ništa bolje nije ni stanje u srednjim školama: sa 189.661 srednjoškolca u školskoj godini 2005./2006., lanjske jeseni njihov je broj pao na 162.556, što je smanjenje za oko 27 tisuća u 11 godina.

Slaba utjeha

Hrvatska tako danas u osnovnim i srednjim školama više nema ni pola milijuna učenika, odnosno dok smo ih prije 11 godina ukupno imali oko 578 tisuća, s proteklom školskom godinom pali smo na 482 tisuće, što znači da se taj minus u osnovnim i srednjim školama ukupno približava brojci od stotinu tisuća.

Ali ako nas je sve manje, barem smo bolje obrazovani – tako bismo se naizgled mogli tješiti. U Državnom zavodu za statistiku analizirali su, naime, i stanje u visokom obrazovanju sve od 1995. pa do 2016. godine.

Dok smo prije 21 godinu imali tek 8877 studenata koji su diplomirali ili završili sveučilišni ili stručni studij, njihov se broj do 2016. godine učetverostručio i bilo ih je čak 32.256.

Nema hrvatske županije koja u tom razdoblju ne bilježi veći broj studenata ili onih koji su diplomirali. Ukupno je na početku zimskog semestra akademske 1995./1996. godine na stručne ili sveučilišne studije u našoj zemlji, gledano prema mjestu prebivališta, bilo upisano 82.886 hrvatskih studenata, a u istom razdoblju 2016./2017. godine njih 147.892. Zanimljivo bi bilo vidjeti koliko je u istom razdoblju narastao broj visokoškolskih ustanova, budući da se njihova ekspanzija uglavnom bilježi nakon 2000. godine, no to ovom analizom nije obuhvaćeno.

Bez posla

No, da visoki stupanj obrazovanja ne znači ujedno sigurnu budućnost, svjedoče kontingenti mladih koji sve više napuštaju zemlju, a znamo i da smo godinama, uz Španjolsku i Grčku, na vrhu europske ljestvice prema nezaposlenosti mladih.

Udio visokoobrazovanih nezaposlenih ljudi među najnižima je u ukupnoj strukturi nezaposlenih u Hrvatskoj, međutim, nikako ne možemo biti zadovoljni time što je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za srpanj ove godine, kod nas nezaposleno 16.828 osoba sa završenim fakultetom ili akademijom (ili oko 10 posto u ukupnoj strukturi nezaposlenih) te 11.231 (6,6 posto u ukupnoj strukturi) osoba s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem.

Ukupno gledano, u te je dvije visokoškolske kategorije oko 28 tisuća nezaposlenih, i to za jednu zemlju koja želi gospodarski uzlet sigurno nije optimističan podatak.

Živorođena djeca

Sve dalmatinske županije slijede crne populacijske trendove ostatka zemlje i listom sve bilježe manje đaka u osnovnim i srednjim školama: u proteklih 11 godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj osnovaca smanjen je za čak 7000, što je gore čak i od Zagreba (minus od 6500) te Primorsko-goranske županije sa sjedištem u Rijeci (smanjenje broja osnovaca oko 3000), a od županija s većim središtima stanje je lošije samo u Osječko-baranjskoj županiji, koja je u 11 godina izgubila oko 8000 osnovaca.

Splitsko-dalmatinska županija bilježi u istom razdoblju i 3000 srednjoškolaca manje. Zadarska županija ostala je bez 2316 osnovaca i 741 srednjoškolca, Šibensko-kninska bez gotovo 2700 đaka u osnovnim školama i oko 800 srednjoškolaca, a Dubrovačko-neretvanska bez 2000 osnovaca i također oko 800 učenika srednjih škola.

Umjesto zaključka, samo jedan podsjetnik: broj živorođene djece posljednjih godina pokazuje da stanje može biti samo – gore.

Manje ‘osnovnih’, ali više ‘srednjih’

Dok nam broj djece u školama pada, zanimljivo je da, s druge strane, u nekim županijama broj, prije svega srednjoškolskih ustanova, a ponegdje i osnovnoškolskih – raste.

Ukupno gledano, u razdoblju od 2005./2006. do 2016./2017. školske godine na razini Hrvatske ostali smo bez ukupno 22 osnovnoškolske ustanove (s 2140 pad na 2118), ali zato je rastao broj srednjoškolskih ustanova, i to za čak 60 – sa 683 došli smo na 743.

U Dalmaciji, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u tom je razdoblju broj osnovnoškolskih ustanova smanjen za 12 (s 220 na 208), ali je zato za isto toliko porastao broj ustanova u sustavu srednjeg školstva: s 80 na 92. Dubrovačko-neretvanska županija ostala je bez sedam ustanova u osnovnom školstvu (sa 77 na 70), ali ima dvije srednjoškolske ustanove više (s 28 na 30). Zadarska i Šibensko-kninska županija u plusu su u obje “kategorije”: Zadarska je prije 11 godina imala 106 ustanova u sustavu osnovnog školstva, a prethodne školske godine njih 115, a broj srednjoškolskih institucija porastao je sa 34 na 36.

U Šibensko-kninskoj županiji u promatranom su razdoblju narasli s 52 na 56 osnovnoškolskih ustanova, a u srednjem školstvu s njih 20 na 21.

Izvor: Marijana Cvrtila/Slobodna Dalmacija; Foto: Hanza Media

1 comment

Odgovori

Skip to content