Slika 1. Spomenik Mariji Jurić Zakorki u Zagrebu (MJ) U hrvatskoj povijesti žene su ostavile svoj utjecaj kroz književnost, umjetnost, znanost, novinarstvo, politiku i šport. Najpoznatije Hrvatice: Jelena Slavna (   – 976., hrvatska kraljica), slavne operne pjevačice: Milka Trnina (1863. – 1941.), Zinka Kunc (1906. – 1989.), Ruža Pospiš – Baldani (1942.), Balerine: Vesna Butorac…

Slika 1. Premužićeva staza (MJ) Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernoga i srednjega Velebita. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927…

Slika 1. Tvrđava u Stonu (MJ) Zidine u Stonu čine obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko – urbanističkih pothvata u ukupnoj dužini od 5,5 km. Povezuju Ston i Mali Ston. Nakon Kineskoga zida, najdulji su sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu. Sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), 41 kule (10…

Slika 1. Dragutin Lerman Najpoznatiji hrvatski pustolovi, istraživači nepoznatoga, dalekoga i opasnoga! Ovdje će biti riječi samo o nekoliko pustolova: Dragutinu Lermanu, Braći Seljan, Mati Šimunoviću (Mati Svjetskom), Stipi Božiću i Davoru Rostuharu.   DragutinLerman Dragutin Lerman (1863. – 1918.), hrvatski istraživač i putopisac, jedan od najpoznatijih hrvatskih istraživača Afrike. S 15 godina je pješice…

Slika 1. Maketa Dioklecijanove palače (MJ) Dioklecijanova palača Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu, jedan je od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Sagrađena je oko 300-te godine. Palača je bila sagrađena kao spoj luksuzne vile-ljetnikovca i rimskoga vojničkog logora (castruma), podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Dioklecijan se sklonio u novoizgrađenu palaču…

Slika 1. Spomenik Ljudevitu Gaju u Krapini (MJ) Prva hrvatska politička stranka utemeljena je 1841. Djelovala je od 1841. do 1906. Prvo se zvala Ilirska stranka koja postaje Narodna stranka, 11. siječnja 1843., nakon zabrane ilirskoga imena u političkom životu. Jedan dio hrvatskoga plemstva nije prihvaćao ilirske ideje već je bio za stvaranje jačih veza…

Slika 1. Spomenik Srpanjskim žrtvama na Mirogoju (MJ) U Hrvatskoj je 1841. osnovana Horvatsko-vugerska stranka (Hrvatsko-ugarska stranka) koju su pogrdno zvali Mađaroni. Bili su pobornici tješnjih veza Hrvatske s Ugarskom, očuvanja feudalnoga društvenog uređenja, zalagali su se da mađarski jezik bude službeni. Bili su za kajkavsko narječje, a protiv ilirskoga (štokavskog) narječja. Apsolutistička politika Bečkoga…

Slika 1. Spomen-ploča u Maksimiru (MJ) Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.) zagrebački biskup, kulturni mecena i preteča ilirskog pokreta. Bio je profesor dogmatike na zagrebačkoj Akademiji te vicerektor i rektor  sjemeništa u Zagrebu (1785.) te rektor sjemeništa u Pešti (1786.). Uključio se u Masonsku ložu Ugarske te je svoja iskustva nastojao prenijeti u Hrvatsku. Car…

Slika1. Bista Nikole Šubića Zrinskog u Zagrebu (MJ) Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjega vijeka, sve do kraja 17. stoljeća, značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj. Nakon pogubljenja Petra Zrinskoga, 30. travnja 1671., obitelj Zrinski je bečki dvor opljačkao i uništio. Počeci uspona obitelji sežu u 12. stoljeće,…

Slika 1. Utvrda na Krku (MJ) Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezovi krčki. Značajno mjesto u hrvatskoj povijesti zauzima plemićka obitelj Frankopani. Tijekom pet i pol stoljeća bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici. Iza njih su ostajali zakonici, statuti i druge važne uljudbene isprave, zabilježene na hrvatskome jeziku…