Damir Tomljanović Gavran je poginuo na obroncima Velebita (blizu Tulovih greda) 17. veljače 1994. godine. Pri obilasku prve crte bojišnice snajperist ga je pogodio u glavu. Postrojbi specijalne policije pristupio je 5. kolovoza 1990. godine, a 1. gardijskoj brigadi 15. svibnja 1991. godine. Prvi tereni bili su mu istočna Slavonija, Banovina i Kordun. Sudjelovao je…

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. godine sukobljene strane su bili Srbi, Hrvati i Muslimani (Bošnjaci). Sve tri strane su počinile ratne zločine, imale logore i vršile etničko čišćenje. Hrvati su također napravili ratne zločine, ali u daleko manjem obimu nego Srbi i Muslimani. Stradanje Bošnjaka je bilo najveće ali i oni…

Južni dio Republike Hrvatske se branio i obranio, tijekom Domovinskog rata, zahvaljujući bosansko-hercegovačkim Hrvatima. Agresija na Republiku Hrvatsku započela je pobunom hrvatskih Srba koji su naoružani i potpomognuti od JNA i Srbije. Agresija na južnu Hrvatsku izvršena je s područja Bosne i Hercegovine. Izvršila ju je JNA, Teritorijalna obrana BiH (dio), te srpske i crnogorske…

Nakon smrti Josipa Broza Tita (1980. g.) Srpska pravoslavna crkva (SPC) započima s političkim djelovanjem i postaje glavni promotor stvaranja velike Srbije. Teška gospodarska i politička situacija u Jugoslaviji i prijeteći raspad SFRJ je doveo SPC na političku scenu i dolazi do bujanja „svetosavskog nacionalizma“. Trojstvo svetosavskog nacionalizma: Bog na nebu, kralj u državi, domaćin…

Piloti borbenih zrakoplova napustili su JNA kada je JNA stala na stranu agresora. Odvažnost, hrabrost, odlučnost da naprave taj opasni čin koji je ugrožavao njihove živote i živote njihovih obitelji. Prvi je bio Rudolf Perešin koji je 25. listopada 1991. godine sa MiG-om 21 sletio na aerodrom u Klagenfurtu. Nakon slijetanja je izjavio „Ja sam…

Imperijalistička politika Srbije je osamdesetih godina prošlog stoljeća postala jako agresivna. Organizirani su mnogi mitinzi „događanja naroda“ („Jogurt revolucija“) kojima su srušena legalno izabrana rukovodstva a u Sloveniji i Hrvatskoj je bio pokušaj rušenja republičkog rukovodstva i nametanja srbijanske diktature. Događajima je prethodio Memorandum SANU (1986. g.) kojim se isticala ugroženost Srba i opravdavalo stvaranje…

  3. veljače 1991. godine u Gospiću je održan “miting svih Srba Like i svijeta”, kojem je nazočilo 5.000 gospićkih Srba; na mitingu su govorili dr. Nikola Varićak i Rade I. Čubrilo. 4. veljače 1992. g.,  Pilot Danijel Borović sa zrakoplovom jugovojske MIG-21 prebjegao je s bihaćkog aerodroma u HV; Dana 15. svibnja 1992. s…

Batinski most je povezivao Baranju i Vojvodinu i preko njega je agresor dopremao ljudstvo i tehniku u Baranju. Cilj diverzantske skupine („Samostalna uskočka satnija“) bio je onesposobiti most (miniranjem). Skupina diverzanata je 31. siječnja 1992. godine ušla, preko Kopačkog rita, duboko u neprijateljski teritorij ali su imali nezgodu, pokvarilo im se amfibijsko vozilo i ostali…

Srpske snage su 17. rujna 1991. godine, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, okupirala branu Peruća te je minirali (postavili su 30 tona eksploziva). Dolaskom snaga UNPROFR-a agresor se povukao 10 kilometara od crte razdvajanja. Snage UNPROFOR-a (Kenijski bataljun) su se rasporedile na samoj brani (hidroelektrani). Pri završetku operacije Maslenica (VRO „Gusar“) agresor je potjerao pripadnike UNPROFORA…

Krajem siječnja 1991. godine Hrvatske se suočila s realnom prijetnjom državnoga udara i okupacije od strane jugovojske. Jugoslavenske tajne službe se montirale film „Što je istina o naoružavanju HDZ-a u Hrvatskoj“, o naoružavanju Hrvatske i prikazale ga na televiziji (2 puta, 25. 01. 1991.) s optužbom rukovodstva Hrvatske da ruši Jugoslaviju. Na televiziji je prikazana…

Akcija „Gusar“ (poznatija kao akcija Maslenica) je pokrenuta zbog: prometne blokade između južne i sjeverne Hrvatske (nepodnošljive izoliranosti južne Hrvatske), neučinkovitosti UNPROFOR-a (negdje i otvorene protuhrvatske djelatnosti) te stanja u takozvanim „ružičastim zonama“ (nemogućnost uspostave hrvatske vlasti). Svi pregovori i sporazumi s pobunjenim Srbima o povezivanja juga i sjevera Hrvatske nisu dali rezultata. UNPROFOR je…

Tijekom Domovinskom ratu je ubijeno 15 hrvatskih novinara, snimatelja, fotoreportera i tehničara te 8 stranih novinara. Mnogi su dali svoj doprinos širenju istine o Domovinskom ratu, ovo je vrlo kratki podsjetnik na ljude koji su radeći svoj posao novinara i snimatelja stradali. “Do 17. listopada 1991. na prostoru Hrvatske ubijeno je 14 ratnih izvjestitelja, a…

Za stvaranje javnog mišljenja bili su važni mediji, bilo je važno da Europa i svijet dobiju informacije što se događa u Jugoslaviji. Njemački novinari Johann Georg Reißmüller, Carl Gustaf Strohm, i Hans-Peter Rullmann su dali veliki doprinos da se sazna istina o ratu u Jugoslaviji. Johann Georg Reißmüller, (1932. – 2018.; njemački novinar, publicist i…

Međunarodno priznanje neovisnosti Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. godine. Međunarodna zajednica je htjela očuvati Jugoslaviju kao jedinstvenu državu ali narodi unutar Jugoslavije to nisu željeli jer nisu htjeli srpsku dominaciju i diktaturu. Komisija Europske zajednice (EZ) je u prosincu 1991. godine zaključila da je raspad Jugoslavije neminovan i da nije realno očuvanje države te je…