TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSK BAŠTINA – Poznate Hrvatice

Slika 1. Spomenik Mariji Jurić Zakorki u Zagrebu (MJ) U hrvatskoj povijesti žene su ostavile svoj utjecaj kroz književnost, umjetnost, znanost, novinarstvo, politiku i šport. Najpoznatije Hrvatice: Jelena Slavna (   – 976., hrvatska kraljica), slavne operne pjevačice: Milka Trnina (1863. – 1941.), Zinka Kunc (1906. – 1989.), Ruža Pospiš – Baldani (1942.), Balerine: Vesna Butorac…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Referendum Srba, 12. svibnja 1991.

Slika 1. Plakat (Matica hrvatska) Prvoga travnja 1991.  Izvršno vijeće takozvane SAO Krajine odobrilo je odluku po kojoj se određuje da se Ustav i zakoni Srbije, kao i pravni sustav SFRJ, primjenjuju na SAO Krajinu. Jugoslavija je bila u postupku raspada kojega je međunarodna zajednica pokušavala spriječiti. Dakle, Srbi su najavili izdvajanje iz Hrvatske i…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Premužićeva staza

Slika 1. Premužićeva staza (MJ) Premužićeva staza je pješački, planinarski put koji prolazi vršnim dijelovima sjevernoga i srednjega Velebita. Staza je dugačka 57 km, a prvih 16 km prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Uobičajeni smjer kretanja je sa sjevera, od Planinarskog doma Zavižan (1594 m), preko prijevoja Veliki Alan (1412 m) do Oštarijskih vrata (927…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Stonske zidine

Slika 1. Tvrđava u Stonu (MJ) Zidine u Stonu čine obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko – urbanističkih pothvata u ukupnoj dužini od 5,5 km. Povezuju Ston i Mali Ston. Nakon Kineskoga zida, najdulji su sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu. Sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), 41 kule (10…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Najpoznatiji hrvatski pustolovi

Slika 1. Dragutin Lerman Najpoznatiji hrvatski pustolovi, istraživači nepoznatoga, dalekoga i opasnoga! Ovdje će biti riječi samo o nekoliko pustolova: Dragutinu Lermanu, Braći Seljan, Mati Šimunoviću (Mati Svjetskom), Stipi Božiću i Davoru Rostuharu.   DragutinLerman Dragutin Lerman (1863. – 1918.), hrvatski istraživač i putopisac, jedan od najpoznatijih hrvatskih istraživača Afrike. S 15 godina je pješice…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Blokada tenkovske kolone u Pologu, 7. svibnja 1991.

Slika 1. Zaustavljena tenkovska kolona (foto: polog_1991-brotnjo.info) Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA između Mostara i Širokoga Brijega (Lištice, kako je komunistička vlast preimenovala Široki Brijeg) koja je navodno išla na planirane vojne vježbe. Goloruki Hrvati su na izlazu iz Pologa (mjesto se nalazi između Mostara i Širokoga Brijega) zaustavili kolonu tenkova…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Protestni skup u Splitu zbog blokade Kijeva, 6. svibnja 1991.

Slika 1. Demonstracije u Splitu (Foto Tportal)   Drugoga svibnja 1991. u Borovu Selu masakrirano  je 12 hrvatskih policajaca. Pobunjeni Srbi potpomognuti s JNA provocirali su i željeli da dođe do incidenta tako da JNA može reagirati. Nakon višednevne blokade Kijeva i stalnih provokacija građani Splita organizirali su prosvjed protiv četničke blokade Kijeva. Radnici splitskih…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Dioklecijanova palača i katedrala

Slika 1. Maketa Dioklecijanove palače (MJ) Dioklecijanova palača Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu, jedan je od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Sagrađena je oko 300-te godine. Palača je bila sagrađena kao spoj luksuzne vile-ljetnikovca i rimskoga vojničkog logora (castruma), podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Dioklecijan se sklonio u novoizgrađenu palaču…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Narodna stranka

Slika 1. Spomenik Ljudevitu Gaju u Krapini (MJ) Prva hrvatska politička stranka utemeljena je 1841. Djelovala je od 1841. do 1906. Prvo se zvala Ilirska stranka koja postaje Narodna stranka, 11. siječnja 1843., nakon zabrane ilirskoga imena u političkom životu. Jedan dio hrvatskoga plemstva nije prihvaćao ilirske ideje već je bio za stvaranje jačih veza…

Read more

Lik i djelo zločinca Tita

Dana 4. svibnja 1980. javili su da je umro zločinac Tito, i to baš za vrijeme održavanja utakmice Hajduk – Crvena Zvezda u Splitu. Umro je barem mjesec dana prije objave. Vojska, policija i državne službe (UDBA i KOS) vršile su višemjesečne pripreme, razmještaj jedinica te vršenje pojačanog nadzora, prije objave smrti pa je čin…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Mađaroni

Slika 1. Spomenik Srpanjskim žrtvama na Mirogoju (MJ) U Hrvatskoj je 1841. osnovana Horvatsko-vugerska stranka (Hrvatsko-ugarska stranka) koju su pogrdno zvali Mađaroni. Bili su pobornici tješnjih veza Hrvatske s Ugarskom, očuvanja feudalnoga društvenog uređenja, zalagali su se da mađarski jezik bude službeni. Bili su za kajkavsko narječje, a protiv ilirskoga (štokavskog) narječja. Apsolutistička politika Bečkoga…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Raketiranje Zagreba, 2. i 3. svibnja 1995.

Slika 1. Raketiranje Zagreba (Foto Mišo Lišanin – MRF Zagreb) Pobunjeni Srbi su za odmazdu za vojni poraz u Operaciji „Bljesak“ izveli raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. Bila su dva raketna napada kasetnim bombama (sustav Orkan) na civilne ciljeve. Slika 2. Raketiranje Zagreba (Foto Mišo Lišanin – MRF Zagreb) Projektili iz raketnog sustava…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Pokolj hrvatskih policajaca u Borovu Selu, 2. svibnja 1991.

Slika 1. Spomenik ubijenim policajcima u Borovu Selu (MJ) Na ulazu u Borovo Selo bila je postavljena jugoslavenska zastava što su četiri patrolna policajca osječke Policijske uprave primijetila te su 1. svibnja 1991. pokušala zamijeniti jugoslavensku zastavu hrvatskom. Nakon skidanja jugoslavenske zastave i pri postavljanju hrvatske nepoznati napadači su na njih pucali i dvojicu ranili,…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: VRO „Bljesak“, 1. – 3. svibnja 1995.

Slika 1. Spomenik hrvatskim braniteljima u Okučanima (mj) Vojno-redarstvenom operacijom „Bljesak“ oslobođena je zapadna Slavonija i Posavina – UN sektor Zapad (oko 600 km2). Svi sporazumi s pobunjenim Srbima bili su neučinkoviti; ili su stalno kršeni ili se uopće nisu primjenjivali. Zagrebačkim sporazumom (prosinac 1994.) otvorena je autocesta Zagreb – Okučani – Lipovac, ali zbog…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ‒ Maksimilijan Vrhovac

Slika 1. Spomen-ploča u Maksimiru (MJ) Maksimilijan Vrhovac (1752. – 1827.) zagrebački biskup, kulturni mecena i preteča ilirskog pokreta. Bio je profesor dogmatike na zagrebačkoj Akademiji te vicerektor i rektor  sjemeništa u Zagrebu (1785.) te rektor sjemeništa u Pešti (1786.). Uključio se u Masonsku ložu Ugarske te je svoja iskustva nastojao prenijeti u Hrvatsku. Car…

Read more

DA SE NE ZABORAVI – Kronologija, svibanj 1991. – 1995.

Slika 1. Karta VRO „Bljesak“ (Wikipedia) 1. – 3. svibnja 1995. vojno-redarstvenom operacijom Bljesak oslobođena je zapadna Slavonija i Posavina – UN sektor Zapad (oko 600 km2). 2. svibnja 1991. dogodio se pokolj u Borovu Selu. Masakrirano je 12 hrvatskih policajaca, ranili su dvadeset i jednoga hrvatskoga policajca, ubijena su tri Srbina. Dogodio se napad na…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Hrvatska velikaška obitelj Zrinski

Slika1. Bista Nikole Šubića Zrinskog u Zagrebu (MJ) Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjega vijeka, sve do kraja 17. stoljeća, značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj. Nakon pogubljenja Petra Zrinskoga, 30. travnja 1671., obitelj Zrinski je bečki dvor opljačkao i uništio. Počeci uspona obitelji sežu u 12. stoljeće,…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Frankopani

Slika 1. Utvrda na Krku (MJ) Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezovi krčki. Značajno mjesto u hrvatskoj povijesti zauzima plemićka obitelj Frankopani. Tijekom pet i pol stoljeća bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici. Iza njih su ostajali zakonici, statuti i druge važne uljudbene isprave, zabilježene na hrvatskome jeziku…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Blokada sela Kijeva, 29. travnja 1991.

Slika 1. Spomen-ploča u Kijevu (mj)  Kijevo je 1931. imalo 2.707 stanovnika, 1948. godine 1741. stanovnika, 1991. imalo je  1261 stanovnika, a 2011. prema popisu ima 417 stanovnika. (Izvor: Državni zavod za statistiku) Tijekom Prvoga svjetskog rata poginula su 34 stanovnika Kijeva. U Drugome svjetskom ratu Kijevo je bilo u sastavu NDH. Dana 8. listopada…

Read more