TwitterFacebookPinterestGoogle+

Category Archives: Hrvatski narod

Jugo-komunistički zločini u Dubrovniku 1944./45.

Slika 1. Naslovnica knjige Hrvoja Kačića Daksa – simbol komunističkog terora Daksa je najveće pojedinačno stratište i grobište dubrovačkog kraja. Daksa je simbol komunističkog terora nad hrvatskim stanovništvom dubrovačkog kraja. Nakon takozvanog oslobođenja Dubrovnika uslijedio je komunistički teror (ubijanje, zatvaranje, konfiskacija imovine, zastrašivanje stanovništva). Danas je poimence poznato 697 žrtava (369 civila i 327 ratnih…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Ilok

Slika 1. Grb grada Iloka –  Društvo Iločana i prijatelja Iloka (MJ) Grad Ilok razvio se na obroncima Fruške gore, iznad Dunava. Stari kraljevski grad Ilok  najistočniji je grad Republike Hrvatske. Arheološki nalazi pokazuju da je bio naselje od mlađeg kamenoga doba do današnjih dana. Arheološka istraživanja su otkrila bogata nalazišta vinkovačke i vučedolske kulture.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Biokovo

Slika 1. Biokovo (MJ) Biokovo se proteže duž Jadranske obale od prijevoja Dubci do Baćinskih jezera (općina Ploče), a sjevero-istočnu granicu čini dionica autoceste A1. Biokovo pripada Dinarskom planinskom lancu koji se pruža od Ćićarije u Istri do granice s Crnom Gorom. Najviši vrh planine je Sveti Jure, visok 1762 metra, na kojemu se nalazi…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Planinarstvo u Hrvatskoj

Slika 1. Zavižan (MJ) „Hrvatsko planinarsko družtvo u Zagrebu“ osnovano je 15. listopada 1874., samo sedamnaest godina nakon osnutka prvoga planinarskoga društva na čitavom svijetu (u Londonu). Hrvati su deveti narod u svijetu s planinarskim društvom. Osnovano je na inicijativu Đure Pilara, poznatoga znanstvenika i svojedobno rektora Sveučilišta u Zagrebu, i Bude Budisavljevića, velikoga župana…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Dinara

Slika 1. Dinara (MJ) Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 84 km (druga po dužini planina u Dinarskom gorju, nakon Velebita), između…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski ban Josip Jelačić

Slika 1. Spomenik banu Josipu Jelačiću u Zagrebu (MJ)   Josip grof Jelačić Bužimski (1801. – 1859.), general, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban od 1848. do 1859. Školovao se u najelitnijoj plemićkoj školi u bečkom Therezianumu i napravio uspješnu vojničku karijeru.  Kralj Ferdinand I. Habsburgovac 23. ožujka 1848. godine imenovao ga je hrvatskim banom i kraljevskim savjetnikom te…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Kazališta u Hrvatskoj

Slika 1. HNK u Zagrebu (MJ) Početci kazališne prakse, u srednjem vijeku, bili su u liturgijskim dramama, prigodnim svjetovnim predstavama koje su izvodile putujuće družine ili pojedinci prigodom crkvenih blagdana, svadbi, krunidbi, pokladnih događanja. No, svjetovno se kazalište pojavilo već početkom 14. st. u Dubrovniku, koji će i u sljedećim stoljećima kao glavno književno središte…

Read more

POZIV PJESNICIMA NA NATJEČAJ: Memento Vukovaru i Škabrnji

  • Written by:

POZIV   PJESNICIMA Prigodom tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju, HRVATSKA UDRUGA BENEDIKT                         UDRUGA VETERANA 4. GARDIJSKE BRIGADE                                 UDRUGA HRVATSKE DOMOVINSKE VOJSKE 1941-1995.       Glavni Stan Split  Poziva hrvatske pjesnike na N A T J E Č A J VUKOVARU ŠKABRNJI-H-MEMENTO POETIKA…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Državna ergela Đakovo i Lipik

Slika 1. Lipicanci iz Đakova (MJ)  Ergela Đakovo  Đakovački biskupi imali su posjede od 1239., darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana. Darovnica je potvrđena 1244. i od kralja Bele IV. Na tim posjedima đakovački biskupi organiziraju ergelu. Pisana potvrda o uzgoju konja na ovome posjedu datira iz 1374. godine. Dokument je izdan u povodu vjenčanja bosanskoga bana…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija

Slika 1. Ostatci Krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija (MJ) Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija  (u narodu nazvana Šuplja crkva) nalazi se u Solinu, sjeveroistočno od Gradine.  Na tom su položaju stari kršćani sagradili crkvu i groblje. Hrvati su na temeljima starokršćanske podigli novu crkvu, dosada najveću starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatska enciklopedistika

Slika 1. Hrvatska enciklopedija (1941. – 1945.) (MJ) Hrvatska leksikografija i enciklopedistika imaju petostoljetnu tradiciju. Zagrepčanin Pavao Skalić u djelu Znalac enciklopedija ili kruga znanosti kako svetih tako i svjetovnih  (Encyclopediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon,  1559.) rabi termin enciklopedija u današnjem smislu. Ali od XVI. st. pa sve do XIX. st.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Franjevci u Hrvatskoj

Slika 1. Samostan sv. Frane u Splitu (MJ) Franjo Asiški (1181. – 1226.), pravim imenom  Giovanni Francesco Bernardone, utemeljitelj je franjevačkoga reda ili Reda Manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red. Franjevačko geslo…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Hvarsko kazalište

Slika 1. Arsenal (MJ) Hvarsko kazalište započelo je s radom 1612. godine. Svoja vrata otvorilo je svim staležima pa je prvo (ili među prvima) komunalno kazalište na tlu Europe. Prije Hvarskog kazalište u Europi su otvorena kazališta Teatro Olimpico u Vicenzi 1585. i Teatra all’antica u Sabbioneti iz 1588. Ova činjenica osigurava Hvarskom kazalištu važno…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Šibenske tvrđave i utvrda sv. Nikole

Slika 1. Tvrđava sv. Mihovila (MJ) Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku (nazvana tako devedesetih godina 20. .); povijesno Kaštel sv. Mihovila,  Tvrđava svete Ane (od 16. do kraja 20. st.; rašireno među Šibenčanima) Slika 2. Grb na tvrđavi sv. Mihovila (MJ) Šibenik je započeo svoj život kao castrum (plemenska hrvatska utvrda). Prvi put se spominje…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Sveti Jeronim

Slika 1.Crkva sv. Jere (Jeronima) na Marjanu (MJ)   Jeronim, rođen kao Eusebius Sophronius Hieronymus oko 340/345. u Stridonu, na granici rimskih pokrajina Dalmacije i Panonije, umro je 420. u Palestini. Bio je svećenik i crkveni naučitelj, crkveni pisac i prevoditelj. Čovjek koji je udružio Europu Slovom Riječi Božje i Kristovim svetim križem. Pripada istaknutim…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA: Hrvatska pošta

Slika 1. Pošta u Jurišićevoj ulici u Zagrebu (MJ, Muzej HT-a)  “Kralj Ferdinand I. naložio je uspostavu prvoga poštohoda prema Hrvatskoj (od Graza preko Maribora i Celja do Jastrebarskoga) 1525., a 1529. uveden je poštohod Beč–Zagreb.” Pošta je vremenom dobila status javne službe. Osoblje je imalo uniforme i koristilo rog (simbol poštanske službe).  Naredbom cara…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Samostan benediktinki u Zadru

Slika 1. Benediktinski samostan (MJ) Benediktinke Sv. Marije u Zadru su od 27. do 29. listopada 2016. proslavile 950. obljetnicu darovnice hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. kojom je on na Božić 1066. g. u Šibeniku svojoj sestri Čiki, obnoviteljici samostana Sv. Marije, darovao posjede u Zadru i njegovoj okolici, a samostan Sv. Marije uzeo je…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Evanđelistari

Slika 1. Trogirski evanđelistar (MJ) Evanđelistar je liturgijska knjiga Zapadne crkve koja sadrži odlomke četiriju evanđelja. Sačuvano je više iluminiranih evanđelistara: najstariji je Splitski evanđelistar, pisan poluuncijalom i karolinom u VIII. st. (dopunjen u X. i XI. st.), Šibenski evanđelistar pisan karolinom u XI. st., Osorski evanđelistar (sada u Vatikanu) pisan beneventanom u drugoj polovici…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA – Isusovci u Hrvatskoj

Slika 1. Filozofsko-teološki institute Družbe Isusove u Zagrebu (MJ) “Isusovci” – to je pučki naziv za jedan od redova Katoličke crkve koji se službeno zove “Družba Isusova”. Red je osnovao baskijski plemić Ignacije Loyolski (1491. – 1556.).  “Pod imenom Družba Isusova red je potvrdio papa Pavao III. (1540.). Polazište – unutarnja osobna obnova radi služenja…

Read more