Slika 1. Drvena igračka (MJ) Drvene igračke Hrvatskoga zagorja tradicijski su hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju. Upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na UNESCO-v popis nematerijalnih dobara svjetske baštine u Europi (2009. godine). Na području Hrvatskoga zagorja, odnosno Krapinsko-zagorske županije, naraštajima se izrađuju drvene igračke čiji izričaj nije promijenjen…

Slika 1. Muzej na otvorenom u Betini (MJ) Hrvatska tradicijska drvena (mala) brodogradnja važan je dio hrvatske kulturne baštine, nacionalne materijalne i duhovne kulture. Brodice i manji brodovi služili su lokalnom stanovništvu za zadovoljavanje potreba: ribolov, prijevoz ljudi, tereta i stoke. Također su brodovi služili za gusarenje i obranu teritorija, mali brzi brodovi dobrih manevarskih…

Slika 1. Crkva u Remetama (MJ) Pavlini (lat. Ordo fratrum S. Pauli primi eremitae: Red braće sv. Pavla prvoga pustinjaka, akr. OSPPE), katolički monaški red. Red nosi ime po sv. Pavlu Tebanskom (III./IV. st.) kojega tradicija smatra prvim pustinjakom i začetnikom kršćanskoga anahoretizma. U vrijeme progona cara Decija odlazi u pustinju, gdje do kraja života…

Slika 1. Gundulićev spomenik u Dubrovniku (rad Ivana Rendića, 1893.) (MJ) Gjivo Franov Gundulić (1589. – 1638.), hrvatski je barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik; od XIX. stoljeća Ivan, talijanski Giovanni Gondola, nadimak Mačica. Potomak je dubrovačke plemićke obitelji. Školovao se u Dubrovniku i nakon završetka školovanja (1608.) postaje član Velikoga vijeća te obavlja državno-administrativne…

Slika 1. Vinodolski zakonik (MJ) Vinodolski zakonik najstariji je cjelovito sačuvani hrvatski pravni dokument. Napisan je glagoljicom 6. siječnja 1288.  u Kaštelu Frankopan u Novom Vinodolu. To je hrvatski pisani popis običajnog prava vinodolskih općina (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik). Zakonik ima 77 članaka kojima su uređeni odnosi između gradova slobodne…

Slika 1. Licitarsko srce (MJ) Dana 15. studenoga 2010. tradicija pravljenja licitara upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Šareno ukrašeni proizvodi od tijesta i meda nazivaju se licitari. Tradicionalno se proizvode u središnjem i nizinskom dijelu Hrvatske. Simbol su sjeverne Hrvatske. Obrtnici (licitari, medičari) prave šareno ukrašene kolače, druge medenjake, napitke…

Slika 1. Spomenik Juliju Kloviću ispred galerije u Zagrebu (MJ) Juraj Julije Klović (1498. – 1578.) (latinski Georgius Julius Croata, tal. Giulio Clovio Croata), hrvatski je slikar i minijaturist. Kada se zaredio, promijenio je svoje ime Juraj u Julije, u čast svoga učitelja slikarstva Giulija Romana. Živio je u Veneciji, Budimu na dvoru Ludovika II.…

Slika 1. Zrinjevac (MJ) Zelena potkova ili Lenucijeva (Lenuzzijeva) potkova naziv je za urbanističku cjelinu koja se sastoji od sedam trgova – perivoja i jednoga parka u Donjem gradu u Zagrebu. U drugoj polovici 19. stoljeća formirao se urbanistički  i građevinski Donji grad, zamišljena je Zelena potkova ili tzv. Lenucijeva potkova koja je Zagrebu dala atribut modernoga grada.…

Slika 1. Bista Fausta Vrančića, Tehnički muzej u Zagrebu (MJ) Faust Vrančić (Šibenik, 1. 1. 1551.  ̶   Venecija, 20. 1. 1617.) bio je izumitelj, jezikoslovac, biskup, diplomat, (hrvatski Leonardo da Vinci). Govorio je sedam jezika. Pisao je djela iz tehnike, lingvistike, filozofije, književnosti, povijesti i teologije. Podrijetlom je iz ugledne šibenske plemićke obitelji. Na njegov…

Slika 1. Suhozid na Velikom Kornatu (MJ) Umijeće suhozidne gradnje upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine, a  početkom 2016. započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.  28. studenoga 2018. na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva upisano je…

Slika 1. Ostaci starog grada Erduta (MJ) Erdut je imao 1459 stanovnika, prema popisu iz 1991. godine, od čega su većina bili Hrvati. Prvi napad i zločin s teritorija Srbije Prvi napad i zločin s teritorija Srbije bio je napad na Centar za obuku u Erdutu, 25. srpnja 1991. godine. U ranu zoru 25. srpnja…

Slika 1. Zagrebačka katedrala (MJ) Zagrebačka katedrala, punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav I. (1040. – 1095.), mađarski kralj iz dinastije Arpadovića (vladao je od…

Slika 1. Jaslice od perušina (komušina) (MJ) Hrvatski narod ima dugu povijest, bogatu kulturnu baštinu, vlastiti nacionalni i duhovni identitet kojeg je uspio očuvati usprkos nasrtaja osvajača i nerazumijevanja svjetskih moćnika.   Tradicija božićnih običaja je duga, bogata i raznovrsna. Svaka regija u Hrvatskoj imala je svoje specifičnosti i na taj način pridonijela bogatstvu naše…

Slika 1. Spomenik Draženu Petroviću u Zagrebu (MJ) Hrvatski športski savez (HŠS) osnovan je 5. listopada 1909. godine  (prema nekim izvorima 8. listopada 1909.) u Zagrebu u svratištu “Griču“ kao središnja športska organizacija koja je koordinirala radom klubova raznih športskih grana. Cilj HŠS-a bio je izbjeći učlanjivanje hrvatskih klubova u mađarski ili austrijski savez te…

Slika1. Dominikanski samostan u Dubrovniku (MJ)  Dominikanci (lat. Ordo praedicatorum: Red propovjednika, akronim OP; hrvatski bijeli fratri, prodikatori), katolički red koji je na početku XIII. st. u južnoj Francuskoj utemeljio Španjolac Dominik de Guzman (1171. – 1221.). Dominik je sahranjen u Bologni, a spomen mu se slavi 8. kolovoza. Papa Honorije III. potvrdio je osnutak Reda propovjednika…

Slika 1. Umjetnički paviljon s južne strane (MJ) Umjetnički paviljon, izložbena zgrada u Zagrebu, namijenjena je održavanju velikih umjetničkih izložaba. Umjetnički paviljon je jedan od simbola Zagreba. Zgrada Umjetničkog paviljona dovršena je 1898., a svečano otvaranje bilo je 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon. Društvo umjetnosti pozvano je na Milenijsku izložbu u Budimpeštu (1895.)…

Slika 1. Cesta Lujzijana danas (MJ) Hrvatske povijesne ceste: Karolina, Jozefina, Lujzijana, Terezijana i Majstorska cesta. Karavanski putovi preko Velebita (prema Pavlu Ritteru Vitezoviću): a) Brinje – Žuta Lokva – Vratnik – Senj; b) Novi (kod Gospića) – Oštarije – Karlobag; c) Stari Lovinac – Sveti Rok – Mali Alan – Dračevac – Obro­vac d)…