Slika 1. Plitvička jezera (MJ) Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, a to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Zanimljivo je da su svi parkovi, osim Brijuna, na nenaseljenim ili vrlo slabo naseljenim područjima. Nacionalni park je iznimno zanimljivo i vrijedno područje koje je zaštićeno odlukom Sabora. Kad se neko…

Slika 1. Park prirode Telašica i Kornatski otoci (MJ) Parkovi prirode Parkovi prirode imaju zaštićeni status s ciljem očuvanja njihova krajobraza i kulturno-povijesnih obilježja. U Hrvatskoj ima 11 parkova prirode. To su: PP Biokovo, PP Kopački rit, PP Lastovsko otočje, PP Lonjsko polje, PP Medvjednica, PP Papuk, PP Telašica, PP Učka, PP Velebit, PP Vransko…

Slika 1. Hrvojev misal (Hrvatska pisana kultura – J. Bratulić – S. Damjanović) Misal,-ala lat. (missale) je liturgijska knjiga u kojoj se nalaze molitve i pjesme koje se čitaju kod katoličkog bogosluženja. Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića s početka 15. stoljeća predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srednjovjekovne bosanske kulture i ostavštine bosanskih Krstjana (kršćanska relegijska…

Slika 1. Naslovnica “Anima Dalmatica” (MJ) “Anima Dalmatica” ̶  životno djelo Ljube Stipišića Dalmate. Ljubo Stipišić Dalmata (1938. – 2011.) hrvatski melograf, aranžer, skladatelj, dirigent, voditelj zborova i klapa, slikar… Bio je osnivač i voditelj mnogih klapa: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone, Poj Samobor i mnoge druge. Zvali su ga i “Otac…

Slika 1. Bećarac (izvođači) (min-kulture.hr) Bećarac je na listi zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske od 2006., a na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi SE od 2011. godine. Bećarac – vedra, inatljiva i mudra filozofija života Bećarac je vokalno ili vokalno-instrumentalni napjev. Izvodi se uz glazbenu pratnju, a samo iznimno bez glazbene podloge.…

Slika1. Gliptoteka HAZU u Zagrebu (MJ) Pojam gliptoteka (grčki: glyptos – skulptura i theke – spremnica) označava spremnicu (zbirku) izrezbarenih predmeta, spomenika od kamena, zbirku kipova, skulptura i drugih umjetničkih predmeta. Riječ Gliptoteka skovao je knjižničar bavarskog kralja Ludviga I. Najpoznatiji muzeji koji nose ime gliptoteke su: Glyptothek u Munchenu Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu…

Slika 1. Kaštelanska maslina (MJ) Kaštelaska maslina Kaštelanska maslina u Kaštel Štafiliću stara je preko 1700 godina te je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Zovu je kaštelanka, perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), mastrinka i kaštelanska mastrinka. Stablo je visoko preko 10 metara, a osnovne grane rastu pod kutom od oko 40 stupnjeva.   Slika…

Slika 1. Naslovnica tjednika Telegram iz 1967.  “Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezikaˮ objavljena na prvoj stranici zagrebačkog tjednika “Telegram – Jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanjaˮ, godina 8., broj 359., 17. ožujka 1967. godine. Tekst “Deklaracije” sastavljen je u prostorijama Matice hrvatske tjedan dana prije objave. Sastavili su ga znanstvenici, književnici…

Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org)   Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i…

Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost…

Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje…

Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ)  Hrvatska pisana srednjovjekovna kultura je tropismena: glagoljica, ćirilica, latinica te trojezična (latinski, staroslavenski, hrvatski). Ovdje je riječ o korištenju latiničnoga pisma kod Hrvata. Latinica je povijesno hrvatsko pismo, prvo pismo s kojim su se Hrvati susreli pri naseljavanju prostora na kojima danas žive. Tijekom povijesti latinica je istisnula ćirilicu i…

Slika 1. Usporedni prikaz glagoljice i ćirilice (Bratulić, Damjanović) Hrvatsku kulturnu baštinu čine tri pisma (glagoljica, ćirilica i latinica) te trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja (latinski, staroslavenski i hrvatski). Ovdje je riječ o hrvatskoj ćirilici koja se dugo zapostavljala iz političkih razloga. “Ćirilica je istočnokršćansko ili grčko pismo prilagođeno slavenskim jezicima. Premda u većini njime pišu…

Slika 1. Glagoljično slovo (Krk) (MJ) Hrvatsku jezičnu baštinu čine tri pisma: glagoljica, ćirilica i latinica te trojezičnost: latinski, staroslavenski, hrvatski. Ovdje je riječ o hrvatskoj glagoljici. Slika 2. Spomenik glagoljici (slovo az) na vidikovcu Treskavac blizu Baške, rad Ljube De Karine Glagoljica je staroslavensko pismo kojeg su Hrvati koristili od IX. do XIX. stoljeća.…