TwitterFacebookPinterestGoogle+

28. prosinca 1650. umro Bartol Kašić – znate li da je prva hrvatska gramatika napisana za misionare Crkve?

  • Written by:

Na današnji dan 28. prosinca 1650. umro je u Rimu Bartol Kašić: svećenik, isusovački redovnik i autor prve hrvatske gramatike. Tako je taj sin otoka Paga zauvijek zadužio svoj narod neprocjenjivim djelom u povijesti književnosti i gramatike.

Primarna svrha ove gramatike bila je njegova upotreba i pomoć za isusovačke misionare na širokom južnoslavenskom prostoru koji se velikim djelom nalazio pod vlašću Turaka.

Za svećenika je zaređen 11. ožujka 1606., a mladu misu služi 12. ožujka iste godine. U prvu dubrovačku misiju polazi 1609., a ostaje do 1612. U Dubrovniku propovijeda, poučava djecu počecima gramatike, angažiran je tijekom korizme kao ispovjednik. Godine 1612. papa ga šalje na misijsko putovanje u krajeve pod turskome vlašću (Bosna, smederevski sandžakat, Beograd, Srijem, Vukovar, Osijek). 1618. polazi na drugo misijsko putovanje (Osijek, Valpovo, Beograd, Srijem, Temišvar).

Među piscima 17. st. isusovac Bartol Kašić ima posebno mjesto zbog plodna i raznovrsna opusa. Uz Kašićevo se ime redovito veže asocijacija o prvome gramatičaru, što rezultira jednostranom prosudbom o tome iznimnom djelatniku katoličke obnove. Usporedba broja jezikoslovnih radova s brojem prijevoda, preradbi i originalnih djela pokazuje da mu priliči ne samo titula jezikoslovca, nego i prevoditelja i pisca.

Gramatiku Institutiones linguae Illyricae (Osnove ilirskoga jezika) napisao je Kašić 1604. kao mladi učitelj gramatike u isusovačkome Rimskom kolegiju, a po naredbi generala isusovačkog reda Klaudija Aquavive.

Tom je zadatku izravno prethodilo osnivanje Akademije ilirskoga (hrvatskog) jezika 1599. u Rimu, te osobna preporuka pape Klementa VIII. da se započne studij tog jezika. Izbor autora gramatike nije nimalo neočekivan, s obzirom na to da se Kašić već istaknuo svojim gramatičarskim znanjem. U prosincu 1599., oslobođen svih drugih obveza, Kašić se našao pred velikom zadaćom, svjestan da u tome zahtjevnom poslu nema prethodnika na području hrvatskoga jezika.

Od Kašića se tražilo da napiše temeljni priručnik hrvatskoga jezika kako bi budući isusovački misionari mogli lako naučiti jezik puka koji im je dodijeljen na duhovnu skrb.

Suočen s tim činjenicama, Kašić je pristupio pionirskomu poslu i 1604. tiskana je prva gramatika hrvatskoga jezika. Naziv jezika ilirski, koji figurira u naslovu, uobičajen u ono vrijeme, a preuzet iz antičke tradicije, činio se Kašićevim poglavarima preciznim kada je trebalo imenovati narode i njihov jezik na širokome južnoslavenskom prostoru, u nevjerničkim krajevima, kamo se upućuju isusovački misionari, za koje se osniva Ilirska akademija i piše gramatika jezika koji se isto tako mora zvati ilirski.

Izvor: narod.hr

Komentari