Povratak doma

Postati katolik danas na Zapadu u odraslim godinama, naizgled se čini šaljivim! Je li to uopće moguće? U svijetu u kojem je sve otvoreno i dozvoljeno, postati dio nečega što vam govori što i kako činiti, kako živjeti gotovo da je nemoguće! Ali, ipak postoji jedan tihi pokret koji se događa, tisuće ljudi koje Krista pronalaze u zajednici koja se naziva Katolička crkva. Još čudesnija i zanimljivija je činjenica što  stotine protestantskih propovjednika/pastora prelaze u Katoličku crkvu. Kako nazvati te ljude: obraćenici? Nisam baš siguran! Oni vjeruju u Krista, njima je Biblija najitntimnije štivo, oni su se posvetili Kristu, ali nešto je nedostajalo. Da li to nešto nazvati puninom spoznaje, puninom istine, ili otkrićem da ono što su oni radili, naučavali ipak nije bila puna istina!?

Iskustvo novije tradicije

Sve do II. Svjetskog rata i u Engleskoj i u Americi obraćenici na katolicizam činili su većinu intelektualnih vođa u Crkvi. Poznata imena poput John Henry Newman, Orestes Brownson, G.K. Chesterton, Graham Green, Evelyn Waugh, Dorothy Day, Thomas Merton, Marshall McLughan, Richard Simpson i drugi. U njihovo vrijeme kao da je bila kontradikcija tvrditi kako postoji “katolički intelektualac” jer te dvije stvari nisu išle zajedno. Ovi ljudi su upravo tvrdili drugačije i to dokazivali. Njihov rad na području znanosti, povijesti, književnosti i filozofije uvelike je dokazivao da je katolicizam intelektualno oslobađajuća snaga, a ne restiriktivna i nasilna usprkos crkvenom dogmatskom stilu i hijerarhiskoj strukturi. Oni su započeli ogroman posao istraživanja i interpretacije katoličke povijesti pokušavajući dokazati njenu veliku vrijednost. Uspostavili su novu tradiciju, te svoj intelektualni rad usmjerili k uspostavljanju velike vjerodostojnosti Katoličke crkve izvan njenih krugova.
Svakako valja spomenuti noviju povijest i 400 anglikanskih svećenika iz Engleske koji su zajedno sa velikim brojem svoga puka godine 1993. prešli na katoličku vjeru. Zajedno s njima stigli su i engleski političari Anne Widdecombe i John Gummer. Jedan od razloga njihova prelaska bila je odluka Anglikanske crkve o ređenju žena. Zanimljivo: sličan razlog je bio i nastanak same Anglikanske crkve u vrijeme Henrija VIII.

Iskustvo američkih obraćenika danas

U američkoj kršćanskoj javnosti vrlo su poznata imena protestantskih propovjedniak koji su postali katolici poput slijedećih imena: Scott Hahn, Paul Thigpen, Tim Staples, Marcus Grodi, James Akin, Steve Wood, Bob Sungenis, Julie Swenson, Rick Conason, Dave Armstrong, Al Kresta i drugi. Ovi obraćenici na katoličanstvo stigli su iz različitih denominacija, intelektualno razumjeli i prihvatili Katoličku crkvu, te shvatili da i njihova tradicija stiže iz istog izvora. Svake godine tisuće ateista, evangelika, mormona, fundamentalista i pentekostalaca bivaju iznenađeni istinom koju pronalaze u Katoličkoj crkvi. Veliki dio današnjih obraćenika u katoličku vjeru dolazi iz krugova protestantskih evangeličkih propovjednika, odnosno ljudi koji su bili najžešći protivnici svega katoličkog.

Propovjednici su pronašli biblijske, teološke i povijesne dokaze za katolicizam. Slijedeći njih doživjeli su otkrivenje istine pred vlastitim očima.

Mnogi od njih započeli su različite pokrete kako bi pomogli tisućama i milijunima ljudi “povratak doma” kako to često nazivaju. Tako Patrick Madrid izdaje časopis Envoy koji se bavi apologetikom i evangelizacijom. Od godine 1996 do danas pokupio je mnoge nagrade iz područja novinarstva. Tim Staples, bivši propovjednik u denominaciji koja se zove Assembly of God, sada je vrsni propovjednik, javni govornik i pisac. Njegova knjiga “The Bible made me do it” ustvari njegov je put od fundamntalističkog evangelika do katoličkog propovjednika. Bio je student na poznatom fundamentalističkom učilištu “Jimmy Swaggart Bible College”. U južnoj Kaliforniji danas ima svoj vrlo uspješni radio program. Gost je mnogih zajednica diljem Amerike.

Steve Ray, također je bio evangelik, danas je pisac dviju knjiga te je čest govornik na katoličkim konferencijama.

Dr. Deal Hudson, nekada poznati baptistički propovjednik, danas je ugledni profesor na isusovačkom sveučilištu Fordham u New Yorku.

Vjerojatno jedan od najpoznatijih američkih obraćenika današnjice i čovjek koji najviše piše i gotovo da je postao autoritet kada su u pitanju konvertiti je Scott Hahn. Po njegovom vlastitom svjedočanstvu svako njegovo istraživanje tradicije i dogme, povijesti i teologije vodili su ga u Rim. Ostavio je sve i pošao. To ga je skupo koštalo. Izgubio je svoj posao, poziciju među evangelicima, većinu svojih prijatelja i obitelji. On je svakako u Americi moderni Pavao. Od čovjeka koji je žestoko progonio katolike, pisao protiv katoličke crkve, bio vrlo živi zagovornik anti katolicizma, postao je njegov najdublji branitelj.
Marcus Grodi, bivši protestantski propovjednik, danas je vrlo uspješni voditelj programa «Journey Home» na nacionalnoj katoličkoj televiziji koja se danas može gledati u velikom dijelu svijeta. On je i osoba koja je za ovu televiziju razgovorala s većinom poznatih američkih obraćenika.

Stephen Ray je bio ugledni sin baptističke obitelji, predavač Biblije, sin baptističkog đakona. Postavši katolik napisao je best seller «Crossing the Tiber and Upon this Rock”. Kenneth Howell je bio prezbiterijanski svećenik te ugledni professor na teološkom fakultetu prezbiterijnske crkve. Zanimljivost njegove priče je u tome što ga je upravo njegov profesorski posao i istraživanje biblijske tradicije dovelo ravno u krilo Katoličke crkve.

Zajednički razlozi svim obraćenicima

Što je važno znati i što je zajedničko za sve ove ljude? Evo nekoliko detalja:

– Svi su oni susreli nekoga tko je bio oruđe u njihovu procesu postajanja katolikom. Jedna osoba je bila najvažnija spona. Tako npr. Tim Staples tvrdi kako je on uvijek mislio da su katolici neznalice, ljudi koji ne poznaje niti Bibliju, niti tradiciju, niti učenje Otaca pa ih je bilo lako pridobiti na svoju stranu. Tako je on mislio i radio dok u američkim marincima nije susreo osobu koja je poznavala i vjeru i tradiciju i Bibliju. Gospodin Staples je po pvi put u životu izrekao riječi: «Možda su ovi katolici stvarno u pravu!»

– Svi protestantski propovjednici jednom su došli do točke kada su sami sebi rekli: «Temeljne istine kršćanstva čini mi se da nisu iste kao one koje ja propovjedam!»

– Njihova obitelj i prijatelji okrenuli su se protiv njih.

– Svi oni su dio svog stada poveli sa sobom u Katoličku crkvu.

– Najveći problemi s kojima su se susretali na svom putu od fundamentalistički, protestantskih, anti katoličkih propovjednika do praktičnih katolika bila su četiri učenja Katoličke crkve: čistilište, papinski autoritet, molitva svecima i učenje o Mariji.

Ovome valja pridodati da uz stotine i tisuće ljudi koji postaju katolici, a do sada su vodili različite protestantske crkve u Americi, samo u godini 2005., 160,000 odraslih ljudi postali su katolici. Uz ova poznata imena katoličkih obraćenika iz redova protestantskih propovjednika, važno je spomenuti i činjenicu dobrog broja ljudi koji su poznati u javnosti, te su u katoličkom učenju pronašli svoj duhovni dom. Među njima valja spomenuti između ostalih i vrlo poznatog novinara, političkog komentatora, pisca, urednika emisije na CNN-u, Roberta Novaka, sveučilišnog profesora Petera Kreefta, zabavljača i pjevača Boba Hope, Norma McCorvey, koja je bila “Roe” u poznatom “Roe v. Wade” na američkom Vrhovnom sudu koji je 1973. ozakonio abortus. Gospođa McCorvey “Roe” postala je vrlo zauzeta katolkinja i snažan borac upravo protiv abortusa, te mnogih drugih.

Riječ je o tihom pokretu koji se naziva «povratak doma», u krilo Crkve koja je doista majka. Njihovi primjeri života, žar za životom vjere postaju veliki svjetionik mnogima koji su na raskrižju života i duhovnosti. U mjesecu listopada godine 2006. u Chicagu je održana međunarodna konferencija poznatih katoličkih obraćenika. Sama činjenica održavanja ove konferencije govori o važnosti ovog sve snažnijeg pokreta koji tiho ali jako osvježavanja život Katoličke crkve u Americi.

fra Jozo Grbeš (Chicago)
(objavljeno u katoličkom glasilu „Mi“ travanj-svibanj 2011., str. 23)

Odgovori

Skip to content