USPOREDBA ODREDBI ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI U ODNOSU NA PRIJEDLOG HRVATSKE UDRUGE BENEDIKT
U vrijeme pripreme izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji Hrvatska udruga Benedikt je nadležnom ministarstvu dostavila i svoj prijedlog. Ukratko ću, ovdje, komentirati naš prijedlog s odredbama prihvaćenih Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
1. Upozorili smo na postojeće stanje velikog broja zgrada bez građevne dozvole, zgrada neupisanih u zemljišne knjige, te zgrada koje nisu etažirane na samostalne jedinice (stanove, poslovne prostore …) i svih problema koji zbog toga nastaju.
Rješenje ovog problema je omogućeno Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
2. Predložili smo blaži tretman dokazivanja vlasništva u postupku pribavljanja dokumenta kojim se dozvoljava gradnja, a pravo gradnje vezati za vlasništvo na zemlji neovisno o podnositelju zahtjeva za dokumente za gradnju.
Za legalizaciju je prihvaćeno i više od toga, vlasništvo nije uvjet za podnošenje zahtjeva. Na žalost, za buduće investitore nije učinjena nikakva olakšica u dokazivanju.
3. Upozorili smo da nepostojanje uvjeta priključenja na infrastrukturu ne smije kočiti izdavanje dokumenta o gradnji, jer je to obveza lokalne zajednice a ne investitora. Investitor preuzima plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa i ne može on odgovarati što općina ili grad ne ispunjava svoju obvezu.
Izmjena zakona nije dovela do promjena u tom pogledu.
4. Upozorili smo na nelogičnu definiciju podruma (potpuno ukopana etaža, a suteren etaža ukopana do 50%), po kojoj etaža ukopana više od 50% nije postojala.
Nova je definicije identična našem prijedlogu.
5. Predložili smo mjere koje bi znatno ubrzale postupak pribavljanja suglasnosti na projektnu dokumentaciju.
Zakonodavac je uočio taj problem, ali ga je riješio nešto drugačije. Skratio je rokove i omogućio pribavljanje suglasnosti prije davanja zahtjeva za dokumente o gradnji (lokacijske dozvole, potvrde na projekt). Pozitivno je što investitor ili projektant mogu zatražiti određenu suglasnost prije predaje zahtjeva, jer im to olakšava daljnji rad na projektnoj dokumentaciji i sve to u razdoblju u kojem i tako rade na istoj projektnoj dokumentaciji. Od skraćenja propisanih rokova ne možemo očekivati ništa jer se i ranije propisani rokovi nisu poštivali budući da nema praćenja i sankcija za nepoštivanje istih.
6. Predložili smo i da plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa ne bude uvjet za izdavanje dokumenata o gradnji.
Možemo reći da je prijedlog djelomice prihvaćen i to u onom dijelu u kojem utječe na rokove pribavljanja dokumentacije. Kašnjenje lokalne zajednice u izdavanju rješenja o komunalnom i vodnom doprinosu neće zaustaviti izdavanje dokumenata o gradnji, što je dobro. Ako je rješenje izdano, ostaje obveza podmirenja u cijelosti ili prvog obroka, ako je ugovor o podmirenju to predvidio.
7. Predložili smo uvođenje javnih ureda za prostorno uređenje i gradnju (poput javnih bilježnika) koji bi, u prvom stupnju, rješavali zahtjeve, a što bi znatno ubrzalo postupak pribavljanja dokumentacije.
Ovaj prijedlog nije prihvaćen, nismo ni očekivali da bi se to riješilo ovim zakonom o dopunama i izmjenama zakona, on zadire u više zakona. Nadamo se da će naš prijedlog koristiti kod donošenja novog zakona, a to ćemo ipak počekati.
8. Predložili smo kontrolu rokova izvršenja djelatnika u uredima uprave.
Ovo ne rješava zakon, potrebne su promjene u primjeni zakona. Ne znam koju korist imamo od skraćivanja rokova u zakonskim propisima, ako znamo da se i rokovi po ranijim propisima višestruko prekoračuju (često prođe više mjeseci prije nego se zahtjev uopće otvori i pogleda).
9. Za građevinske inspektore smo predložili da dobiju zaduženja za točno određeno područje.
To spada u organizaciju posla. Za sada djeluju, uglavnom, temeljem prijava, a ne osobnih uvida. Hoće li se što promijeniti, vidjeti ćemo.
10. Glede etažiranja i upisa u zemljišne knjige predložili smo uplanu nakon izvedbe konstrukcije, uključivo s krovom, uz uvjet posjedovanja dokumenta o građenju, te etažiranje nakon izvedbe ostalih građevinskih radova (pregrade) u zgradi. Tako bi uknjižba samostalnih cjelina uslijedila odmah nakon izdavanja uporabne dozvole, umjesto da, kao sada, čeka mjesecima aktivnosti koje je moguće obaviti ranije (ovim redom: uporabna dozvola + razdoblje do njene izvršnosti, uplana + razdoblje do njene izvršnosti, te potvrda o samostalnim cjelinama).
Zakonski propisi su, po tom pitanju, ostali nepromijenjeni, jedino je za već izgrađene zgrade do 1. listopada 2007. g. i nezakonito izgrađene do 21. lipnja 2011. g. postupak maksimalno pojednostavljen. Na žalost, legalno građene zgrade u razdoblju od 1. listopada 2007. g. do 21. lipnja 2011. g. ćete teško upisati u zemljišne knjige (kao i sve buduće, ako se propisi ne promijene), ali zato ćete nelegalno izgrađene zgrade, u istom razdoblju, vrlo jednostavno upisati u zemljišne knjige (vidi članak: Kako do građevne i uporabne dozvole i zašto se neke zakonske odredbe uglavnom ne primjenjuju).
Zaključujem da je, nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, učinjeno puno za već izgrađene zgrade, ali ipak veoma malo za zgrade koje će se ubuduće graditi. Nadam se da je ovo bilo poboljšanje postojećeg zakona, kako bi ostalo dovoljno vremena za pripremu potpuno novog zakona o gradnji koji bi donio značajnije i neophodne promjene.
Vidi i “Prijedlog izmjena” Hrvatske udruge Benedikt
Kornelij
