Nobelovka Herta Müller: Oduzmite odličja Titu i Ceausescuu
Dobitnica Nobelove nagrade Herta Müller inzistira na posmrtnom oduzimanju visokih odličja Titu i Ceausescuu. Obitelji žrtava pate do danas zbog političkih ubojstava. I ona je trebala biti ubijena, po onomu što je Müller ispričala FOCUS-u.
Dobitnica Nobelove nagrade za književnost Herta Müller podupire zahtjev srodnika više žrtava atentata da se obojici diktatora: Josipu Brozu Titu i Nicolaeu Ceausescuu posmrtno oduzme najviše njemačko odličje. Oduzimanje odličja moglo bi biti važnom korekcijom i zornim signalom za buduća dodjeljivanja visokih državnih odličja, kazala je Müller u intervjuu za FOCUS.
Obojici šefova država iz Jugoslavije i Rumunjske bilo je u 70-im godinama dodijeljeno odličje „Poseban stupanj velereda za zasluge Savezne Republike Njemačke”. Obitelji žrtava trpe po vlastitim navodima još i danas zbog odavanja počasti Titu i Ceausescuu, čiji su ubojice po zadatku ubile po spoznajama njemačkih sigurnosnih služba na desetke disidenata u Saveznoj Republici.
Spriječen atentat na Müller
U Rumunjskoj odrasla njemačka spisateljica Müller, koju je godinama šikanirala Ceausescuova tajna služba Securitate, opisala je prvi put u razgovoru za FOCUS očito spriječeni atentat na njezinu osobu. Godine 1989., dvije godine nakon što je napustila Rumunjsku, bio je u Zapadnom Berlinu uhićen navodni ubojica po zadatku, kod kojega su među dokumentima nađeni njezino ime i adresa, rekla je Müller.
Frankfurterka Karmela Milićević, čiji je otac Nikoga godine 1980. ubijen sa šest hitaca, kazala je FOCUS-u: „Nije li to grozno za Njemačku da se na popisu niza dobitnika odličja može vidjeti i ubojicu kao što je Tito?” Na popisu se među državnim poglavarima kojima je dodijeljen velered nalaze uz ostale Lech Walesa, Vaclav Havel i engleska kraljica Elizabeta II.
Kći disidenta Jusufa Gervalle, koji je skupa s dvojicom prijatelja bio g. 1982. ustrijeljen u blizini Heilbronna, nazvala je dodjeljivanje odličja Titu “moralnom sramotom za Njemačku”.
Izvor: FOCUS ONLINE
N.P.
