Opasni poslovi austrijskih banaka na Balkanu
Mnoge austrijske banke su požurile sklopiti – dobre – poslove na jugoistoku Europe. Za neke od tih zemalja bi to mogao značiti potpuni slom privrede, ali niti za banke to nije najbolje rješenje.
“Od projekata na istoku i jugoistoku Europe austrijske banke su posljednjih godina profitirale u velikom stilu. Sada se ti projekti pretvaraju u rizične poslove čije je krajnje rezultate teško sagledati“, smatra Gottfried Haber, profesor ekonomije na sveučilištu Alpen Adria u Klagenfurtu. Uprave velikih austrijskih banaka postaju nervozne, a njihova najveća briga su krediti koje su ove banke podijelile na jugoistoku Europe. Ti krediti bi, u najgorem slučaju, mogli ostati nenaplaćeni, smatra austrijski profesor ekonomije.
Da je strah od ovakvog scenarija opravdan svjedoči i činjenica kako već sad veliki broj domaćinstava u Rumunjskoj i Mađarskoj nije u stanju vraćati rate za kredite koje su podigli. Osobito je teško onima koji su kredite podigli u stranim valutama, najčešće u švicarskim francima. Takvih kredita vezanih uz stranu valutu je čak 70% od svih pozajmica koje su austrijske banke izdale na istoku i jugoistoku Europe. Dodatno je neizvjesna i stabilnost samog eura, tako su zbog mogućeg porasta inflacije, ugrožena i domaćinstva koja imaju kredite i u (do sad) stabilnom euru. “Sve skupa“, smatra Haber “to je više nego dovoljan razlog za nervozu.”
Juriš austrijskih banaka na jugoistok Europe
Prosvjed Occupy BucharestI uBukureštu građani prosvjeduju protiv špekulacija banakaU zemljama istočne i jugoistočne Europe austrijske banke trenutno imaju ukupno 300 milijardi eura izdanih kredita. Niti jedna druga zemlja nije u bankarskom sektoru u toj mjeri zastupljena u ovom dijelu Europe kao Austrija. Njene banke bile su među prvima koje su se, nakon raspada socijalizma, angažirale u novonastalom gospodarskom prostoru gdje se odvijala tranzicija u kapitalistički sustav. Tada je privredi istočne i jugoistočne Europe bio potreban novac, austrijske banke su ga skupo posuđivale te tako ostvarivale veliku dobit.
No, tada je i sama privreda u tom dijelu Europe bilježila porast, tako da rizik u koji su se banke upuštale, nije bio prevelik, kaže viceguverner Austrije nacionalne banke, Wolfgang Duchatzek. „Austrijske banke su nakon pada Berlinskog zida reagirale dinamično, ali se integracija istočne i jugoistočne Europe u kapitalistički sistem nije dešavala samo na financijskom sektoru, već i u privredi uopće. Utoliko ne bih rekao da su banke bile pohlepne, već da je to bio sasvim normalan proces“, kaže Duchatzek.
Krediti bez pokrića
Mađarske forinte’Devizna klauzula’ u kreditima se pretvorila u teško breme za građaneOno što se sada ispostavlja kao problematično, jest činjenica da su pojedine banke izdale kredite u dva puta većem iznosu nego što su same imale u pokriću. To bi se sad moglo ticati i svih austrijskih poreznih obveznika, kaže profesor Gottfried Haber: “Sve banke o kojima je riječ, imaju jamstvo države da ih je u kriznim situacijama dužna spašavati. U tom slučaju to bi bilo opterećenje za državni proračun Austrije. Angažman banaka koje su djelovale na Istoku mogao bi skupo koštati, ne samo te banke, već i sve austrijske poreske obveznike“, tvrdi Haber.
No, upravo zbog ovoga, Austrijska nacionalna banka je u dogovoru sa bankama koje posluju na istoku i jugoistoku Europe nedavno donijela nove odredbe za njihovo poslovanje. Najvažnija novina jest da se bankama ograničava volumen izdanih kredita ovisno od vlastitom kapitalu, tako da će na stotinu eura koje imaju u pokriću, u kreditima smiju izdati samo 110 eura. Povrh toga se pri izdavanju kredita detaljnije i oštrije mora kontrolirati likvidnost klijenata koji podižu kredit.
Vremena u kojima se banke gotovo uopće nisu zanimale za primanje klijenata, računajući na rast vrijednosti nekretnine koja se kupuje, definitivno su završena, kaže viceguverner Austrijske nacionalne banke Wolfgang Duchatzek. „Mislim da su banke svjesne rizika kojeg s
a sobom nosi trenutni razvoj situacije u financijskom sektoru i znam da povlače poteze koji taj rizik svode na minimum.“
“Zbjeg nije rješenje!”
Hrvatska narodna bankaI u Hrvatskoj je većina bankarskog sektora u vlasništvu stranih bankarskih kućaU međuvremenu i same banke javno govore o problemima koje imaju na tom području. Uprava banke BankAustria je objavila kako banka “obustavlja ekspanziju na jugoistok Europe”, Erste Bank govori o “štednji na Istoku“, u Hypo banci najavljuju kako će ponovo trebati pomoć države. U upravi Raiffeissen banke već otvoreno govore o povlačenju s tržišta pojedinih zemalja na jugoistoku Europe.
Međutim, potpuno povlačenje austrijskih banaka iz zemalja istočne i jugoistočne Europe za neke od tih zemalja bilo bi katastrofalno, kaže profesor Haber. U nekim tim zemljama značajan dio bankarskog sektora je u vlasništvu stranih bankarskih institucija i njihovo povlačenje bi moglo dovesti i do potpunog kolapsa privrede tih zemalja.
Profesor, umjesto toga, podsjeća na ideje Bečke inicijative koja je pokrenuta za vrijeme financijske krize početkom 2008. godine. Tada su se predstavnici velikih austrijskih banaka dogovorili kako neće povlačiti kapital sa istoka Europe, nego da će se međusobno pomagati kako bi prebrodili krizu i dugoročno nastavili sa ostvarivanjem profita. S ovom idejom se slaže i viceguverner Austrijske nacionalne banke Duchatzek: “Ne bih rekao da je potrebna nova inicijativa slična Bečkoj iz 2008. godine, ali mislim da je u interesu i svih banaka i svih austrijskih poreskih obveznika da se pridržavamo pokoje odredbe kakve su tada bile dogovorene.“.
Autor: Emir Numanović
