Sigurnosna konferencija u Münchenu u znaku sporova
Na 48. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti, koja se održava od 3. do 5. veljače, stručnjaci i političari iz čitavog svijeta potražit će odgovore na neke od gorućih sigurnosnih pitanja. A njih ni ove godine ne manjka.
Izbijanje revolucije u arapskim zemljama početkom prošle godine ostavilo je sudionike tadašnje Minhenske konferencije o sigurnosti zatečenima. Dok su u Münchenu sudionici Bliskoistočnog kvarteta bez nekih novih ideja raspravljali o mogućim scenarijima raspleta krize u arapskim zemljama, u Kairu su mase izišle na ulice i uhvatile se u koštac s predstavnicima Mubarakovog režima.
Analiza arapskih revolucija
Za detaljniju i smisleniju analizu događaja u arapskom svijetu prije godinu dana je još bilo prerano.
Utoliko više i dublje bi sigurnosna situacija u arapskim zemljama trebala biti raspravljana na ovogodišnjoj konferenciji. Kako je najavio Wolfgang Ischinger, voditelj ovog tradicionalnog susreta, ove godine će u radu konferencije sudjelovati visoki predstavnici novih vlasti iz Egipta i Libije. I premijeri Tunisa i Katara su najavili svoj dolazak. Sa zanimanjem se očekuje i nastup premijera Katara koji je nedavno zatražio intervenciju arapskih snaga u Siriji. Situacija u ovoj zemlji će, naime, biti jedna od najvažnijih tema konferencije, a isto vrijedi i za sukob oko iranskog atomskog programa.
Prošle je godine na minhenskoj konferenciji došlo do povijesnog potpisivanja sporazuma o smanjenju naoružanja između SAD-a i Rusije. Novi Start ugovor je možda najvažniji dogovor od završetka Hladnog rata. No tko se tada nadao da će ugovor doprinjeti smanjenju naoružanja, taj će ostati razočaran. Naime ni Rusija niti SAD trenutno nemaju namjeru značajno smanjiti svoj taktični nuklearni arsenal. Ni pregovori o smanjenju konvencionalnih vojnih snaga u Europi se već godinama nisu pomakli s mrtve točke. Osim toga, ni spor oko američkog raketnog štita u Europi ne doprinosi zatopljenju odnosa. “Zapad i Rusija se još uvijek odmjeravaju s nepovjerenjem”, smatra Ischinger.
Nove strategije kao plod štednje
Na pomolu je međutim i sukob između SAD-a i NATO partnera. Washington već godinama traži pravedniju raspodjelu vojnog tereta unutar Saveza što Europa međutim uporno odbacuje. Financijska kriza zasigurno neće promijeniti dosadašnji stav Europljana. Daljnji problem među europskim NATO partnerima je i nedostatak tješnje suradnje. Ischinger smatra da bi Europa morala bolje korisiti zajedničke resurse. Još uvijek postoje problemi u vojnoj suradnji, posebice kada se govori o zemljama Europske Unije. No stručnjaci su mišljenja da će prisilna štednja vojna rukovodstva natjerati na “odbacivanje egoizma” i bolju suradnju s partnerima, a n
e uporno ustrajanje na vlasitim idejama o vojnim strategijama.
Na štednju je prisiljen i SAD. Štednja Washington primorava na promjene u strateškom razmišljanju. Vojni interes SAD-a će se tako u budućnosti preseliti u Pacifički prostor, kako je to nedavno najavio američki predsjednik Barack Obama. “Prisutna je bojazan da bi Sjedinjene Države mogle odustati od svoje organske povezanosti s Europom”, primjećuje voditelj konferencije Ischinger.
Sigurnosna konferencija u Münchenu održana je po prvi put 1962, a u međuvremenu se razvila u jedno od najvažnijih godišnjih okupljanja političara i vojnih stručnjaka iz cijelog svijeta.
Autori: Daniel Scheschkewitz/Nenad Kreizer
