Zar su naftni derivati u Hrvatskoj poskupjeli zbog činjenice da je cijena nafte u svijetu snižena!?
Nije istina da su naftni derivati u Hrvatskoj poskupjeli zbog poskupljenja nafte u svijetu o čemu nas “informiraju” neki “stručnjaci za poskupljenja“ u najmoćnijim medijima za manipuliranje javnošću. Cijena nafte je u razdoblju od godinu dana imala trend smanjivanja. Nadalje informirali su me da je objavljen tekst:
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/molak_poskupljenje_naftnih_derivata_u_hrvatskoj_nema_nikakve_veze_s_cijenom_nafte_u_svijetu_/597694.html
U posljednjih godinu dana (od 20.2.2011. do 20.2.2012.) trend je smanjivanja cijene nafte u svijetu, a kod nas su cijene naftnih derivata u tom razdoblju osjetno porasle (u slici 1. navedena je cijena za WTI naftu dok je Brent nafta nešto skuplja, no trend cijena je vrlo sličan). Nije mi poznato od kuda MOL-INA nabavlja naftu za rafinerije, ali je vrlo vjerojatno da je kupuje, kao i najveći dio Europe iz Ruske federacije. Nije mi poznato niti po kojoj cijeni je kupuje, ali im ta cijena – osnovne sirovine nije niti važna za određivanje cijene naftnih derivata (nema nafte kao osnovne sirovine u formuli za određivanje cijena derivata). Cijenu nafte spominju samo – i to neistinite tvrdnje o njenoj visini u svijetu – samo prilikom poskupljenja naftnih derivata u Hrvatskoj.
Uzroci poskupljenja naftnih derivata isključivo su u Hrvatskoj
Naftni derivati su poskupjeli isključivo zbog potrebe punjenja proračuna RH (jer drugi izvori za punjenje nisu – s razlogom – dovoljno izdašni), a od poskupljenja imaju koristi i Mađari (koji upravljaju INA-om). Jedan od “informatora” se žali da više od pola novca od cijene derivata odlazi državi Hrvatskoj, a on bi zacijelo htio, zbog određenih razloga, da odlazi Mađarskoj.
Naftni derivati u Hrvatskoj su poskupjeli isključivo zbog onoga o čemu piše u tekstu (i poveznicama u njemu): Ima li spasa Hrvatskoj? objavljenom na desetak Internet portala u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih je lijepo postavljen na: http://hu-benedikt.hr/component/content/article/2-unutarnja/1117-dr-branimir-molak-ima-li-spasa-hrvatskoj.html. Osnovni uzrok poskupljenju je rasprodaja Hrvatske koja traje od osamostaljenja Hrvatske po uhodanom receptu http://hu-benedikt.hr/component/content/article/2-unutarnja/859-etiri-koraka-do-prokletstva.html .
Poskupljenje je u skladu s mojim predviđanjem poskupljenja energenata (i svega drugog) http://hu-benedikt.hr/component/content/article/2-unutarnja/843-dr-molak-to-nas-eka-u-podruju-energetike-ako-uemo-u-eu.html, ali je i mene iznenadilo kako je brzo ono nastupilo nakon odluke o priključenju EU (za EU je glasalo 29% ukupnog broja birača u Hrvatskoj).
Poskupljenje nema nikakve veze sa zbivanjima izvan Hrvatske
Neki od „stručnjaka“ plaše javnost da će nafta uskoro premašiti 200 USD/bbl. Stoga, zbog onoga što će se dogoditi jednom u budućnosti, već sada podižu cijenu derivata u Hrvatskoj – što je krajnje „šupalj“ argument za poskupljenje. Tako su „objašnjavali“ i uoči zbivanja u Libiji, iako cijena nafte ni tada nije porasla. Sigurno će nafta u svijetu – jednom poskupjeti, a poskupjeti će zbog sve teže njene dostupnosti u sve težim područjima u svijetu i sve većim dubinama njezina pronalaženja i crpljenja. Proizvodna cijena će rasti, a cijena po kojoj će se prodavati ovisiti će o špekulacijama onih zemalja koje je imaju. Slično je i sa plinom: npr. proizvodna cijena plina iz našeg dijela Jadrana (polje Ivana) je 11-12 puta niža od cijene koju plaćaju za plin kućanstva u Hrvatskoj, no ni to im nije dovoljno, pa ga još poskupljuju.
Još neke od činjenica zbog kojih nema drugih razloga poskupljenju naftnih derivata u Hrvatskoj su i: dokazane rezerve nafte u svijetu su u porastu; Europa više od 50% potreba za naftom namiruje iz RF; glavni opskrbljivači SAD-a naftom su Kanada i Venezuela; udio Irana u proizvodnji nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva je tek oko 1/6; zemlje Zaljeva opskrbljuju naftom najviše Japan, te Kinu i Indiju, itd. itd. Cijena naftnih derivata u Hrvatskoj posve je neovisna o cijeni osnovne sirovine – nafte. Izumitelji formule po kojoj određuju cijenu naftnih derivata trebali bi dobiti Nobelovu nagradu
Dokazane rezerve nafte u svijetu su u porastu
Trajanje rezervi – omjer rezervi i proizvodnje nafte različit je u različitim područjima u svijetu i u vremenu se mijenja. U svijetu unatoč i povećavanju proizvodnje nafte, trajanje rezervi je u blagom porastu. Posljednjih godina osjetno su porasle rezerve nafte južne i središnje Amerike (Venezuela), a porasle su i rezerve nekonvencionalne nafte (iz škriljevaca) u Kanadi (nisu prikazane u dijagramu).
Putovi opskrbe naftom u svijetu od onih koji je imaju u suvišku do onih koji je troše
Europa više od 50% ukupnih potreba (665 milijuna tona) za naftom namiruje iz Ruske federacije, stoga su eventualni poremećaji na području Zaljeva na Europu manjeg značaja nego da se dogode u RF. Slično je i sa SAD-om kojem su glavni opskrbljivači naftom Kanada i Venezuela. Zemlje perzijskog zaljeva opskrbljuju naftom najviše Japan, te Kinu, Indiju i ostale države na Pacifiku. Iako SAD i EU nisu dominantno ovisni o današnjoj proizvodnji nafte u Zaljevu one ne žele da te zemlje budu izvan njihova utjecaja zbog znatnog trajanja dokazanih rezervi zemalja Zaljeva i opskrbe SAD i EU u budućnosti.
Plaše stanovnike u Hrvatskoj nestabilnom političkom situacijom u Zaljevu kao bi podigli cijenu naftnih derivata (slično su plašili i zbivanjima u Libiji). Udio Irana u proizvodnji nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva je oko 1/6. Za usporedbu: Hrvatska troši godišnje oko 5 milijuna tona nafte, a proizvodi tek oko 500 tisuća tona (neslužbeni podaci za 2011.) – proizvodnja je u stalnom padu sa više od 3 milijuna tona prije agresije na Hrvatsku.
1. http://www.hrhb.info/content.php?r=1827-FORMULA-U-FOKUSU (pisano 2005.)
Kada i nadalje vidite u najmoćnijim medijima za manipulacije, osobe koje Vam tumače „razloge“ daljnjeg poskupljenja naftnih derivata i drugih energenata u Hrvatskoj, znajte da su duboko „umočene“ u uzroke zbog kojih zaista nema novca za punjenje proračuna – rasprodaju Hrvatske. Mnogo poštenije bi bilo da kažu da novac treba za punjenje proračuna. Sasvim je drugo pitanje čime će to poskupljenje rezultirati u životu stanovnika Hrvatske.
Za portal hu-benedikt.hr:
Dr. sc. Branimir Molak
http://www.mirah.hr/?page_id=365
===================
Kratka objašnjenja o vrstama nafte:
West Texas Intermediate (WTI) is a light crude oil, with an API gravity of around 39.6 and specific gravity of about 0.827, which is lighter than Brent crude. It contains about 0.24% sulfur and is thus rated as a sweet crude oil (having less than 0.5% sulfur), sweeter than Brent which has 0.37% sulfur. WTI is refined mostly in the Midwest and Gulf Coast regions in the U.S., since it is high quality fuel and is produced within the country.
Brent blend is a light crude oil, though not as light as West Texas Intermediate (WTI). It contains approximately 0.37% of sulphur, classifying it as sweet crude, yet again not as sweet as WTI. Brent is suitable for production of petrol and middle distillates. It is typically refined in Northwest Europe.
Brent Crude has an API gravity of around 38.06 and a specific gravity of around 0.835.
Brent Crude is a major trading classification of sweet light crude oil comprising Brent Blend, Forties Blend, Oseberg and Ekofisk crudes (also known as the BFOE Quotation). Brent Crude is sourced from the North Sea. The Brent Crude oil marker is also known as Brent Blend, London Brent and Brent petroleum.
The other well-known classifications (also called references or benchmarks) are the OPEC Reference Basket, Dubai Crude and West Texas Intermediate. Brent is the leading global price benchmark for Atlantic basin crude oils. It is used to price two thirds of the world’s internationally traded crude oil supplies.
Originally Brent Crude was produced from the Brent oilfield. The name “Brent” comes from the naming policy of Shell UK Exploration and Production, operating on behalf of ExxonMobil and Royal Dutch Shell, which originally named all of its fields after birds (in this case the Brent Goose).[1][2][3][4] But it is also an acronym for the formation layers of the oil field: Broom, Rannoch, Etieve, Ness and Tarbat.[5]
Petroleum production from Europe, Africa and the Middle East flowing West tends to be priced relative to this oil, i.e. it forms a benchmark. However, large parts of Europe now receive their oil from Russia.