BAKULE PARTIJSKE LINGVISTIKE
“Govorite srpski da vas ceo svet razume” Nekoć sam radio s jednim partijskim izaslanstvom iz bivše Jugoslavije. Na službenim sam sastancima prevodio s ruskoga na srpski.
Nakon završetka sastanka otišli smo u robnu kuću gdje sam svjesno prešao na hrvatski jezik. Naravno, koliko sam tada znao hrvatski. Namjesto pantalone govorio sam hlače, umjesto mašina za pranje veša – stroj za pranje rublja, mjesto šolja – šalica, kašika – žlica, viljuška – vilica, pegla – glačalo, tanjir-tanjur, kofer – kovceg, mašinka – strojnica…Tadanji je voditelj izaslanstva, partijski dužnosnik, dugo i strpljivo šutio, a kada sam ga pitao: “Hoćete li poći na drugi kat?”. Izgubio je živce jer mu je riječ kat bila previše. Nešto je tiho rekao svojemu zamjeniku u uho i brzo otišao naprijed na drugi kat. Zamjenik me je zadržao te počeo pitati što sam završio i koji sam jezik studirao premda o tom me je pitao prije. Rekao sam još jednom da sam završio Petrogradsko sveučilište, a učio sam “srpskohrvatski” jezik. Nakon mojega odgovora zamjenik mi veli: “Govorite, molim Vas, srpski da bi Vas svi razumeli!”
Ispripovjedat ću još jednu anegdotu koja se tiče etnojezičnih odnosa hrvatskoga i srpskoga jezika. Koncem 80-h godina, dok sam pisao disertaciju o razlikama između tih dvaju jezika, istodobno sam radio i kao prevoditelj. Meni je bilo zanimljivo kako Srbi reagiraju na hrvatske riječi i uopće na hrvatski jezik i često sam u prijevodu prelazio s jednoga jezika na drugi. U Moskvu je došlo partijsko izaslanstvo iz bivše Jugoslavije, na čijem je čelu bio Srbin, a njegov je zamenik bio Hrvat. Nisam znao tko je tko po nacionalnosti jer mi to nije ni bilo važno. Na hodniku hotela i na recepciji imali smo sovjetske novine i jednoga mi jutra voditelj izaslanstva pokazuje list “Nedelja” i veli: “Kako bi u prijevodu na srpski glasio naziv vašega lista?”. Očekivao je odgovor :”Kao i kod vas!”, vjerojatno mi zeleći reći kako imamo sličan jezik, kako smo jedna braća, komunisti i sl. Ja mu namjerno odgovorim: “Tjedan”. On malo zbunjeno stane, a zatim pokazajući na svojega zamjenika veli: “Tjedan je kod moga zamjenika jer je on Hrvat, a kod nas je kao i kod vas – “Nedelja”.
Sljedećega je se dana naš ruski organizator otišao u njegovu sobu te nakon 15-ak minuta vratio sav u znoju i brzo mi govori: “Molim te, oni nešto traže, pokazuju mi ispod kreveta, stola, podnoga prostirača… ne shvaćam što žele reći. Možda misle da ih prisluškuju ? Reci im da nemamo prislušnika. Požuri se što brže !” Došao sam u njihovu sobu i čim sam im objasnio, njihov starješina , Srbin, odgovara mi kako oni ne misle na prislušne uređaje nego je htio reći da imamo puno bubašvaba. Zamjenik Hrvat se nasmije i veli svojem šefu :”Znaš li, zbog čega te ne razumiju? Ti govoriš srpski, a oni razumiju samo hrvatski. Eto vidiš, znaju naš tjedan, a ne vašu nedjelju.Trebaš im reći da u hotelu imaju puno žohara, a ne bubašvaba!“
Prof. Artur Bagdasarov, Moskva/croative.net
