Pretvara li nas Vlast u europski deponij

Priopćenje Odbora za zaštitu okoliša Hrvatske udruge Benedikt u vezi prijedloga novog Zakona o otpadu

    U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu 10. svibnja 2012. voditeljica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatske udruge Benedikt mr. sc. Goranka Adam i član Odbora mr. sc. Benedikt Aljinović održali su konferenciju za novinare na temu prijedloga novog Zakona o otpadu, a u ime vodstva Hrvatske udruge Benedikt konferenciji su nazočili dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt i dr. Iva Jurić, potpredsjednica Hrvatske udruge Benedikt. Priopćenje Odbora za zaštitu okoliša Hrvatske udruge Benedikt na temu prijedloga novog Zakona o otpadu donosimo u cjelosti.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donosi novi Zakon o otpadu. Javna rasprava o nacrtu zakona o otpadu zaključena je 2. svibnja 2012. Iako Ministarstvo tvrdi da će novi zakon biti usklađen s direktivama EU, načinom na koji donosi ovaj zakon i organiziranjem javne rasprave bez sudjelovanja javnosti, Ministarstvo krši direktive EU i hrvatski Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (NN MU br. 01/07).

Naime, o prijedlogu novog zakona o otpadu informirani su samo neki članovi ekoloških udruga koji imaju pristup internetu, odnosno internetskim stranicama  MZOIP-a. Sva preostala javnost, a posebno zainteresirana javnost koja će imati najteže posljedice zbog mogućeg novog i opasnog zagađivanja okoliša nije o ovoj javnoj raspravi informirana niti na jedan primjeren i dostupan način. Na taj način direktno su prekršili odredbu  EU Direktive 2008/98 koja glasi:

Poglavlje I   Članak 4. stavak 2.
Kad primjenjuju hijerarhiju otpada koja se spominje u stavku 1., države članice poduzimaju mjere kojima potiču rješenja koja nude najbolji globalni ishod za okoliš. To može zahtijevati posebne tijekove otpada u kojima se odstupa od navedene hijerarhije kad je to opravdano razmišljanjem koje se temelji na pristupu globalnim učincima proizvodnje i gospodarenja takvim otpadom pri kojem se uzima u obzir njegov cijeli životni vijek.
Države članice osiguravaju da razvoj zakonodavstva i politike o otpadu bude potpuno transparentan postupak u kojem se poštuju postojeći nacionalni propisi o savjetovanju i uključivanju građana i svih zainteresiranih strana.

Osim toga, smatramo da je prekratak period određen za javnu raspravu u trajanju od 30 dana. Javna rasprava može trajati od jednog  do šest mjeseci, pa nije jasno zašto je odabran najkraći mogući rok za ovako važan zakon za RH i njezine građane. Da bi se kvalitetno pristupilo rješavanju problema otpada potrebno je proučiti Nacrt zakona o otpadu i 14 EU direktiva i drugih relevantnih zakona i odluka te hrvatskih zakona koji su izvedeni  sukladno s njima. Dakle, za uspješno provođenje javne rasprave, građane RH je trebalo bolje upoznati s Nacrtom prijedloga zakona putem javnih tribina, medija, brošura i sl.

Radna verzija Nacrta prijedloga Zakona o otpadu je izuzetno loša s brojnim propustima i ne bi se trebala uzeti u razmatranje. Obrazac koji je priložen za pisanje primjedbi na novi Nacrt prijedloga Zakona o otpadu isključivo služi da bi otežao pisanje primjedbi, pa se pitamo da li se možda htjelo navesti pojedince da ne sudjeluju aktivno u kreiranju Zakona.

Nisu objašnjeni neki osnovni pojmovi, a cijeli Nacrt prijedloga zakona napravljen je na štetu lokalne zajednice, svakog pojedinog građanina RH te će u konačnici dovesti do ugroze zraka, nadzemnih i podzemnih voda, mora i kopna. Stječe se dojam da su pojedini dijelovi prepisani iz zakonodavstva EU bez razumijevanja, ne poštujući struku, ne poštujući geološko-geografsku posebnost Hrvatske.
 
Ako se novim Zakonom o otpadu želi uspostaviti hijerarhija postupanja s otpadom koja je propisana u EU Direktivi o otpadu 2008/98, treba napomenuti da je i važećim Zakonom o otpadu iz 2004. propisano da se otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu (članak 25.)  Dakle predviđena je hijerarhija postupanja s otpadom (sprječavanje, recikliranje, oporaba i zbrinjavanje) kao i novim prijedlogom Zakona o otpadu, ali taj zakon krše sve nadležne institucije, od lokalnih do državnih. Međutim, novi Zakon o otpadu će, za razliku od važećeg, omogućiti uvoz otpada (i opasnog ) za energetsku oporabu. Zato se stječe dojam da se  novim prijedlogom Zakona o otpadu želi pogodovati velikim proizvodnim firmama koje su najčešće u stranom privatnom vlasništvu, a koje žele povećati svoj profit zamjenom regularnog goriva s gorivom dobivenim iz smeća ili opasnim otpadom.

Predložene izmjene i dopune od strane MZOIP-a u predmetnom Nacrtu prijedloga Zakona o otpadu su skandalozna degradacija ekoloških normi RH, jer bitno pogoršavaju postojeće pozitivne propise u području gospodarenja otpadom, a s tim i stanje u okolišu u Hrvatskoj, posebno na području Kaštelanskog zaljeva koji je već godinama zagađivan i devastiran zagađivačkom industrijom.

Razlozi:
1. Tri cementare suspalionice ili spalionice otpada na maloj međusobnoj udaljenosti, u gusto naseljenom području (zamjena regularnog goriva gorivom iz nerazvrstanog otpada /smeća, opasnog i svih drugih vrsta otpada).
2. Željezara koja koristi razne vrste otpada pa i opasni otpad kao sirovinu.
3. Tzv. Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, na krškom području, gdje će se prikupljati smeće (svaki nerazvrstani otpad smatra se smećem i opasnim) iz cijele županije, a po novom Zakonu, možda i iz drugih dijelova Hrvatske i uvoza, za pripremu goriva za cementare, s čim će se ugroziti podzemne vode, odnosno izvor rijeke Jadro.

Gradovi Split, Solin, Kaštela i neki drugi gradovi i općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji su već pred nekoliko godina potpisali štetne, a s time i nezakonite ugovore sa Splitsko-dalmatinskom županijom, kojima se obvezuju da neće koristiti niti jedan drugi (ekološki prihvatljiviji) način zbrinjavanja otpada osim onog unutar i u okviru njihovog Centra za gospodarenje otpadom.

Istovremeno su u Bruxellesu EU ministri za zaštitu okoliša zaključili da ne postoji izlaz iz ekonomske krize bez razvoja novih, zelenih tehnologija, racionalnog korištenja resursa i zaštite prirode te biološke raznolikosti. Zelena ekonomija znači da će Europa koristiti svoje resurse na učinkovitiji način te reciklirati približno 100% proizvedenog otpada.

Tražimo od Ministarstva zaštite okoliša i prirode da se ovakav Nacrt prijedloga Zakona o otpadu u potpunosti povuče.

Hrvatska udruga Benedikt

Odgovori

Skip to content