Predstavljen ‘Instrumentum laboris’ za sljedeću Sinodu biskupa
Promicati kulturu ukorjenjeniju u evanđelju da se ponude odgovori znakovima vremena, svrha je nove evangelizacije, o čemu će raspravljati 13. opća redovna Sinoda biskupa na programu od 7. do 28. listopada ove godine u Vatikanu. Prije podne je u Tiskovnom uredu Svete Stolice predstavljen priručni tekst, odnosno radni dokument Sinode. Podijeljen u četiri poglavlja, dokument je tiskan na latinskom, talijanskom, francuskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom i poljskom jeziku.
Ne bojte se!, u toj je rečenici Matejeva evanđelja smisao nove evangelizacije istaknuto je u dokumentu. U pustinjama modernoga svijeta, kršćani su obeshrabreni i udaljuju se od vjere, ali Crkva mora iznalaziti nova oruđa i nove riječi da naviješta Riječ Božju, obnavljajući se nakon grijeha nekih njezinih članova, stoga u prvom poglavlju dokumenta poziva sve na otkrivanje srca evangelizacije, odnosno susreta s Kristom, te da se ne ustupa lažnim uvjerenjima koja prikazuju evangelizaciju kao ograničavanje ljudske slobode. Naprotiv, cjelovito prihvaćanje Krista-istine uzdiže i ljudsku slobodu – istaknuto je u dokumentu.
Dokument govori o sedam pozornica nove evangelizacije: kulturnom, poglavito na sekulariziranom Zapadu, potom društvenom, gospodarskom i političkom, koje je najviše pogodila novčarska kriza i pojava selilaštva, a slijedom toga i kriza vrijednosti, ali i rast solidarnosti. Žurno je stoga promicati mir, suživot, dijalog, obranu ljudskih prava jer se propašću komunističke ideologije uklonila podjela Zapada, a na pozornicu su stupili novi subjekti, poput islama, azijskog svijeta a s njima i opasnost od novih napasti moći i prevlasti – primijećeno je u dokumentu.
Opasnosti se susreću i u znanstvenim i komunikativnim područjima, gdje se znanost i tehnologija smatraju novim religijama, a digitalne tehnologije pogoduju egocentrizmu, rabeći etiku kao zabavno sredstvo. Premda se kod ljudi zamjećuje veća potreba za religijom, što je u svakom slučaju pozitivni čimbenik, ipak ne valja zaboraviti da se i u tome krije opasnost fundamentalizma, terorizma i množenja sekta – stoji u dokumentu.
Da bi kao kršćani živjeli u spomenutim okolnostima, dokument predlaže prije svega autokritiku, odnosno osudu „tihog otpadništva“ što se očituje u slabljenju kršćanske prakse. Oruđa nove evangelizacije bivaju dakle, ljubav, zauzeti ekumenski dijalog a ne jednostavna suradnja, nego želja da nas Duh Sveti preobrazi, jer podjele su među kršćanima sablazan svijetu, potom međuvjerski dijalog, koji se ima usredotočiti na istinu i slobodu; također razvoj župa i promicanje duhovnih zvanja kako bi se riješila nestašica svećeničkih zvanja, prouzročena nevjernošću bitnim životnim odlukama. Valja imati hrabrosti da se pitanje o Bogu ponovno unese u suvremeni svijet, naročito na Zapadu, a to je osnovni ali ne i isključivi cilj nove evangelizacije – istaknuto je u dokumentu.
A i stoga – kako veli treće poglavlje dokumenta – jer je prenošenje vjere zadaća svakog kršćanina i svekolike Crkve, a ne može se prenijeti ono što se ne živi. Radi toga sinodski dokument predlaže jačanje vjere i bogoslužja, veću pozornost prema vjeroučiteljima, sa željom da se za njih u Crkvi ustanovi posebni odjel, veću potporu obitelji, „primjernom mjestu evangelizacije“. Dokument posvećuje veliku važnost Bogu posvećenim osobama, skupinama i pokretima, novim navjestiteljima radosne vijesti, kadrima bez straha i stida svjedočiti svojim kršćanskim životom. Same se karizme, veli dokument, mogu integrirati u Crkvu zahvaljujući načelu ‘subitnosti’ s ustanovama. A i stoga jer u svijetu gdje se nasljedovanje Krista teško shvaća, osporava ili priječi, kršćani moraju premostiti jaz između evanđelja i svagdanjeg života te ‘blagom snagom’ živjeti identitet djece Božje, imati također i snage osuditi i priznati nevjernost, sablazni i krivnje zajednica – stoji u dokumentu.
U posljednjem poglavlju dokumenta govori se o tome kako oživjeti pastoralno djelovanje, gledajući na sakramente krštenja i pomirbe i ujedno promičući naviještanje vjere među nevjernicima. Temeljna je sveza između naviještanja vjere i odgoja, odgovarajući na žurnost odgoja, o čemu je Sveti Otac govorio u više navrata, ekologijom ljudske osobe, koja gleda čovjeka kroz optiku cjelovitoga razvoja i komplementarnosti između vjere i razuma, dva krila koja vode Bogu, kako je tvrdio papa Ivan Pavao II.
Konačni je cilj nove evangelizacije biti lijek za radostan kršćanski život, bez straha, da svijetu donese nadu evanđelja, jer svi ljudi, više-manje svjesno, žude za nadom da mogu živjeti – stoji u zaključku dokumenta.
RV
