Odgovornost i vjerodostojnost Crkve
Crkva ne mora ništa kriti, čak ni u okviru upravljanja svojim financijama. Sadašnje je društvo, usredotočeno na kulturu konsumizma, uzdiglo je mjerilo transparentnosti, također i financijske, na načelo vjerodostojnosti. Svjesna toga novog izazova, Crkva shvaća da se nova evangelizacija ostvaruje i priopćavanjem vjerodostojnog upravljanja novcem. Brojni su pothvati u tijeku jer kršćanski se poziv na svetost ostvaruje i kroz tu odgovornost – istaknuto je u zaključnom priopćenju sa susreta obavijesnih djelatnika i glasnogovornika Europskih biskupskih konferencija.
U Kölnu su se od 11. do 14. srpnja okupili glasnogovornici Europskih biskupskih konferencija i raspravljali su o tome kako izvještavati o crkvenim financijama. Nakon što su se upoznali s raznim načinima financiranja Crkve u Europi, i upoznali s iskustvom priopćavanja završnih računa Francuske i Poljske biskupske konferencije, glasnogovornici su razmijenili iskustva s Rogerom Molitorom, članom Luksemburškog državnoga vijeća.
Dužnost je svih crkvenih ustanova, od župa, udruga i katoličkih pokreta, do škola zauzimati se financijsku transparentnost Crkve. Crva nema što kriti, pa ni kad je u pitanju upravljanje financijama. Ono što katkada može izgledati nejasno ili netransparentno, može se zacijelo pripisati teškoći priopćavanja financija mnoštva struktura i crkvenih ustanova, jer nije samo jedna ekonomska bilanca Crkve; postoje tisuće i tisuće župa, biskupija, škola, bolnica, ubožišta, a ukupnost njihovih bilanca je gospodarska bilanca Crkve. Sve te stvarnosti odavno, više-manje spretno, pokušavaju na transparentan način priopćiti ishod svojega gospodarskog djelovanja – stoji u priopćenju.
To priopćavanje ne treba shvatiti kao odgovor na znatiželjnost novinara, ustanova ili javnoga mnijenja. Ono je zapravo sastavnica dimenzije crkvenoga zajedničkog upravljanja. Mnoge crkvene stvarnosti i Biskupske konferencije već odavno na tiskovnim konferencijama upoznaju vjernike s trošenjem milodara.
Čini se da je danas javno mnijenje pozornije na transparentno predstavljanje upravljanja dobrima država, poduzeća, udruga pa i Crkve. Sadašnja je društveno-gospodarska kultura kriterij transparentnosti uzdigla na načelo vjerodostojnosti. Transparentnost je zapravo mjera povjerenja. Pitanje transparentnosti je prije svega pitanje odgovornosti i vjerodostojnosti, također i za Crkvu. Stoga se sve crkvene stvarnosti, u prvom redu Biskupske konferencije, moraju osposobiti za dobro predstavljanje svoje stvarnosti i poslanja, a to predstavljanje podrazumijeva i gospodarsku dimenziju.
Premda Crkva priznaje da u tom okviru ima još puno učiniti, ipak su mnoge od sadašnjih predrasuda najčešće plod obmane koja nažalost može iskriviti shvaćanje, pa i u crkvenim krugovima, o crkvenom odnosu prema novcu. Crkva nije profitabilna tvrtka, a novac joj je sredstvo da ostvaruje vlastito poslanje naviještanja Krista, te da po Kristovu uzoru bude uz potrebite i siromašne. U tome smislu, opravdana čežnja za većom transparentnošću ne smije štetiti besplatnosti dara. Stoga se karitativna svjedočanstva trebaju smatrati istinskim mjerilom crkvene vjerodostojnosti – istaknuto je u priopćenju glasnogovornika biskupskih konferencija.
Glasnogovornici su u više navrata izrazili svoje divljenje i pohvalu transparentnoj politici, također i u financijama Svete Stolice, koju podupire Sveti Otac, ali i žaljenje zbog patnji koje mu je bezobzirno novinarstvo prouzročilo kao i svoju odanu vjernost Petrovu nasljedniku. Tijekom trodnevnog skupa glasnogovornici su imali prigodu upoznati se sa stanjem Katoličke crkve u Njemačkoj, s katoličkim tiskom i s katoličkom informativnom agencijom. Na trodnevnom je susretu sudjelovao i dr. Angelo Scelzo, dotajnik Papinskog vijeća za društvene komunikacije, on je glasnogovornike upoznao s djelovanjem Papinskoga vijeća.
RV
