Šatorski hakeri napadaju SAD – ‘False flag’ napadi kao izlika za kontrolu interneta?

IZZ AD-DIN AL-QASSAM CYBER FIGHTERS NOVA ‘TERORISTIČKA’ PRIJETNJA Vijest da je nepoznata hakerska organizacija Izz ad-Din al-Qassam Cyber Fighters iz Palestine uspjela destabilizirati najjače američke banke obišla je gotovo sve svjetske medije, a klijenti banaka već danas pozivaju na ‘rigidniju kontrolu dijela interneta’.

Postoji li dublja pozadina iza cijelog događaja?

Photo: hakerska objava

Korisnici računa JPMorgan Chase, Citigroup, Wells Fargo, PNC, U.S. Bank i Bank of America institucija ostali su šokirani nakon što im je onemogućen pristup novcu tijekom proteklih par dana. Napad je bio najavljen, a svi američki hakeri i Department of Homeland Security nisu mogli odgovoriti ekipi iz palestinskih šatora što se bori za uklanjanje filma ‘Nevinost muslimana’ s interneta.

Nakon ‘terorista iz pećine’ dolaze ‘šatorski hakeri’

Stručnjaci za internet sigurnost navode kako je grupacija Izz ad-Din al-Qassam Cyber Fighters ‘nevjerojatno napredna’ iako se ne zna gotovo ništa o njezinim aktivnostima, te su i američki obavještajci ostali bez informacija. Banke pak traže hitnu kontrolu interneta ili veće budžete kojima bi država financijski pripomogla u ‘borbi protiv sličnih napada’. Naravno, jedan dio analitičara kao krivca apostrofira Al Qaedu dok su se drugi opredijelili za Iran, te im očito ne smeta to što se skupina proglasila za ‘militantno krilo palestinske stranke Hamas’. Šatorski hakeri su tako uspješno zamijenili teroriste iz pećine, a prosječan Amerikanac je opet prestravljen takvom neuobičajenom prijetnjom.

Cionist Joseph Lieberman:

‘Ovo nisu bili samo još jedni hakeri u nizu. Iza svega stoji Iran koji razvija cyber-terorizam kao odmazdu zbog ekonomskih sankcija’

Niti ovaj puta ne manjka pojedinaca koji tvrde kako je sve tzv. ‘false flag’ napad ili čak u potpunosti izmišljena prijetnja radi ‘uvođenja zakona o kontroli interneta’ ili ‘bankarskom reketu za dodatni novac i internet osiguranje’. Tako što ne bi bilo nevjerojatno, naročito gledajući kroz prizmu dosadašnjih iskustava. Nakon uspjeha aktivista u borbi protiv ACTA-e, SOPA-e i PIPA-e pokušava se progurati CISPA, zakon pod rednim brojem HR 3523 koji Vladi SAD-a omogućuje ‘nadgledanje internet komunikacije‘, a kongresmeni je s oduševljenjem prihvaćaju zbog lakše ‘borbe protiv terorizma i očuvanja nacionalnih interesa i sigurnosti’. Cyber Intelligence Sharing and Protection Act (CISPA) omogućuje NSA i sličnim agencijama potpuni uvid u sve komunikacije na svim platformama interneta, a nigdje ne piše što će se dogoditi ukoliko određeni chatovi procure u javnost, niti tko će za ovakve stvari odgovarati.

‘Zaštita’ kao legislativni alat

Prvo su kao temelj ‘zaštite’ isplivala autorska prava, zatim je tu bila ‘zaštita osobnih prava’, a sada je na snagu stupila ‘borba protiv internet terorizma’. Koliko je sve suludo govori slučaj poznatog pisca Paula Coelha koji je, radi podrške torrent servisima i ostalim piratskim stranicama, besplatno dijelio vlastiti sadržaj te je skoro dobio optužnicu za kršenje (vlastitih) autorskih prava. Da je sve završilo na sudu na kraju bi morao sam sebi platiti odštetu! Stručnjaci kažu da je cilj ovakvih zakona ‘autorska prava dovesti do razine gdje svatko ima pravo samo na ono što je neposredno kupio’. To u prijevodu znači da, ukoliko naš prijatelj kupi digitalnu knjigu i posudi je nama na čitanje, možemo završiti u zatvoru zbog krađe autorskih prava.

Time bi se svatko morao doslovno ‘uknjižiti’ na bilo koji kupljeni sadržaj što bi osiguralo nadzor nad kupljenom imovinom na svim razinama. To bi, po teoretičarima zavjere i nezavisnim novinarima, bio samo početak. Internet danas predstavlja gotovo jedini nezavisni medij gdje svatko besplatno može objaviti vlastiti sadržaj bez cenzure što bi, nakon ovakvih ‘kozmetičkih’ zahvata, moglo postati stvar prošlosti. Je li smjelo tvrditi da bi netko napravio lažni napad na svoj servis radi proguravanja vlastitih ideja? Nije. Vjerujemo li da američki obavještajci ne znaju za sofisticirane hakerske skupine? Ne. Zato možemo s pravom sumnjati u nova ‘oružja za masovno uništenje’ što će poslužiti kao okidač za restrikcije i napade.

Autor: Ratko Martinović/dnevno.hr

Odgovori

Skip to content