Hrvatski hodočasnici slavili misu u bazilici Sv. Pavla izvan zidina
Uz grob apostola naroda, sv. Pavla, misno slavlje slavili su vjernici Splitske i Slavonske crkvene pokrajine
Rim, (IKA) – Bazilika Sv. Pavla izvan zidina bila je 6. studenoga jedna u nizu postaja sudionicima nacionalnoga hodočašća Hrvata prigodom obilježavanja Godine vjere i zahvale papi Benediktu XVI. za njegov posjet Hrvatskoj. Uz grob apostola naroda sv. Pavla, misno slavlje slavili su vjernici Splitske i Slavonske crkvene pokrajine.
Dva misna slavlja na hrvatskom jeziku, s tisuću dalmatinskih i 600 slavonskih hodočasnika obilježila su ovaj utorak u jednoj od četiri patrijarhalne rimske velike bazilike. Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić u propovijedi je govorio o potrebi nutarnje promjene kako bi se moglo vjerodostojno naviještati. Pozvani smo biti evangelizatori onih koji su kršteni, a udaljili su se od svoje vjere, a takve susrećemo i u susjedstvu, a možda i u obitelji. Ne želimo se bojati čak niti onih koji nisu čuli za Isusa Krista, rekao je mons. Barišić i o hodočašću istaknuo da se radi o ohrabrenju i osvježenju u vjeri.
Nakon vjernika iz Dalmacije, misu su slavili vjernici iz Slavonije. Njima je nadbiskup đakovačko-osječki Marin Srakić predstavio životni put sv. Pavla, uzora evangelizacije, kako ga je nazvao. Govoreći kako je on radi Krista podnio mučeništvo, pitao je radi čega se danas umire? U Godini vjere moramo se zapitati kakva je naša vjera? Živimo li je komotno, bez spremnosti na prolijevanje krvi? Kršćanstvo, po riječima mons. Srakića, zahvaća svega čovjeka, a taj nam je polet potreban i za novu evangelizaciju.
“Ako smo prihvatili Krista i želimo biti vjerni, sačuvajmo tu svijest da nastupamo s Kristom, poput sv. Pavla koji je s njim prošao sve teškoće, do mučeničke smrti u Rimu”, zaključio je u bazilici Sv. Pavla nadbiskup Srakić.
Prvi pravi hodočasnički dan u Rimu obilovao je i slavljem sakramenta pomirenja. Mnogi su vjernici potvrdili kako izvori kršćanstva djeluju poticajno i kako pomireni s Bogom žele prolazili mučeničke putove u Vječnome gradu. A vjernike raduju i hrvatski tragovi koje nalaze u Rimu. Kao zanimljivost spomenimo hrastovinu iz slavonskih šuma koja se nalazi u stropu bazilike Sv. Pavla izvan zidina, dar đakovačkog biskupa Emerika Karla Raffaya.
Tijekom popodneva hodočasničke skupine posjetile su katakombe, najstarije kršćanske spomenike Rima, podzemna groblja u kojima su pokapani prvi kršćani. Osim bazilike Sv. Pavla izvan zidina, danas pohode i drugu od četiri papinske bazilike, također značajnu za nas Hrvate. Radi se o bazilici Svete Marije Velike. U njoj su sveta braća, Ćiril i Metod, nadbiskup Srijema, u 9. stoljeću, papi Hadrijanu II. na odobrenje donijeli bogoslužne knjige pisane glagoljicom na staroslavenskom jeziku. Papa ih je odobrio i time ujedno odobrio upotrebu narodnoga jezika u liturgiji. Bilo je to punih 1000 godine prije Drugoga vatikanskog sabora. U bazilici Sv. Marije Velike čuvaju se i posmrtni ostaci sv. Jeronima, preneseni tamo u 12. stoljeću iz Betlehema. Zanimljivo je također da su u toj bazilici dvojica Hrvata slavili mlade mise 1930. godine – Alojzije Stepinac i Franjo Šeper, i to pred relikvijama betlehemskih jaslica. Hodočasnike Hrvate u Rimu sutra čeka susret s papom Benediktom XVI., što je i središte nacionalnog hodočašća.
rv/benedikt
