Julije Klović – najveći minijaturist renesanse
Jučer je u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori otvorena velika izložba radova Juraja Julija Klovića, najvećeg minijaturiste renesanse.
{jathumbnail off}
Julije Klović (1498. – 1578.) bio je jedan od najvećih sitnoslikara svih vremena tako ga se s pravom naziva Michelangelom minijature. Prema predaji, toliko je bio vrstan minijaturist da je na noktu palca mogao naslikati cijelu Posljednju večeru. Taj najpoznatiji svjetski umjetnik iz Hrvatske, koji se na nekoliko svojih minijatura potpisao Julio Clovio de Croazia. Iluminirao je brojne molitvenike, lekcionare i časoslove koje su naručivali uglednici, a čuvali su se kao najveće dragocjenosti u trezorima najpoznatijih svjetskih knjižnica i muzeja. Pariški Muzej Louvre, londonski British Museum i British Library, Britanska kraljevska zbirka iz Dvorca Windsor, firentinska galerija Uffizi, Moderna galerija u Zagrebu, Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), samo su neke od institucija koje su se odazvale pozivu Galerije i posudile svoja vrijedna djela za tu izložbu.
“Klović je bio veličanstven umjetnik i veliki majstor, i svi su radovi predstavljeni ovom izložbom prava remekdjela koja se danas čuvaju u posebnim uvjetima u najprestižnijim svjetskim muzejima i knjižnicama”, kazala je kustosica izložbe Jasminka Poklečki Stošić.
Izložba “Julije Klović – najveći minijaturist renesanse” po prvi puta na jednome mjestu nudi pregled svih oblika njegova rada, od minijature, preko crteža do grafike.
Galeriji koja nosi naziv po slavnom hrvatskom slikaru trideseti jubilej je čestitao hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je visoki pokrovitelj izložbe. “Juraj Klović je primjer da je Hrvatska zemlja koja je imala i imat će i uspješne ljude i velikane”, kazao je predsjednik Josipović.
Otvorenju su nazočili brojni državni dužnosnici, među kojima ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić, veleposlanici Italije, Francuske i Velike Britanije, te mnogi drugi uglednici iz javnog života.
Počevši od ranog razdoblja, predstavljenog minijaturom “Isus na Maslinskoj gori” (1528.), preko 30-tih godina 16. stoljeća, u čijem je središtu kodeks “Evangelistar Grimani” (1528.), prvi sačuvani kodeks za kojega se sa sigurnošću znade da ga je oslikavao Klović, izložba predstavlja Klovićeva remekdjela koja se ubrajaju među vrhunce svjetske umjetnosti minijature. Od časoslova Stuart de Rothesay, posuđena iz londonskog British Libraryja, liturgijske knjige Misal Colonna iluminirane sredinom 16. stoljeća za potrebe papinske Sikstinske kapele, kroz Klovićevo se djelo odražava i umjetnost najvećih majstora njegova doba s kojima se susretao u Italiji. To je posebno predstavljeno serijom crteža s konca 30-tih i početka 40-tih godina 16. stoljeća, gdje se može dobro doživjeti odanost Klovića Michelangelu. U središtu izložbe je postavljen Klovićev autoportret (1528.), posuđen iz posebne zbirke firentinske galerije Uffizii.
Svima koji idu u Zagreb toplo preporučamo posjet ovoj iznimnoj izložbi koja će za posjetitelje biti otvorena do 20. siječnja 2013. godine.
S.D./HUB
