Razotkrivanje Jovanovićevih obmana
Škola, to sam ja! – zagrmio je ministar sa svoga trona i poručio plebsu da pogne glavu, stavi ruke na leđa i – šuti (hvala Kreši Miletidu što me podsjetio na ovu alegoriju).
Ombudsman ne reagira – refleksi mu obamrli, pravobraniteljica za djecu šuti – bijaše p(r)ozvana ali ne prozbori, opozicija (čitaj: HDZ i sateliti) luta u bespudima vlastite nesnalažljivosti i nesposobnosti, B.a.b.e. su na godišnjem pa ne primjeduju progon HTV-ove urednice Karoline Vidovid Krišto, LGTB udruge trljaju ruke što se njihovo promicanje tolerancije i ravnopravnosti uspješno primjenjuje na neistomišljenicima snažnom pljuvačkom retorikom i govorom mržnje, HHO se budi iz zimskog sna i snenim očima uočava progon Crkve i vjernika što ih mnogobrojni YUGOtarnji mediji svih vrsta razapinju na sebi svojstven “tolerantan i objektivan” način – govorom mržnje, lažima i medijskom blokadom.
Rezultat je to najveće od mnogobrojnih zbrki koje je do sada stvorio ministar Jovanović otkako je despotski zasjeo u tron najstrateškijeg ministarstva, o čemu (tj. zbrkama) sam već pisao i što se pokazalo – točnim. Medijska blokada je jaka, informacije u javnost dolaze samo ako su podobne vladajućem režimu. Dijete sam rođeno u socijalizmu (’69.), no ne sjećam se da mi je sloboda govora ikada jače bila kradena, a vjernička sloboda jače omalovažavana i blaćena tako glasnom i otvorenom nesnošljivošdu. Hvala Bogu, postoje i nezavisni mediji na internetu pa ljudi mogu dodi i do “druge strane priče”, do drugih mišljenja i drugačijih “istina”.
“Što je istina?” (usp. Iv 18,38)
Roditelj sam četvero školaraca, što mi daje za pravo da govorim (i vičem ako treba) o pravima djece i roditelja u odgojno-obrazovnom sustavu. Kršćanin sam i dužnost mi je da ne šutim u obrani temeljnih ljudskih vrednota – braka, obitelji i slobode govora. Menadžer sam s dugogodišnjim iskustvom i svakodnevno radim analize i sinteze raznovrsnih situacija, procesa i izjava, što mi daje sposobnost da razotkrijem obmane ministra Jovanovida ili točnije, trojca Jovanović-Filipovid-Štulhofer.
Pa krenimo redom.
Prije nekoliko dana ministar je poručio kako više neće gubiti vrijeme na “Grozdove neistine i srednjovjekovne poglede Crkve na današnjicu u 21. stoljeću.” (Večernji list, 26.12.2012., poveznica na članak).
Zatim je bio bezobrazan prema kardinalu Bozanić: “Ako je netko hrvatskim građanima ukrao Božić, učinio je to kardinal Bozanić.” (VL, 27.12.2012., poveznica na članak).
U novu godinu ušao je ponovo s topovskim kanonadama po Crkvi i biskupima: “Sve što smo ovih dana čuli od biskupa su zločeste laži, a s ljudima koji lažu ja jednostavno ne mogu razgovarati. Crkva djeluje neprihvatljivo, zlonamjerno i dezinformirajuće.” (VL, 4.1.2013., poveznica na članak)
Riječi su to ministra za odgoj i obrazovanje koje jasno ukazuju da mu nedostaje – odgoja. Kakav jad i sramota za ministarstvo odgoja kad mu je na čelu čovjek s pomanjkanjem manira i s tako primitivnim oblikom komunikacije. Bi li bio hrabar obratiti se na isti način Židovima, Muslimanima, ambasadorima, Srbima, protestantima, homoseksualcima – bilo kome? Sigurno ne bi. No, biskupima i katoličkim vjernicima smije. Jer njih očito ne štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije, zakon koji kažnjava vrijeđanje ili zakon kulture dijaloga. Katolike on smije vrijeđati po nahođenju, pogotovo ako raskrinkavaju njegovu “istinu”, tj. “lažu”.
Pilat je bio barem toliko fer pa je pitanjem “Što je istina?” priznao svoje neznanje i nesposobnost ali i želju da shvati istinu, iako mu ego, kao ni Jovanoviću, nije dopuštao da prizna pogrešku. Ministar pak ustraje da je on i samo on u pravu, da je jedina istina njegova istina i da lažu svi koji ne misle kao on. Izjavom “Crkva djeluje neprihvatljivo, zlonamjerno i dezinformirajuće” ministar je pokazao svu svoju licemjernost. Jer ako netko djeluje neprihvatljivo, zlonamjerno i dezinformirajuće, onda je to upravo Ministarstvo i njemu pridružena Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO). Potvrda leži u izjavi ravnatelja AZOO, Vinka Filipovida o načinu uvođenja ZO u škole, objavljena u Večernjem listu:
Sve je rađeno u velikoj konspiraciji, jer je jedino tako moguće nešto napraviti u Hrvatskoj. (VL, 10.11.2012.)
I to je jedna od rjetkih istina koju su izustili ti ljudi u vezi sa ZO. Jer program ZO je zaista uveden mimo zakonske procedure, daleko od očiju javnosti i struke, izravno iz ruku skupine autora u škole, bez stručne recenzije neovisne skupine stručnjaka i uz popriličnu dozu sukoba interesa. Ovakvim uvođenjem zdravstvenog odgoja u škole Ministarstvo je prekršilo čitav niz zakona, međunarodnih konvencija i ugovora, pa i sam Ustav Republike Hrvatske. Istina koja počiva na laži, obmanama i konspirativnosti nije istina nego laž. Suočen s takvom “istinom”, ministar odgovara svojim prokazateljima: “tu nema javne rasprave“, “sram vas bilo”, “vi ne želite da vam djeca budu zdrava”, “na vas neću potrošiti niti minute svojeg vremena”.
Tko nije za mene, taj je protiv…
Protiv čega? Ministar u svojim nastupima uporno iskrivljava izjave svih onih koji ne misle kao on. Crno na bijelom: “Halabuka koja je podignuta protiv zdravstvenog odgoja u školama nepotrebna je i zlonamjerna.” (ministar Jovanovid, VL 18.12.2012, poveznica na članak).
Nikada, ni u jednom trenutku ni GROZD, ni roditelji ni Crkveni djelatnici nisu izjavili da su PROTIV zdravstvenoga odgoja. Upravo suprotno, svi smo ZA zdravstveni odgoj, no nismo svi za TAKAV zdravstveni odgoj i ne slažemo se s NAČINOM njegovog uvođenja. To je vrlo bitna semantička razlika koju i ministar i njemu skloni mediji uporno prešuduju i namjerno krivo interpretiraju.
“Predmet zdravstveni odgoj … će omogućiti da naša djeca žive zdravije, da preveniraju spolne bolesti, da preveniraju čitav niz problema vezanih uz ovisnost, da budu mentalno zdravija. Dakle, oni će kroz zdravstveni odgoj usvojiti zdravije navike koje će omogućiti da žive duže, zdravije i kvalitetnije.” (ministar Jovanović, Dnevnik Nova TV, 2.9.2012.)
Zavaravanje javnosti i skretanje pozornosti. Ta tko se ne bi složio s takvim ciljevima ZO? Točno je da predmet zdravstveni odgoj pokriva teme zdravlja, higijene i prevencije u svoja prva tri modula. I nikome ti moduli nisu sporni. Sporan je i nedopustiv 4. modul pod nazivom ”Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje”. Nedopustiv, kažem, jer mu nije mjesto u zdravstvenom odgoju. Kakve veze ima rodna (gender) ideologija sa zdravljem, higijenom i prevencijom ovisnosti? Struka, pa čak i LGTB zajednice, slažu se da to spada pod novonadolazedi Građanski odgoj. Što ta ideološka tematika onda radi u ZO? Jedini suvisli odgovor koji se namede jest – da bude obavezna za učenike. Jer Građanski odgoj nede biti obavezan i roditelji de modi odabrati hode li njihova djeca slušati genderqueer teorije ili ne. Ovako, kroz obavezni ZO svi de učenici, pod prijetnjom sankcija, morati slušati šarlatanske teorije proizašle iz kontroverznog Kinseyevog instituta, raskrinkanog Nordijskog rodnog instituta (NIKK) i tko zna kakvih još “instituta” koji se uporno ali neuspješno trude dokazati da je priroda u dubokoj zabludi.
Quod scripsi scripsi
I dok ravnatelj AZOO Filipovid brani ministra riječima “Neka roditelji pročitaju kurikulum i shvate kako u njemu nema ničega spornog i ničega što šteti psihofizičkom razvoju djeteta.” (VL, 26.12.2012. ,poveznica na članak) u javnim nastupima ostavlja dojam kao da nema pojma što u preporučenoj literaturi piše (npr. emisija Nulta točka HTV-a, 17.12.2012.). Zaista, je li ravnatelj Filipovid pročitao svu tu literaturu (više od 900 stranica) koju preporučuje nastavnicima? Prvenstveno zbog sebe i svoje djece, manje zbog Filipovideva savjeta, ja, roditelj to sam i učinio – proučio Kurikulum i dobar dio preporučene literature. I ustanovio sljedede: velik dio preporučenog materijala za 4. modul može i te kako naštetiti psihofizičkom ali i duhovnom razvoju djece – i zbog neznanstvenih sadržaja i zbog šizofrene situacije u koju se djecu postavlja tjerajudi ih da slušaju u školi jedne vrijednosne stavove, a u roditeljskom domu posve druge (npr. pozitivan govor o promiskuitetnom ponašanju, prostituciji i pornografiji, forsiranje homoseksualnosti, reduciranje činjenica o spolnosti, izbjegavanje govora o spolnosti kao reproduktivnoj kategoriji u cilju očuvanja ljudske vrste isl. – da ne nabrajam stoti put sve te sporne sadržaje na koje su upozorile i koje su objavile udruge roditelja, učitelja, vjernika, liječnika). Osim toga, čitajudi ga, meni je taj materijal dobrim dijelom bio degutantan. Žao mi je učitelja koje se prisiljava da to čitaju.
Suočen s istinom, Filipovid se prilično neuvjerljivo počinje izvlačiti kako navedena literatura nije obavezna: (“Čak i kad bi htjeli, oni ne smiju ovakve sadržaje unjeti u Kurikulum prema djeci.” I, pazi dobro, sama AZOO bi čak mogla sankcionirati nastavnike ako budu predavali djeci sporne sadržaje iz preporučene literature! Riječi su to g. Filipovida izrečene uz puno zamuckivanja 17.12.2012. u emisiji Nulta točka HTV-a. Čemu onda služi preporučena literatura? Znači li to da se učitelji mogu poslužiti bilo kojom literaturom na tu temu? Što de se dogoditi s nastavnikom koji de djeci umjesto Hodžidevih nebuloza pričati o Teologiji tijela Ivana Pavla II.?
Dan iza toga ministar mu skače u usta: “To je literatura za učitelje. Neće ni doći do djece.” (VL, 18.12.2012., poveznica na članak). To ponavlja i u svom odgovoru na “crkvene” letke (VL, 26.12.2012, poveznica na članak): “Nije riječ o nečemu što će „vaše dijete učiti“, već o dijelu materijala za koji će svaki nastavnik slobodno (i kritički) procijeniti je li im od koristi u pripremi za nastavu Zdravstvenog odgoja.” (ponavljam: žao mi je učitelja koje se, preopteredeni potpladenim poslom koji ved obavljaju, prisiljava da još čitaju sav taj sporni materijal).
Opet obmana. Naime, među preporučenom literaturom nisu samo preporučene knjige ved i priručnici(npr. Hodžid, A., Bijelid, N., i Cesar, S. (2003) Spol i rod pod povećalom). U njima su metodički razrađeni sadržaji i cjeline, a nude se i radni listovi što znači da sve je predviđeno za konkretan rad s djecom.
Pa dobro, tko je ovdje lud? Vjerojatno ja, jer ne mogu svojim intelektom shvatiti njihove kontradiktornosti i nedosljednosti. AZOO je izradila Kurikulum. Kurikulum preporučuje literaturu jer udžbenika nema. Literatura (za 4. modul) je velikim djelom kompromitirana tj. neprimjerenog i čak kažnjivog sadržaja (pornografija, pedofilija, prostitucija, slike nastranog sadržaja i sl.). Filipovid se povlači i literatura nije obavezna. Važan je Kurikulum, u kojem pak ne piše KAKO predavati, ŠTO točno redi. Ministar pridonosi zbrci govoredi kako se radi o dijelu materijala za koji će svaki nastavnik slobodno (i kritički) procijeniti je li im od koristi u pripremi za nastavu. No to se nede predavati djeci (Nije riječ o nečemu što će „vaše dijete učiti“). I tako neprestano u krug kao pas koji naganja vlastiti rep. U čitavom tom kaosu nitko od njih dvojice nije u stanju redi kako de se nastavnici pripremiti za 4. modul i što de na kraju predavati djeci. Kako de im objasniti pornografiju, prostituciju, pedofiliju, tzv. “rodnu” tematiku i sl. Kurikulum to zahtijeva, ali ne nudi odgovor. No, glavno da je napisan. Papir može svašta podnijeti, no korekcije (barem u pogledu preporučene literature) nisu dopuštene. Što napisah, napisah – poručuje ministar.
Roditelji – raus!
Grubi je to izraz, iz nekih prošlih olovnih vremena. No tako to zvuči iz ministrovih usta kada kaže: “Crkva ni udruge nemaju što tražiti u školama.” (VL, 26.12.2012., poveznica na članak). Roditeljske udruge (ali i Crkva) okupljaju roditelje. Roditelji preko njih traže dijalog i suradnju. Te udruge tjeraju se iz škole. Ipso facto, roditelje se tjera iz škole. Raus! Zašto? Zato što Ja, Ministar tako kažem: “Crkva ni udruge nemaju što tražiti u školama.”
To reče i ostade živ. Jer upravo su raznorazne udruge izradile najvedi dio sporne literature. Naime, u preporučenoj literaturi od 16 naslova vezanih za 4. modul polovicu su izdale (ili sudjelovale u nastajanju) upravo udruge. Radi se homoseksualnim, feminističkim i nekim drugim manjim udrugama kao što su Queer Zagreb, CESI, Forum za slobodu odgoja, Ženska soba, Centar za mir nenasilje i ljudska prava Osijek, B.a.b.e., Europski Dom – Slavonski Brod – da nabrojim samo neke (vidi popis literature u Kurikulumu, str. 39 te samu literaturu).
Koje li dvoličnosti, koje li obmane! Sada je posve jasno da je ministar u svojem izbacivanju udruga iz škole mislio na samo neke, njemu mrske udruge. Uglavnom roditeljske. Jer, kao što je prokazano i dokazano, udruge homoseksualnog i feminističkog tipa imaju otvorena sva vrata u škole, a samim time i do moje djece. I zašto da roditelji šute o tome??? Dok je Teologija tijela blaženoga Ivana Pavla II nepoželjna literatura u Jovanovidevom ZO, nekakav minorni Queer Zagreb & Hodžid bilježe čak dva naslova u Kurikulumu.
I još jedna na temu udruga. Ministar optužuje: “U pozadini tih napada (na ZO, op. a.) ne stoje interesi djece nego materijalni interes ljudi iz udruge Grozd, a onda su neki na to nasjeli.” (VL, 18.12.2012., poveznica na članak). Vrlo opasna izjava, s elementima klevete. A što bi bilo da je netko slučajno rekao: “U pozadini zdravstvenog odgoja ne stoje interesi djece i roditelja već materijalni interesi ljudi iz gore spomenutih udruga.”? Zaista, kako bi bilo da novinarka Jutarnjeg lista napravi insajderski report i o tim udrugama?
Eto, tako radi trojac Jovanovid-Filipovid-Štulhofer. Konspirativno, bahato, ignorantski i protiv roditelja. To je prava slika Jovanovidevog školstva u kojem roditelji i djeca nisu partneri i subjekti u sustavu koji postoji zbog njih, ved objekti i pokusni kunidi u sustavu koji postoji zbog ministra. Diktatura relativizma, obmanjivanje, zastrašivanje i pranje mozga.
Još malo o znanosti
Ministar neprestano ponavlja kako je Kurikulum znanstveno utemeljen (VL, 26.12.2012.)
A koji su to znanstvenici koji su radili na Kurikulumu? Pa ja poznajem barem pet puta više stručnjaka za tu tematiku s potpuno drugačijim stavovima i spoznajama. Upitna je i ta “znanost” iza koje stoji prof. Štulhofer, ključni autor programa, ujedno i član povjerenstva za izradu Kurikuluma zdravstvenog odgoja (zar to nije sukob interesa?). Uz to, Štulhofer je i član Kinseyevog instituta za koji postoje opravdane sumnje da svoj rad temelji na neznanstvenim principima i protuzakonitim djelatnostima poput pedofilije (vidi dokumentarni film Kinseyev sindrom).
Ministar nastavlja, u istom tonu s pomalo neprimjerenom usporedbom: “Kurikulum, valja to jasno reći, ne nudi nikakvu rodnu ideologiju već samo razlikovanje izmeĎu spola kao biološke i roda kao društvene kategorije. Žene u Saudijskoj Arabiji nisu u istom položaju kao žene u Hrvatskoj, zar ne?”
Ne znam kako to on misli djeci objasniti pojam roda i rodne ravnopravnosti na primjeru žena iz Saudijske Arabije, no znam da se u toj zemlji otac još uvijek naziva ocem, a majka majkom – termini koji se u “razvijenoj i naprednoj Evropi” sve više zabranjuju (Španjolska, Francuska) zahvaljujudi upravo “spolnim (pre)odgojima” koji na mala vrata uvode “kvazi-tolerantnu gender ravnopravnost” u državu.
Emisija TV kalendar, HTV-1, 5.12.2013. donosi kratak osvrt na godišnjicu Kinseyevog reporta. Na kraju priloga ustvrđuje se kako je spolni odgoj temeljen na Kinseyevim krivotvorenim “spoznajama” bio potpuni promašaj. Ne samo da nije unaprijedio spolnu educiranost mladih u SAD nego je imao poguban utjecaj na seksualnost u SAD rezultirajudi povedanjem seksualnog nasilja, seksualnih devijacija (posebno pedofilije), neželjenih trudnoda i abortusa. Pametnome dosta.
Svijetla bududnost
“Mislim da je to jedan sjajan primjer kako nova škola mora izgledati. To će biti interdisciplinarni predmet, kroz više predmeta, satove razredne zajednice, projekte, koji će u konačnici, od prvog razreda osnovne škole, do 4. razreda srednje škole, raditi na jednoj zdravijoj, novijoj, mladoj populaciji, koja će biti nositelj Hrvatske.” (ministar Jovanović, Dnevnik Nova TV, 2.9.2012.)
Iskreno, bojim se za bududnost spomenute populacije u državi u kojoj spolni odgoj našoj djeci kroje homoseksualne udruge i čovjek koji dolazi s kontroverznoga instituta, koji nije roditelj i nema nikakva iskustva u odgoju djece. I to u trenutku kada su podaci o natalitetu u Hrvatskoj porazni.
“Pred sebe smo u proteklih 12 mjeseci postavili temeljni cilj da Hrvatska mora biti što više država slobodnih ljudi, država čije se gospodarstvo i vrijednosti temelje na znanju te da naše društvo bude društvo jednakih šansi. “(ministar Jovanović, VL, 28.12.2012.)
Kako se gradi to društvo slobodnih ljudi i jednakih šansi ministar pokazuje na primjeru uvođenja ZO. Kršeći zakone i procedure, konspirativno i samovoljno. Dok jedne udruge preferira, druge šikanira i stigmatizira. Dok neistomišljenicima uskraduje slobodu govora, njegova je retorika puna uvreda, omalovažavanja i bahatosti. Dok njegova Vlada podobnim upraviteljima diže plade, on u svom ministarstvu udara po visokoobrazovanom kadru koji odgaja bududnost Hrvatske – uvredama i smanjenjima plade. Roditelje isključuje iz školskog sustava, a njegova nesnošljivost prema katoličkoj Crkvi toliko je očita da je se primjeduje čak iz svemira. Eto, to je društvo jednakih šansi po ministru Jovanoviću.
Šeder i zahvala za kraj
Točku na i stavio je ovih dana premijer: “Jedino što mogu reći je da su naše namjere dobre i plemenite.” (premijer Milanović o ZO u Večernjem listu, 25.12.2012.). Podsjetilo me to na (navodno) kinesku poslovicu: “Put u pakao popločen je dobrim namjerama”. I eto potvrde. Nekoliko dana nakon te izjave premijer se sprdava iz civilnih roditeljskih udruga i njihovih prava da budu aktivne u demokratskom hrvatskom društvu, zagrebavši nespretno (i nesvjesno?) o rane Domovinskog rata na neprimjerenom mjestu neprimjerenom izjavom – kako razmišlja o osnivanju udruge roditelja koji imaju problema s gradivom iz povijesti (vidi izjave dane na domjenku Srpskog narodnog vijeda 4.1.2013.). Ne čudi stoga što Jovanovid ima takvu retoriku. Kakav premijer, takav ministar. Strašno me zanima je li premijer dovoljno hrabar da se na isti način sprda s gay udrugama i “paradom ponosa”?
Na kraju svega, ja bih na sve ovo što sam razotkrio trebao redi: Hvala premijeru Milanovidu na dobrim namjerama. Hvala trojcu Jovanović – Filipović – Štulhofer na brizi za zdravlje moje djece.
Hvala, ali – NE HVALA!
Nikola Šopar, roditelj iz Varaždina
Blagdan Bogojavljanja, 6.12.2013.
