DIZAJNERSKI I AKTIVISTIČKI ARHIV TOMISLAVA LEROTIĆA (28. 2. – 16. 3. 2013.)
U četvrtak 28. 2. u 20 sati u HDD galeriji otvorena je izložba LEROTIC.DE / DIZAJNERSKI I AKTIVISTIČKI ARHIV TOMISLAVA LEROTIĆA.
{jathumbnail off}Izložba je posvećena umjetniku, dizajneru, ekološkom aktivistu i sveučilišnom profesoru Tomislavu Lerotiću, kojem je Hrvatsko dizajnersko društvo 2012. posthumno dodijelilo Nagradu za životno djelo za izniman doprinos na području dizajna, a ostat će otvorena do 16. ožujka 2013.
Izložba je usredotočena na tri područja djelovanja ovog autora koja se međusobno nerijetko i prepliću – od projekata, prijedloga i koncepata vezanih za očuvanje okoliša, primjereno zbrinjavanje otpada, označavanje proizvoda prilagođeno potrošačima, pravo na informaciju, obnovljive izvore energije, preko edukacijskog angažmana u području dizajna, do luminokinetičkih objekata koje je realizirao i izlagao od početka devedesetih godina. Veći njen dio baziran je na arhivskoj dokumentaciji kroz koju se nastoji dati uvide u procese i kontekst iza pojedinih projekata, a uključuje fotografije, plakate, službene dokumente, tekstove, video zapise, pregled nekoliko referentnih web sjedišta te intervjue s Lerotićevim bliskim suradnicima i kolegama.
Iz teksta Dejana Kršića: Dizajn za bolji, zdraviji i zadovoljniji život – aktivistički žar Tomislava Lerotića:
Jedna od njegovih brojnih (možemo reći i kontinuiranih) tema bila je i problem gospodarenja otpadom. Profesionalnim radom i aktivističkim inicijativama zalagao se protiv spalionica smeća a za odvojeno prikupljanje otpada (tj. sekundarnih sirovina), jasno označavanje proizvoda koji mogu biti štetni za zdravlje ili okoliš, kao i opasnog otpada poput azbesta i ambalaže motornih ulja, te poticanje građana i lokalnih zajednica na odgovorno gospodarenje otpadom.
Tako, nakon trajnog povratka iz Njemačke u Split, 2000. godine inicira kampanje Otpad – od nužnog zla do korisnog dobra te Kamo bacate opasni otpad?, koje će 2002. rezultirati primjenom široj javnosti vjerojatno najpoznatijeg njegovog projekta, inicijative, koncepta i dizajna kutije za odvojeno prikupljanje starog papira (www.lerotic.de/papir) koju je samoinicijativno oblikovao 2001. godine kao dio koncepcije i inicijative za rješenje procesa prikupljanja starog papira (sa suradnicom Dadom Lerotić). Taj sustav prikupljanja papira za recikliranje danas se koristi u nekoliko gradova (Zagreb, Split, Pula…) a trebalo bi ga proširiti na čitavu Hrvatsku, što je i bila Lerotićeva želja i vizija. Za taj rad dodijeljeno mu je priznanje HDD-a.
Iako je uporno ispravljao česte navode da je bio jedan od osnivača Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija na UMAS-u, i zasluge rado prepuštao svojim kolegama, upravo je njegov angažman, kao nastavnika, pročelnika i javne ličnosti bitno oblikovao duh koji i u svakodnevnoj komunikaciji i shvaćanju smisla i uloge dizajna vlada na Odsjeku. Koncepciju “održivog dizajna” nije shvaćao kao neki posebni segment ili žanr, već kao temeljnu odrednicu svake dizajnerske aktivnosti.
Lerotić je dizajn shvaćao kao izrazito društveno vidljivu i odgovornu djelatnost. Iako je na UMAS-u generacije studenata podučavao različitim aspektima dizajna, od kreativnog crtanja i ilustracije do koncipiranja složenih interdisciplinarnih projekata, često se u profesionalnom djelovanju i sam suočavao s mišljenjem koje u njegovom radu nije prepoznavalo upravo dizajnerski aspekt, koji se danas isuviše često svodi isključivo na pitanje forme, estetizacije predmeta i poticanje na kupovinu. Tako u aktivističkim kampanjama i inicijativama njegova uloga dizajnera nije uključivala samo rješavanje vizualnih i komunikacijskih problema. U slučaju kutije za prikupljanje papira, njegov angažman je svakako uključivao i rad na dizajnu kartonske kutije, oznaka i piktograma te oglasa u tisku povezanih s tim, ali je najvažniji aspekt bio rad na samom konceptu i inicijativi, uočavanju problema i mogućnosti rješenja, zagovaranju i nagovaranju da projekt od lijepe ideje doista zaživi u nizu gradova u Hrvatskoj.
Uloga dizajna nije samo zadovoljavanje materijalnih, kognitivnih ili praktičnih potreba pojedinaca, već i širih društvenih, emocionalnih i kulturoloških potreba, koje onda omogućuju bolji i zadovoljniji život pojedinca i zajednice. Upravo taj kvalitetniji, zdraviji i zadovoljniji život bio je uvijek primarni cilj njegovih aktivnosti. Od 1997. kada dolazi na tada novopokrenuti odsjek Umjetničke akademije u Splitu, gdje je niz godina obavljao i dužnost pročelnika, takvo shvaćanje društvene uloge i odgovornosti dizajna promovira među kolegama i studentima. Potiče ih na promišljanje svih vrsta društvenih problema i osobni angažman u kojem će svoja stručna znanja na široko shvaćenom području dizajna (od vizualnih komunikacija preko novih medija do dizajna interakcija) upotrijebiti u uočavanju, analizi i inicijativi za rješavanje problema ili barem osvještavanju šire javnosti o postojanju problema i mogućnostima rješenja.
I u nastavi, kao i u svojim radovima, postavljao je pitanje u kojoj su mjeri dizajneri i dizajnerice odgovorni za prepuna odlagališta otpada, odbačene sekundarne sirovine i sl. odnosno kako svojim angažmanom mogu pridonijeti rješavanju tih problema, između ostalog i poticanjem naručitelja da preuzmu odgovornost za svoj proizvod nakon isteka vijeka njegove upotrebe. Tako se kontinuirano zalagao i za prikladno označavanje novina i drugih tiskanih materijala te ambalaže, kako bi se građanima olakšalo odvojeno prikupljanje otpada i time potaknulo njegovo recikliranje.
Tomislav Lerotić (1951. – 2012.) diplomirao je slobodnu grafiku na Fachhochschule für Gestaltung u Kielu. Od 1984. do 1987. radio je kao gost predavač na istoj ustanovi, a od 1997. predavao je na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu. Uz dizajn, ilustraciju, solarne i kinetičke objekte, radio je na osmišljavanju projekata održivog razvoja. Svoje projekte temeljito je dokumentirao na stranici www.lerotic.de
Tomislav Lerotić sedmi je dobitnik HDD-ove Nagrade za životno djelo, prethodni laureati su Bernardo Bernardi (1999.), Ivan Picelj (2001.), Vladimir Robotić (2003.), Boris Bućan (2006.), Mihajlo Arsovski (2008.) i Alfred Pal (2010.).
Lerotic.de | benedikt
