Zagrepčanka godine za bolju Hrvatsku
Danas je u Starogradskoj vijećnici na Gornjem gradu u Zagrebu gđi Mariji Slišković dodijeljena nagrada Zagrepčanka godine koja se svake godine uručuje najzaslužnijoj ženskoj osobi za posebne zasluge u proteklom razdoblju.
{jathumbnail off}Doista ove godine ta je nagrada stigla u prave ruke. U popunjenoj dvorani, uz gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardića, te ministra branitelja Predraga Matića i ministra zdravstva Rajka Ostojića, nazočili su i drugi ugledni gosti kao bivši ministar vanjskih poslova i danas predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparović, zatim postulator proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, prvi veleposlanik u Vatikanu prof. Ive Livljanić, borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang, autorica pisma prve mirovne inicijative Višnja Milas Matutinović, uz mnogobrojne druge žene i stradalnice, posebice iz grada Vukovara.
Marija Slišković je od devedesetih aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt “Žene u Domovinskom ratu” kojim prikuplja izuzetno vrijedna svjedočanstva žena o proživljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedočanstava tih hrabrih žena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih žena u knjizi “Sunčica”. To je istovremeno i nagrada svim hrabrim ženama o kojima je i riječ u knjizi „Sunčica“, rečeno je to i danas pri dodjeli nagrade. Najznačajnije ipak je to, da je Marija Slišković pružila iznimnu potporu ženama u razotkrivanju prešućenoga ratnog zločina silovanja žena u Domovinskom ratu i omogućila im da nakon dvadeset godina šutnje o proživljenim torturama javno progovore. “Javnost ih je poduprla i institucionalno su osigurani preduvjeti da im se prizna status žrtve i da se pokrenu procesi protiv počinitelja zločina. Zahvaljujući velikom zalaganju Marije Slišković, Hrvatska će uskoro prva imati zakonski okvir za stjecanje statusa žrtve ratnog zločina silovanja i prava na materijalnu naknadu za proživljene traume i ratna stradanja”, istaknuto je danas pri dodjeli nagrade nagrade.
U svom govoru nagrađena Marija Slišković, uz zahvalu svojoj obitelji koja joj je dala posebnu potporu u svim tim godinama dokazivanja istine, rekla je među inim: “Teško je bilo doći do ovog dana i priznanja, na kojeg u trenucima kada se otvarao prešućeni ratni zločin nisam ni pomislila. Dodjela bilo kakve nagrade nije bila ni u primisli u trenucima košmara i užasa ispričanih 
svjedočanstava. (…) Započeti program psihološke potpore ženama, prvi organizirani, proveli smo sistematskim pregledima nad 23 žene i imamo uvid u njihovo zdravstveno stanje. Duboko vjerujem da ćemo do kraja godine imati i zakon za žrtve iz kojeg će konačno biti regulirana prava žrtava. (…) Sve je provedeno uz zadržavanje potpunog dostojanstva žrtve, nismo vikale, ni izlazile na ulicu. Od prvog dana sam tražila da ne upadnemo u zamku prikupljanja humanitarne pomoći, izljeva plakanja i kukanja. Izreka “jadne žene” odmah sam preokrenula, u “hrabre i snažne žene”, jer su podnijele zločin i prešućivanje društva. A jadni su oni koji su ih prešućivali, a znali su što im se dogodilo. Za ostvareno zahvaljujem Bogu, što mi je dao ovaj zadatak, ništa više i ništa snažnije nisam mogla učiniti.”
Na kraju je gospođa Slišković zaključila: “Svi zajedno učinili smo Hrvatsku boljom. Tome su svakako najviše doprinjele žene žrtve koje su pronašle snage još jednom o svemu govoriti” i zatim je predala riječ gđi Evi Penavić iz Berka, koja je u Drugom svjetskom ratu izgubila 7 članova iz svoje obitelji, a u srpskoj agresiji u Domovinskom ratu čak 17-tero članova obitelji te posvjedočila svu strahotu dugogodišnjih stradanja i prešućivanja zločina u Hrvatskoj. Gospođa Penavić svojim je nastupom izmamila suze i gromoglasan pljesak podrške svih okupljenih.
Svakako, ova je nagrada priznanje svim ženama maltretiranim i ponižavanim u velikosrpskoj agresiji i velikom zlu koji su nažalost politika, razne tzv. civilne udruge i režimski mediji uporno prešućivali te nisu željeli taj strašan sramotni ratni zločin prepoznati u 23 minule godine.
To je konačno prekinula jedna uporna i odvažna žena – Marija Slišković, od danas zasluženo Zagrepčanka godine.
Tekst i slike: Damir Borovčak
