Tisuće prosvjednika u borbi protiv ‘Monsantova zakona’
Službeno ime ovog zakona je ‘Zakon o oplemenjivanju bilja’, ali je prigodno preoblikovan u ‘Monsantov zakon’ zbog poznate multinacionalne poljoprivredno biotehnološke korporacije koja se želi izboriti za prevlast. Prosvjednici ističu kako će, zahvaljujući ovom zakonu, biti omogućeno da velike korporacije odrede cijene sjemenja i tko ih može koristiti
{jathumbnail off}Tisuće Čileanaca se okupilo protiv zakona koji je popularno prozvan i ‘Monsantovim zakonom’, a koji će dozvoliti multinacionalnim kompanijama da patentiraju GMO sjeme, prenosi RT. Aktivisti kažu da takav zakon neće nimalo doprinijeti suverenitetu hrane u Čileu, a osim toga će naštetiti zdravlju potrošača.
Čile na nogama
Masovni prosvjedi održani su u najmanje devet gradova diljem ove zemlje kako bi iskazali nezadovoljstvo protiv zakona koji bi trebao omogućiti razvoj genetički modificiranog sjemena. Mnogi aktivisti su ponijeli natpise sa sloganima ‘Monsanto ubija’ i ‘Monsanto će ti patentirati život’, dok su se drugi odjenuli u pčele i zombije kako bi ilustrirali strah od uvođenja nove legislative koja bi mogla degradirati čileansku bioraznolikost. Ovaj zakon, koji je predložen od bivšeg predsjednika Michelle Bacheleta, već je odobren od Predstavničkog doma Kongresa, a trenutno je na raspravi u Senatu. Službeno ime ovog zakona je ‘Zakon o oplemenjivanju bilja’, ali je prigodno preoblikovan u ‘Monsantov zakon’ zbog poznate multinacionalne poljoprivredno biotehnološke korporacije koja se želi izboriti za prevlast. Prosvjednici ističu kako će, zahvaljujući ovom zakonu, biti omogućeno da velike korporacije odrede cijene sjemenja i tko ih može koristiti.
‘Ovaj zakon stavlja sjeme u ruke nekoliko transnacionalnih kompanija’, istaknuo je Ivan Santandreu, jedan od aktivista, ‘Ova izmjena neće doprinijeti inovaciji i blagostanju poljoprivrednika. Ovo je stavljanje u rizik suvereniteta hrane praveći je ovisnom od velikih korporacija.’
Što Europa čeka s pobunom?
Nedavno organizirani prosvjedi protiv Monsanta stvorili su privid kako ova zloglasna korporacija ipak neće tako skoro doći kod nas. Međutim, to uopće nije istina. Njemačka je spremna zasijati ‘SmartStax’ – vrstu kukuruza koja je rekorder genetskih manipulacija– sadrži čak osam umjetnih gena. Isto tako, ovaj laboratorijski proizvod Monsanta i Dow AgroSciences, otporan je na herbicide i čak šest vrsta insekata. Mnogi aktivisti ističu kako je ovaj GM kukuruz prevelik rizik za čovjeka, životinje i cjeloukupan okoliš. Potrebno je uzeti u obzir da će moćna Njemačka vršiti pritisak na Bruxelles i Europsku komisiju. Za sada je vrlo očito da se gotovo nitko ne buni protiv genetski najizmanipuliranije biljke ikada. Čileanska borba bi mogla poslužiti kao dobar primjer za borbu protiv istih korporacija na našem kontinentu. Pitanje je samo, želimo li to?
Izvor: MarijanaKatalinić/Dnevno.hr
