Nastavi niz: nepotizam, nestručnost, nesposobnost, laž,…
Prve dvojezične ploče u Vukovaru postavit će se u petak, 6. rujna Ploče će biti postavljene na zgradama Ureda državne uprave, Policijske postaje, Državnog odvjetništva i vukovarskog suda?
{jathumbnail off}Prokleto užasna je činjenica da (ne)ljudi opijenim vlašću spremni su i gaziti preko ljudskih leševa kako bi se održali na vlasti, nisu tome dokaz samo diktatori (Milošević, Sadam, Gadhafi, Assad, “dragi vođa”…) već i oni nasljednici zloglasne partije koji se vole kititi “demokratskim” perjem i kukurikati o svojim veličinama od jutra do mraka… Svaki odgovoran političar kojemu je stalo do mira i napretka ove malene divne zemlje zafrkao bi rukave i krenuo riješavati ekonomske probleme i uključio u taj projekat sve pametne, poštene i kreativne ljude, bez obzira na njihovu političku opciju i svjetonazor. Oni koji svoju nesposobnost i pohlepu žele maskirati u “brigu” za manjine nije nimalo stalo do te manjine već samo do vlasti, jer ih je istina skinula do gola, da je narod postao manjina a oni (politika elita) većina koja carski vlada to istom manjinom. Dakle, nije njima uopće stalo do manjine, samo do bacanje prašine u oči narodu, jer samo na taj način mogu ostati i dalje u svojim foteljama i do mile volje paratizirati na grbači građana koji sve to uredno plaćaju. Svi oni političari koji su do sada pisali “zakone” činili su to većinom za sebe a ne narod, a najbolji pokazatelj su njihovi debeli bankovni računi, zanimljivo je da ne postoji siromašni političar i neki nezaposleni njihov rođak, ali zato postoji vojska siromašnih i nezposlenih građana kojima oni uredno bacaju kosti svakih četri godine. Njihove laži su poput njihovih bankovnih računa, dobrano debele.Da, laž je debela kad je sama,ali kada ima svjedoka brzo smršavi,glasi madagaskarska poslovica, pa tako izgleda da oni i nihovi računi mogu smršavjeti jedino u sudnici, a tamo će stići kat-tad, uči nas život.
Da je toj političkoj eliti iskreno stalo do građana sigurno bi svoje bogatstvo podijelili sa njima, još nisam čuo da je neki političar,na državnoj i lokalnoj razini, pozvao u goste i ručao sa “običnim” građanima,već ćete ih uvijek vidjeti u društvu uvaženih” ekonomskih analitičara”, tajkuna, stranih diplomata, “novinara” of formata( Ššššprajc zvan špricer) ,uglavnom vidjeti će te ih sa onima od kojih imaju korist. Samo za vrijem(meee)e izbora, kada klaun oglasi da igre bez granica počinju, vidjeti će te ih kako se grle Sa običnim čovjekom, maher svih mahera u toj igri je Zagrebački gradonačelnik,Bandić, koji laže čak i kada se križa,iako se zove velikim vjernikom. Chales Dickens divno je rekao, Političari su svugdje isti-svi obećavaju mostove čak i kad nema rijeka-.
Nije pametno čekati u pustinji da ti naprave most, jer tamo gdje stane njihova noga trava ne može rasti. Jezivi primjer njihove nesposobnosti je ministar poljoprivede.Užasan pardoks je da seljacima bahato poručuje neka ne plaču jer su nesposobni, a tko to kaže, čovjek koji nije bio u stanju voditi niti jednu malu obiteljku ljekarnu??Naravno, iako je nesposoban on je opet jedan od glavnih u politici, a u srcu kapitalizma,Americi, takav lik bi bankrotirao i plaćao dugove državi tako da mu ne bi bilo na pamet baviti se politikom i poštene ljude zavijati u crno….Ako su političari,a jesu, potrebni za funkcioniranje svakog demokratskog društva, onda je pametno od naroda da konačno progleda i vidi da ova politička elita nije u stanju napraviti most niti preko šumskog potočića, a kamo li prošlosti i sadašnjosti . Oni ljudima oduzimaju osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na pošten rad,stoga nije niti čudno da tisuće i tisuće ljudi tužno marširaju na burzu, dok eto oni pripadnici vladajuće kaste uživaju u morskim i inim delicijama, nije čudno da čujete iz exluzivnih restorana i konoba zveckanje vilica i noževa s milozvučnim uzdasima mmmm i kikoćenima vladajuće kaste, kao da poručuju “običnim” ljudima ,tko ti je kriv kad si pošten. Na jednom radiju urednica je čitala o najboljenim plaćenim zanimanjima u Zagrebu, te pomislih kako je izostavila jedno od najbolje plaćenih zanimanje u državi, poltronstvo.
Da, biti poltronom jako je unosno zanimanje, to vrlo dobro znaju na javnoj TV, stoga ih i možete naći u exluzivnim restoranima kako uživaju u delicijama i umiljato klimaju glavama svojim političkim mentorima. Ali ma koliko god to bilo privlačno gladnom čovjeku, ja osobno prije bih pristao na beskućništvo nego na to zanimanje, jer biti poltronom znači biti čovjek bez duha i dostojanstva, znači biti siromašniji od beskućnika, jer siromaštvo duha je najgore siromaštvo. Ne pada mi niti na kraj pameti propagiranje komunizma i “jednakosti”, jer u školu današnje političke elite ne bih zakoračio niti po cijenu smrti, ali mi je na pameti i duši suosjećajnost prema onima koji nemaju.( U ovih 23 godine najbogatiji su upravo postali oni koji se sada prikazuju demokratima,a u bivšoj Jugoslaviji svi su imali neke važne funkcije u državnim kompanijama i partiji-oni su isprepleli svoje pipke po svim važnijim segmentima institucija i zborno pjevaju, neka institucije rade svoj posao).
Da,ja glasam za to sam da se bogatstvo ove malene divne zemlje,blagoslovljene majkom prirodom, poštenije raspodijeli, da se cijeni čovjeka koji pošteno radi i stvara za obitelj i društvo, a ne da se težak i pošten rad ne plaća i ismijava, da se zdrastvo i obrazovanje cijeni kao pokretačke snage društva a ne da se degradira, ukratko, da svaki čovjek može dostojanstveno živjeti od svoga rada, kao u Norveškoj, Švicarskoj, Njemačkoj… Znam da će uvijek biti onih više i manje sposobnijih, ali to ne znači da mora biti 5% bezobrazno bogatih, pa 5% poltrona pristojno potkoženih, i 90% na rubu siromaštva. I ja koračam s ostalim sanjarima cestom snova sanjajući o danu kada će u ovoj malenoj divnoj zemlji postojati srednji sloj koji će moći bezbrižno živjeti od svog rada bez straha da će mu sutra bezobzirni ovršitelji zaplijeniti teško stečeno nekretninu,stan ,farmu,obrt, ili ti neku staru obiteljsku kuću. Ne smijemo zaboraviti da upravo te odvjetničke kuće,ovršitelji, spadaju u onu malenu grupu bezobrazno bogatih. Da bi se sutra zaista ostvario taj san jednom zauvijek građani trebaju reći zbogom toj političkoj eliti, dati šansu novim ,neiskvarenim, ljudima u politici ,koji su se dokazali u svojim sredinama vizijama i mukrotrpnim radom,a takvih ima u Hrvatskoj i svijetu. Treba dati šansu ljudima koji su poštenim radom već stekli svoju imovinu, a ne kao ova politička elita, koja je ušla u politiku kao mršavi miš a izlaze toliko bogati da si mogu kupovati jahte i palače po svijetu. Kada Hrvatska dobije političare s vizijom koji će služiti građanima a ne vladati njima, kada će stvarati zakone za dobrobit naroda i zemlje, a ne za sebe i obiteljske prijatelje,kada milionske poreze neće opraštati povlaštenoj tajkunskoj kasti ( vlasnicima žutih novina koji divno pišu o njima, korpracijama koje ne plaćaju poštene dobavljače……)a zatvarati zbog par kuna obiteljske obrte, tada će svaki čovjek,bez obzira na rasu i religiju , reći s ponosom :”Da, ja sam Hrvat i pišem latinicom!”. Tada ne će srpska manjina niti pogledati političke mutikaše,raznorazne pupovce, koji čitav svoj čitav život nisu pošteno zafrkali rukave,već će zadovljno ući u banku, bez straha od ovrhe, i dignuti kredit za farmu i uživati od plodova svojeg rata, poput svojih susjeda. Jer kada možeš živjeti od ploda svoga rada, tada ćeš voljeti zemlju koja ti daje ploda ,tada voliš samog sebe, voliš cijeli svijet, i tada želudac sigurno ne će biti prazan, i tada ti ne će biti niti na kraj pameti neki politički mutikaša. Biti ćeš ponosni građanim ove malene divne zemlje blagoslovljenom prirodom, koji će zadovoljno potpisati ček na latinici, da svoju farmu može tehnološki opremiti kako bi on i njegova obitelj živjeli u blagostanju. Sanjam kada će i u drugim zemljama na isti način razmišljati građani i moći ljudski živjeti od svog poštena rada. Vjerujem da će tada ovaj svijet postati mnogo ljepše mjesto za život.
Autor: Walter William Safar