Blažena Djevica Marija Bogorodica
Novu godinu započinjemo na najljepši mogući način, proslavom velikog marijanskog blagdana, spomendana Blažene Djevice Marije Bogorodice
{jathumbnail off}Naziv Bogorodica (grčki Theotokos), počasno ime za Mariju, Isusovu majku, javlja se na Istoku u IV. stoljeću i ustaljen je u Crkvi na temelju teoloških, kristoloških i marioloških rasprava. Svečano je prihvaćen 431. na Općem crkvenom saboru u Efezu, i otada se koristi i na Zapadu (latinski Dei gentrix i Mater Dei). Danas nam Crkva stavlja pred oči najveću Marijinu odliku, njezino bogomajčinstvo. Kod navještenja Isusova rođenja anđeo govori Mariji: “Duh Sveti sići će na te, sila Previšnjega zasjenit će te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, Sinom Božjim” (Lk 1,35). Marija je ljudski stvor i osoba koja je Kristu dala samo ljudsku narav, koja pripada drugoj božanskog osobi, s kojoj je bitno sjedinjena.
Kada se Marija u Crkvi od najstarijih vremena naziva i časti kao Bogorodica, onda Crkva u tome časnom nazivu ispovijeda svoju vjeru u veliku tajnu utjelovljenja, po kojoj su u Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska. Crkveno učiteljstvo ponovno je potvrdilo tu istinu prigodom 1500. obljetnice Efeškoga sabora u enciklici Pija XI. Lux veritatis (Svjetlo istine), na II. vatikanskom saboru u dogmatskoj konstituciji o Crkvi i u Ispovijesti vjere Pavla VI. Za potvrdu te istine nalazimo jasne tekstove već kod najstarijih crkvenih pisaca. U Svetom pismu Elizabeta se obraća Mariji: „Otkud meni ta milost, da mati mojega Gospodina dolazi k meni?“ Sveti Ignacije Antiohijski kaže da je Marija rodila Boga, a Tertulijan da je od Marije Bog rođen. To je neprekinuta vjera Crkve od njezinih početaka pa do danas, koju radosno slavimo u današnjoj svetkovini.
Našim vjerne čitatelje u novoj godini od srca preporučamo zaštiti Majke Božje, Blažene Djevice Marije Bogorodice i želimo im obilje zdravlja i radosti, a iznad svega puninu Božjega blagoslova!
Izvor: zupajastrebarsko.hr
