Isusovački časopis ‘La Civiltà Cattolica’ objavio razgovor sa susreta Pape i Unije viših redovničkih poglavara
Poznati isusovački časopis ‘La Civiltà Cattolica’ objavio je 2. siječnja dugi razgovor sa susreta pape Franje i Unije viših redovničkih poglavara, održanog 29. studenoga 2013. godine, kada je Sveti Otac najavio da će 2015. godina biti posvećena redovnicima
{jathumbnail off}Pater Antonio Spadaro, urednik isusovačkog časopisa, bio je prisutan na susretu, a u objavljenom članku govori o glavnim temama dugog razgovora. Treba oblikovati srce. U protivnom odgajamo mala strašila, a potom ta mala strašila odgajaju Božji puk. Od toga mi se ježi koža – istaknuo je Papa u govoru višim redovničkim poglavarima.
Papa je govorio o složenosti života, obilježenog grijehom i milošću; o proročkom obilježju redovništva, o bratstvu, a osudio je „trgovinu novakinjama“, odnosno otvaranje redovničkih kuća u zemljama u razvoju s ciljem „novačenja zvanja za Europu“. Osim toga osudio licemjerje i fundamentalizam, a pohvalio odlučno sučeljavanje pape Benedikta XVI. sa slučajevima zlostavljanja maloljetnika, te istaknuo važnost karizmi i potrebu nježnoga pristupa sukobima.
Govoreći o redovničkom identitetu, Papa je rekao da su svi pozvani na radikalno življenje Evanđelja. Redovnici ipak nasljeduju Gospodina na poseban način, na proročki način. Papa očekuje da redovnici budu proroci.. Redovnici moraju biti sposobni razbuditi svijet. Život je složen, u njemu se očituje i milost i grijeh. Svaki čovjek griješi. Ako se redovnik priznaje slabim i grješnikom ne protuslovi svjedočanstvu koje ima dati, dapače čini ga uvjerljivijim – rekao je Sveti Otac.
Papa zahtijeva da se izbjegava fundamentalizam i da se osvjetljava budućnost. Istaknuo je svoje uvjerenje da su se velike promjene u povijesti dogodile kada se iz periferije promatrala stvarnost. Iz periferije se stvari bolje vide i shvaćaju; podrobnije ih se analizira, bježeći od centralizma i ideoloških pristupa – ustvrdio je Sveti Otac.
Posebno se osvrnuo na rad s mladima. Tko s mladima radi – upozorio je – o stvarima im ne s mije s visoka govoriti, jer to mlade ne zanima previše. Potreban je novi govor. Bog od nas danas traži ovo: da iziđemo iz gnijezda u kojem smo kako bismo bili poslani – objasnio je Papa.
Govoreći o biti posvećenoga života, rekao je da je ono proroštvo neupitnog Kraljevstva. Proroštvo koje diže buku, koje ima svojstvo kvasaca. Papa upozorava na opasnost lažnih proroka, te potiče na traženje novih putova, kako karizma ne bi ostala sterilna. Glede pak porasta zvanja u mladim Crkvama i inkulturacije karizmi, Papa je istaknuo da „karizma nije boca destilirane vode“. Valja ju snažno živjeti, i kulturološki je promatrati. Ali u takvom promatranju karizme postoji opasnost da se pogriješi. Istina je. No, uvijek ćemo griješiti – no to nas ne smije sputavati – istaknuo je Papa.
Zaista, uvijek trebamo tražiti oproštenje i sramiti se svojih apostolskih neuspjeha prouzročenih nedostatkom odvažnosti. Papa je potaknuo da se u središnju Upravu redova i Družba uvedu osobe raznih kultura, koje očituju razne načine življenja karizme. Uostalom, temeljna je njezina inkulturacija, ali to ne znači njezino relativiziranje – objasnio je Sveti Otac.
Papa je rekao da je od Zbora za posvećeni život zatražio da preispita dva dokumenta: prvi o pozivu redovnika koji nisu svećenici, a drugi je pak o odnosu između biskupa i redovnika u krajevnim Crkvama. Biskupi trebaju shvatiti da redovnici nisu priručni materijal jer karizme obogaćuju biskupije – upozorio je Sveti Otac.
Govoreći o redovničkom odgoju, rekao je da se treba boriti protiv iskrivljene slike o redovništvu, da je neka vrsta utočišta pred složenim i teškim vanjskim životom. Ponovo je upozorio na opasnost klerikalizma i licemjerja jer redovnički život mogu samo uništiti, već na njegovu početku.
Zabrane ne rješavaju probleme, nego dijalog i sučeljavanje. Papa smatra da je licemjerje plod klerikalizma, jednog od najvećih zala. Pri tom je podsjetio na odlučno sučeljavanje pape Benedikta XVI. sa zlostavljanjem maloljetnika od strane svećenika. To nam ima poslužiti kao primjer da se osobni odgoj shvati ozbiljnim izazovom, imajući na umu Božji narod – rekao je Papa.
Odgoj mora biti usmjeren na osobni rast kao i na rast Božjega naroda, na one kojima su poslani. Zamislite redovnike čije je srce kiselije od octa, oni nisu za narod – rekao je Sveti Otac dodajući: Ne smijemo odgajati upravitelje, nego očeve, braću, suputnike. Odgoj je – uvjeren je Papa – umjetnički, a ne policijski posao. Papa je istaknuo da su temeljna četiri stupa odgoja: duhovni, intelektualni, zajedničarski i apostolski. Oni moraju biti interaktivni od prvoga dana novicijata – istaknuo je Sveti Otac.
Govoreći o bratstvu i o opasnosti individualizma u zajednici, Papa je rekao da je katkada teško živjeti bratstvo, ali ako ga se ne živi onda redovnički život nije plodan. I apostolskom radu – smatra Papa – prijeti bježanje od bratskoga života, a ako neka osoba ne može živjeti bratstvo, onda ne može biti ni redovnik – rekao je Papa dodajući:
Sukob je neizbježan i s njim se treba suočiti, ne smije biti zanemaren, jer će prije ili poslije eksplodirati. Katkada smo vrlo okrutni. Svakomu prijeti napast da kritizira radi osobnoga zadovoljstva ili iz koristoljublja. A katkada nestabilnost osobnosti izaziva krizu, u tom slučaju valja pribjeći savjetu stručnjaka, primjerice psihologa. Toga se ne treba bojati, ali s bratom u teškoći nikad ne smijemo postupati kao upravitelji, nego kao očevi. Potrebna je očinska nježnost. Sukobe treba rješavati euharistijskom nježnošću, jer ona ne skriva sukob, nego pomaže da se kao ljudi s njime suočimo – rekao je Sveti Otac.
Na posljetku je Sveti Otac govorio o svojoj omiljenoj temi: o granicama evangelizacije. Zacijelo, postoje zemljopisne, ali i „simbolične“ granice koje nisu određene niti jednake za sve. Papa je kao prioritet naveo isključene stvarnosti, „kamo treba poslati najbolje osobe, najsposobnije“. Kulturalna i odgojna granica, u školama i na sveučilištima“, glavno je poslanje. To poslanje zahtijeva naviještanje Krista nepoznatim i vrlo složenim okruženjima – zaključio je Sveti Otac.
Izvor: Radio Vatikana
