Cenzura na HRT-u: Što je govorio Budiša u 4. epizodi “Zločina komunizma”
HRT još nije odredio datum javne rasprave o četvrtoj epizodi “Tito zauvijek”, koja je snimljena u sklopu dokumentarnog serijala „Zločini komunizma u Hrvatskoj“, a prema izvorima narod.hr-a do političke cenzure je došlo zbog stavova Dražena Budiše izrečenim u toj epizodi.
U spornoj epizodi stručnjaci povjesničari iz Europe su se složili da je Tito jedan od najvećih zločinaca prošlog stoljeća. Među sudionicima emisije bio je i Dražen Budiša, studentski vođa Hrvatskog proljeća 1971. nakon čega je uhićen i osuđen na četiri godine zatvora u Staroj Gradiški i Lepoglavi.
Budiša je u svom izlaganju postavio pitanje, kako to da je nakon skoro pola stoljeća vladanja komunista hrvatski narod, koji je na toj strani imao 150.000 vojnika, nakon pola stoljeća dočekao velikosrpsku agresiju, takoreći bez puške?
„Oni su dakle odgovorni za to što se zbivalo tih desetljeća da bismo se mi kao narod našli, s tolikim masovnim odlaskom u partizane, razoružani pred vojskom koju su zapravo Hrvati stvarali?“, zaključio je Budiša u cenzuriranoj epizodi.
Budiša se upitao i što bi se dogodilo s Hrvatima da su pad komunizma dočekali s Titom na čelu države i partije.
„Što bi se tada događalo? Bi li naša tranzicija bila baršunasta revolucija? Bismo li s obzirom na taj mentalni sklop, na dogmatizam jugoslavenskih komunista, prošli onako kao što su prošli Česi i Slovaci? Neću odgovoriti na to pitanje samo ga postavljam“, kazao je Budiša u epizodi “Tito zauvijek”.
Ustvrdio je kako se po današnjim reakcijama mladih ljudi vidi da se suočavamo s činjenicom da naše mlade generacije ne znaju što je bila Jugoslavija i što je bio komunizam.
„A naravno da tu postoje i politički interesi, s obzirom na to da se u Hrvatskoj više nego u bilo kojoj drugoj komunističkoj zemlji, ono što je bila nekada partijska nomenklatura, vrlo dobro snašla. Etablirala se od gospodarstva do politike i koja naravno nije zainteresirana da se propitkuju korijeni njihovih političkih početaka i dobrog djela života koji su proveli u Jugoslaviji“, objasnio je Budiša i današnje stanje u Hrvatskoj.
Prema mišljenju voditelja Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Dražena Živića, sve što je Budiša rekao odgovara činjenicama.
„Okrenemo se oko sebe i vidimo gdje je tko i da je to tako. I to nije prvi put rečeno. Brojni su znanstvenici u svojim knjigama, u medijima i kontakt emisijama to tumačili i govorili. Doduše, ovo je nacionalni program i moguće da u tome ima razloga da se ta epizoda smatra problematičnom“, objasnio je Živić i naglasio kako nije pogledao spornu epizodu, ali da ne vidi razloga za njeno cenzuriranje.
„Čuo sam da je s četvrtom nastao problem, ali ne znam zašto. Nije nešto što je prvi put rečeno i odgovara činjenicama, nema ništa sporno“, istaknuo je Živić.
Naglasio je kako HRT može organizirati javnu raspravu na koju će dovesti pet ljevičara, koji će složiti da se to ne objavljuje. Mišljenja je da to nije normalan put.
„Emisija je rađena na profesionalan način i gostovale su osobe koje su kompetentne na svom području da oslikavaju taj proces. Tko je na HRT-u kompetentan da oslika i procijeni, recimo, moje činjenice i objektivnost? Dakle, imaju li oni poseban institut na HRT-u koji će reći tko je dobro govorio, a tko se kosi s činjenicama?“, zapitao se Živić i zaključio da – nemaju.
„To je vrlo politikantska odluka utemeljena na ideološkim i političkim suvremenim prijeporima. Prikažite emisiju i onda organizirajte raspravu u kojoj će se pokazati jesu li neki u emisiji govorili netočnosti ili priznajte da su govorili istinu“, rekao je Živić.
Prema podatcima koje je narod.hr dobio o gledanosti emisije na općoj populaciji (AMR) triju epizoda serije Zločini komunizma u Hrvatskoj, gledanost prve epizode bila je 4,4%, druge 3,6% i treće 2,5%.
To znači da je u prvu epizodu pogledalo više od 160 tisuća ljudi, a druge dvije nešto manje. Jedan postotak gledatelja u općoj populaciji u Hrvatskoj od 4,1 milijun (računaju se stariji od 4 godine) daje 41 tisuću gledatelja.
Također, služba gledatelja HRT-a zaprimila je, kažu, ukupno 8 reakcija, od čega tri pozitivne i pet negativnih.
Tekstovi o cenzuri četvrte epizode na narod.hr-u bili su najčitaniji, uz mnoštvo komentara čitatelja na odluku HRT-a.
Izvor: narod.hr
