PRAVOBRANITELJICA ODGOVARA NA OTVORENO PISMO
Silno zaposlena pravobraniteljica Višnja Ljubičić, koja ni nakon dvije godine nema podatke o istragama ratnih silovanja, promptno odgovara novinaru Gugi: Nisam rekla da je don Stojić vjerski radikal.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić brzo je odgovorila na jučerašnje javno pismo koje joj je uputio kolumnist PolitikaPlusa Ante Gugo, a je li stvarno odgovorila na njegova pitanja prosudite sami.
Podsjetimo, Gugo je reagirao na njen komentar izjava svećenika Damira Stojića objavljen na Tportalu, a u svjetlu javnog pisma koje joj je on poslao još 2012. godine te njenog svojedobnog odgovora, u kojem je obećala neke konkretne poteze koje, koliko nam je poznato, nije ispunila.
“Prije malo manje od dvije godine napisali ste mi: „No, sukladno svojim ovlaštenjima, od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske zatražit ću podatak o tome kako se odvija istraga zločina kojega spominjete, i kako napreduje identifikacija osoba osumnjičenih za počinjenje istog. Ujedno ću zatražiti i podatak o tome što će nadležne vlasti učiniti ukoliko se koji (ili svi) osumnjičenici nalaze izvan granica RH kako bi procesuirali iste“. Riječ je bila o osumnjičenima za djelo ratnog zločina silovanjem u Vukovaru. Ja evo već dvije godine čekam gospođo Ljubičić da hrvatsku javnost izvjestite o tome kako se odvija istraga o ratnim zločinima silovanja. Zar je moguće da to još niste istražili i provjerili. Pouzdano znam da o tome niste javno progovorili,” napisao je Ante Gugo u jučerašnjem javnom pismu.
Odgovor Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić donosimo u cijelosti.
Poštovani,
Vezano za tekst pod naslovom „Otvoreno pismo pravobraniteljici: Vukovarski silovatelji su vaša briga, ne vjeronauk za studente!“, čiji je autor Ante Gugo, a koji je danas objavljen na Vašem portalu Politika plus, dostavljam sljedeće priopćenje:
Kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ne ulazim u dijaloge s pojedincima i pojedinkama preko medija. Međutim, vezano za pojedine potpuno netočne navode iz navedenog članka te manjkavo poznavanje nadležnosti i rada Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od strane navedenog autora, a koje je pokazao u navedenom članku, sljedeće priopćenje dostavljam portalu Politika plus u cilju točnog informiranja poštovanih čitatelja i čitateljica.
Vezano za problematiku silovanih žena tijekom Domovinskog rata, u posljednje dvije godine sam aktivno sudjelovala u događanjima vezanima uz osvještavanje o problemima žrtava o kojima se donedavno nije ni govorilo, ali i za zakonodavnu regulaciju.
Kroz kontakt s Državnim odvjetništvom, institucija Pravobraniteljice se zadnje dvije godine sustavno trudi saznati u kojoj su fazi istražni postupci radi ratnih zločina silovanja. No, s obzirom da je istraga tajna te da u ovom slučaju tajnost može osigurati lakše identificiranje i lociranje počinitelja te dokazivanje kaznenog djela, Pravobraniteljica ne raspolaže podatkom o tome kako istraga napreduje.
Na istom tragu zaštite interesa žrtava silovanja i ostalih djela protiv spolne slobode počinjenima u Domovinskom ratu, Pravobraniteljica je tijekom 2013. sudjelovala u radu radne skupine oformljene pri Ministarstvu branitelja radi izrade Zakona o pravima žrtva seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Radi se uglavnom o stvarnim pravima, koja predstavljaju neku vrstu financijske satisfakcije žrtvama te pravima koja osiguravaju mogućnosti liječenja, rehabilitacije, zbrinjavanja i sl. u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi. Donošenje zakona ovakvog sadržaja vrlo je bitno za žrtve, osobito imajući u vidu nespornu činjenicu da je naknada materijalne i nematerijalne štete izravno od odgovorne osobe (počinitelja-osuđenika) vrlo upitna, što zbog proteka vremena, što zbog problema dokazivanja kaznenog djela, što zbog nesigurnog imovnog stanja istog. Stoga je volja države da se pokaže kao garant osiguranja prava žrtvama više nego dobrodošla.
U Izvješću za 2013. izrazila sam zadovoljstvo što je Ministarstvo branitelja pristupilo izradi ovakvog zakona jer smatram da će Zakon znatno doprinijeti osobnoj i socijalnoj rehabilitaciji žrtava seksualnog nasilja tijekom Domovinskog rata, koje su ipak u najvećem broju ženskog spola. Osobito je pozitivno što je zakonski predložak sačinjen brzo, uz suradnju sa stručnim osobama i institucijama, te organizacijama civilnog društva.
Nadam se kako će tijekom idućeg izvještajnog razdoblja zakon biti dovršen te stupiti na snagu. Međutim, ono što je bitno, osobito radi primjene budućeg zakona, je razjasniti pitanje radi li se o 50 žrtava poznatih iz postojećih sudskih procesa ili o 1.500-2.000 žrtava, prema procjeni UNDP-ove studije.
Na inicijativu institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u tekst zakonskog prijedloga unesena je odredba kojom žrtva može ostvariti prava proizašla iz navedenog Zakona ukoliko je doživjela i samo jedan oblik seksualnog zlostavljanja.
Na žalost, zakonodavac nije usvojio prijedlog Pravobraniteljice prema kojem bi jedna od osnova za povećanu novčanu naknadu predstavljala i izloženost seksualnom nasilju tijekom duljeg vremenskog razdoblja (min. 1 mjesec). Nije usvojen niti prijedlog da predsjednik/ca Vijeća koje bi odlučivalo o pravima žrtve bude sudac/sutkinja kaznenopravnog iskustva. Ovo stoga što osnovu za priznavanje prava predstavlja počinjenje kaznenog djela. Pravobraniteljica će se i dalje, sve do donošenja Zakona, zalagati za implementaciju takvih zakonskih rješenja koje drži najboljima za zaštitu prava žrtava, premda navedeni prijedlog Zakona drži u osnovi dobrim.
O svim aktivnostima vezanima uz problematiku silovanih u tijeku rata, kao i o svim ostalim aktivnostima iz nadležnosti, obavijestila sam Hrvatski sabor u svojim godišnjim izvješćima za 2012. i 2013. godinu, koja su svima dostupna na javnim, službenim web stranicama www.prs.hr.
Što se tiče izjava svećenika Damira Stojića, stojim iza svega što sam rekla u izjavi T-portalu, uz ispravak netočnih navoda Vašeg kolumniste. Naime, u svojoj izjavi nisam niti na jednom mjestu svećenika Damira Stojića nazvala „vjerskim radikalom“, već je to učinio T-portal za što ne snosim nikakvu odgovornost.
Djelokrug rada i nadležnosti Pravobraniteljice određene su Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Stoga, pored ostalog, javne izjave kojima se vrijeđaju, ponižavaju ili omalovažavaju žrtve seksualnog nasilja ili zagovara uskraćivanje prava na donošenje odluka o vlastitom tijelu i/ili reproduktivnom zdravlju, jesu moj posao i moja briga, kao što je to i obrazovanje mladih ljudi u skladu s načelima ravnopravnosti spolova.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl.iur.
Autor: PolitikaPlus
1 comment
U hrvatskom jeziku, kada se kaže “s pojedincima” onda to podrazumjeva pripadnike oba spola. Dakle, nepotrebno je pisati “s pojedincima i pojedinkama” kako piše Pravobraniteljica. Poznavanje i poštivanje hrvatskoga jezika trebalo bi biti obveza, a ne opcija.