SVE PREKO LEĐA RADNIKA: Više rada, manje novca
NOVI ZAKON O RADU
Radit će se više za manje novca, i bolovanja će se ubrajati u otkazni rok
Namjera je novog zakona da više ljudi radi, kaže premijer. Sindikati tvrde da neke odredbe samo ozakonjuju ustaljenu nezakonitu praksu
Prijedlog Zakona o radu poslan u Sabor djelomično je uvažio sindikalna traženja, ali je u odnosu na postojeće propise to solidna fleksibilizacija tržišta rada na teret radnika, ocjenjuje Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. Poslodavci se ni jučer nisu odazivali pa nismo čuli njihov sud.
Ministar rada Mirando Mrsić predlažući ZOR ustvrdio je da će osigurati zaštitu radnika, ali i omogućiti fleksibilnije radne odnose. Namjera je novog zakona da više ljudi radi, naveo je premijer Zoran Milanović i dodao da se u ZOR ne bi diralo da nema potrebe za povećanjem broja radnih mjesta.
No sindikati ne vide da će nove odredbe omogućiti da više ljudi radi. Neke, kažu, samo ozakonjuju ustaljenu nezakonitu praksu poput ustupanja radnika zaposlenog kod jednog poslodavca drugom, povezanom poslodavcu na najviše šest mjeseci.
Varijante: potpis ili otkaz
– To može biti pozitivno, ali moguće su i zloupotrebe kakve se već događaju, da se slanjem radnika okolo na njega vrši pritisak – kaže Mladen Novosel iz SSSH. Radnika se šalje drugom poslodavcu samo uz radnikovu pisanu suglasnost, ali tko će odbiti potpisati ako je druga varijanta da za njega nema posla, odnosno otkaz, pita Sever. Neke pak odredbe smatraju potpuno promašenima, kao omogućavanje radniku koji radi puno radno vrijeme kod jednog poslodavca da može raditi još osam sati tjedno kod drugog. Ljudi će u očaju nastojati raditi što više, a time će se smanjiti mogućnost zapošljavanja za više od 300 tisuća nezaposlenih.
– Niti je korektno niti socijalno. Šalje se loša poruka: vi koji radite imat ćete manje plaće pa možete dodatno zaraditi ili, kako je Milanović rekao, radit će se više za manje para – ocjenjuje Novosel. Radni će tjedan trajati između 40 i 50 sati odlukom poslodavca, a 50 do 60 sati ako je to dogovoreno kolektivnim ugovorom. To je šest sati manje od prvotno predloženog, Danas radni tjedan traje 40 sati, a maksimalno 48, i to su prekovremeni koji se moraju plaćati.
Tjedno i 10 sati više
– Ogroman je to ustupak poslodavcima. Umjesto po osam tjedno će se moći raditi 10 sati više, preraspodjelom će se u svaka četiri mjeseca ti sati sravniti da nema prekovremenih, što im nosi uštede – objašnjava Sever napominjući kako će i ta fleksibilizacija radnog vremena smanjiti potrebu za novim zapošljavanjem.
Agencijsko zapošljavanje dobiva na značenju. Agencije hoće, kako to ministar očekuje, zapošljavati radnike na neodređeno, a poslodavci će radije uzimati agencijske radnike nego sami zapošljavati. Ali to ne znači da će tim radnicima biti bolje. Dok nisu „iznajmljeni“, agencija im mora dati plaću u visini tri prosječne koje su prethodno primali – osim ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i sl. Isto tako, agencijski radnici dok rade imaju ista prava kao oni s ugovorom o radu – ali među tim pravima nisu navedena i materijalna prava, pa tako neće dobiti npr. božićnicu.
– Agencije će ih rado zapošljavati, ali će ih držati na minimalcu ili praktički bez plaće dok ne rade. Agencijski radnici uz ovakve uvjete sad će postati konkurencija i zapošljavanju na određeno jer su jeftiniji – ustvrdio je Sever.
Sporne točke zakona
1. Koliko može trajati radni tjedan
40 do 50 sati trajat će radni tjedan odlukom poslodavca, a 50 do 60 sati ako se dogovore kolektivnim ugovorom. Prije se predlagalo da traje do 56 sati odlukom poslodavca te 56-60 uz kolektivni ugovor. Sada je to 40-48, od čega je osam prekovremenih.
2. Dodatni rad kod drugog poslodavca
Radnik koji radi puno radno vrijeme kod jednog poslodavca može raditi još 8 sati tjedno kod drugog, odobri li mu njegov „matični” poslodavac. Sada ljudi dodatno rade na ugovor o djelu, a mnogi na crno. Nove odredbe to neće riješiti.
3. Lakši otkaz rodiljama
Nakon rodiljskog dopusta žena može dobiti otkaz ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi joj drugo radno mjesto ili ako ona odbije izmjenu ugovora o radu. Dosad su radnici nakon rodiljskog dopusta imali pravo povratka na iste poslove.
4. Ustupanje radnika
Poslodavac radnika može ustupiti drugom, povezanom poslodavcu na najdulje šest mjeseci ako za njega nema dovoljno posla. Potrebna je radnikova pisana suglasnost, ali u biti ne može birati ako poslodavac kaže da za njega nema posla.
5. Sudski raskid radnog odnosa
Pri sudskom raskidu radnog odnosa sud može dosuditi isplatu naknade štete radniku od najmanje tri do osam njegovih prosječnih plaća isplaćenih u protekla tri mjeseca, a dosad je to bilo od tri do 18 prosječnih plaća.
6. Otkaz se mora obrazložiti
Mali poslodavci koji zapošljavaju do pet radnika ipak neće moći davati otkaze bez obrazloženja. U prvom prijedlogu izmjene ZOR-a tako se predviđalo, ali to se kosi s temeljnim dokumentima EU o jednakom pravu na pristup sudu.
7. I bolovanje u otkazni rok
Bolovanje se računa u otkazni rok – ako otkazni rok morate odraditi, on zajedno s bolovanjem ne smije trajati dulje od šest mjeseci. Odredi li poslodavac da ne morate odraditi otkazni rok, on teče i za vrijeme godišnjeg odmora.
8. Godišnji prema odrađenom
Ako odlazite od poslodavca, imate pravo samo na dio godišnjeg odmora koji vam proporcionalno pripada prema vremenu do kojeg ste radili. Sada imate pravo na cijeli godišnji ako odlazite poslije 1. srpnja.
9. Kod jednog poslodavca do tri godine
Kod jednog poslodavca agencijski radnik može raditi najdulje tri godine umjesto jedne. Imaju ista prava kao ostali zaposleni kad je riječ o zaštiti na radu, radnom vremenu, zaštiti trudnica i sl., ali ne i materijalna, npr. božićnicu.
10. Agencijski radnici
Dok nisu ustupljeni, trebaju dobiti plaću u visini prosječne koju su primali zadnja tri mjeseca – ako nije drugačije uređeno aktom u tvrtki. Znači, svaka agencija može donijeti akt i plaćati minimalac ili kunu dok radnici nisu iznajmljeni.
Izvor: vecernji.hr
