Problem je što Vlada uvijek pronalazi najgora rješenja
Regulativa EU o radnom vremenu propisuje maksimalno 48 radnih sati u prosjeku tjedno – Hrvatska bi trebala poštivati tu Direktivu
Da samo koristimo europska sredstva, uz naše sufinanciranje, efekt bi bio rast od barem 2 posto. Što više reći? Ovakva nepripremljenost i sporost sustava neminovno dovodi do gubitka sredstava, a po EU pravilima prvi veći gubici mogu se dogoditi 2016. i 2017.
Portal narod.hr objavio je kratak intervju s HDZ-ovom europarlamentarkom Ivanom Maletić u kojem možete pročitati o iskorištenosti EU fondova, pomoći koju Hrvatska može dobiti od Unije na poplavljenim područjima, o novom ZOR-u te o smjernicama u daljnjem djelovanju EP. Intervju prenosimo u cijelosti.
Što treba Hrvatska učiniti kako bi prilagodila svoje zakonodavstvo EU, s obzirom na npr. broj tjednih radnih sati, koji prema novom zakonu o radu može iznositi do 60 tjedno. Kako je to regulirano u Uniji?
Regulativa EU o radnom vremenu – Working Time Directive (2003/88/EC) propisuje maksimalno 48 radnih sati u prosjeku tjedno, uključujući i prekovremene. Propisuje se i obvezan slobodan dan u toku sedam dana te 11 satni dnevni odmor, najmanje 4 tjedna godišnjeg odmora. Hrvatska bi trebala poštivati ovu Direktivu.
Lani sredstva iz EU fondova nisu iskorištena, što smo iz toga mogli naučiti i imamo li dovoljno vremena za to u ovoj godini?
Sustav za korištenje EU fondova jako je usporen u odnosu na razdoblje prije pristupanja, a sredstva koja su nam na raspolaganju deset puta su veća od IPA-e odnosno programa koji smo koristili prije članstva. IPA još uvijek nije ugovorena i to preko 200 milijuna eura IPA-e. O novim sredstvima koja su na raspolaganju otkada smo punopravna članica ne treba ni govoriti. Od 1.7. 2013. 450 milijuna eura za poduzetnike, infrastrukturne projekte, znanstvenike, projekte lokalnih jedinica čekaju. Od 1.1.2014. novih milijardu eura moglo je financirati hrvatske projekte, ali na žalost projekata nema. Vlada nije investirala u pripremu projekata pa nema niti realizacije. Zbog toga Hrvatska gubi prilike za rast i razvoj, jedina smo od država u tranziciji koja, uz Ukrajinu, u 2014. gospodarski pada.
Da samo koristimo europska sredstva, uz naše sufinanciranje, efekt bi bio rast od barem 2 posto. Što više reći?
I u ovoj godini stanje se neće značajno mijenjati, još uvijek IPA čeka na korištenje. Ovakva nepripremljenost i sporost sustava neminovno dovodi do gubitka sredstava, a po EU pravilima prvi veći gubici mogu se dogoditi 2016. i 2017. Vladi se čini da ima vremena, ali to je pogrešno jer samo uspješno i brzo korištenje sredstava sad pomaže u izbjegavanju gubitaka kasnije.
Ulaskom u novi saziv EP, s obzirom na Odbor u koji ste ušli, na čemu ćete imati imati naglasak u svom radu?
U ovom sazivu Europskog parlamenta nastavljam rad u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON). Članstvo u ECON-u posebno je važno za Hrvatsku s obzirom da se nalazimo u proceduri prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža.
Razlog zbog kojeg smo se našli u ovim procedurama su veliki strukturni problemi u javnom sektoru i gospodarstvu. Cilj Odbora je i da od sigurnog i stabilnog okruženja kakva je Europska unija korist imaju sve države članice kroz smanjivanje kamatnih stopa, lakši pristup financijskim sredstvima, povećana ulaganja, proizvodnju, izvoz. U svom radu zalagat ću se za propise koji pridonose konkurentnosti, koji podržavaju povoljan financijski okvir za poduzetnike i investitore te kvalitetno rješenje između štednje i poticanja razvojnih projekata. Uz ECON odbor u kojem niti prošlu godinu nisam propuštala rasprave, a sada sam zamjenska članica je Odbor za regionalni razvoj. To su europski fondovi, neizbježna i najvažnija tema za Republiku Hrvatsku, naš rast i razvoj.
Jeste li upoznati s podatcima oko pomoći EU poplavljenim područjima u Hrvatskoj?
Hrvatskoj su za pomoć poplavljenim područjima različita sredstva na raspolaganju. Prije svega Fond solidarnosti Europske unije, a zatim i povoljna kreditna sredstva za obnovu infrastrukture te društvenih i stambenih objekata Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Na Vladi je da na vrijeme preda svu potrebnu dokumentaciju i nadam se da su do sad to i učinili. Tek ćemo vidjeti što će od raspoloživih sredstava Vlada iskoristiti. Za sad, uštedama u proračunu i zaustavljanjem drugih poticajnih i razvojnih mjera sredstva preusmjeravaju prema Slavoniji, a drugi izvori čekaju. Loše je što Vlada uvijek pronalazi najgora rješenja.
Smatrate li da aktualna Vlada s obzirom na sve propuste, može izdržati do kraja mandat?
Oni očito mogu izdržati, što uz tako ležeran radni ritam koji imaju, unatoč problemima s kojima se Hrvatska i naši ljudi suočavaju, i nije teško. Pitanje je mogu li naši građani to izdržati?
Izvor: narod.hr
