Zašto je Josipoviću stalo da proces protiv čelnika VSOA-e bude tajan?
U optužnici protiv čelnika Vojno-sigurnosne obavještajne agencije, I. okrivljenika Darka Grdića, bivšeg ravnatelja VSOA-e, II. okrivljenika Ognjena Preosta, zamjenika ravnatelja, III. okrivljenika Zdeslava Ivankovića, tajnika kabineta ravnatelja VSOA-e, IV. okrivljenika Denisa Lukinića, operativnoga dočasnika u kabinetu ravnatelja, i V. okrivljenika Tibora-Mije Kuljanića, načelnika Odsjeka za operativnu tehniku Uprave za informacijsku sigurnost VSOA-e, stoji da su koristeći se svojim službenimIvo Josipović položajima od 2009. do 2012. za sebe zadržali novac u ukupnome iznosu od najmanje 5.082,000, 00 kuna oštetivši za taj iznos Republiku Hrvatsku. U opširnoj optužnici, koji Hrvatski tjednik posjeduje, stoji kako je Darko Grdić sebi bespravno pribavio iznos od 1.548.000,00 kuna, Ognjen Preost najmanje 3.047.000,00 kuna, Zdeslav Ivanković 182.200,00 kuna, Denis Lukinić 199.000,00, a Tibor-Mijo Kuljanić najmanje 70.000,00 kuna.
Prema optužnici, Darko Grdić kao ravnatelj VSOA-e i Ognjen Preost, kao zamjenik ravnatelja VSOA-e bili su upoznati sa svim zakonskim i podzakonskim aktima koji reguliraju način korištenja sredstava za posebne namjene VSOA-e te su znali da su tim sredstvima ne mogu koristiti ni za što osim za provedbu obavještajnih i protuobavještajnih poslova te za provedbu aktivnosti ustrojstvenih jedinica VSOA-e. Unatoč tomu, Grdić i Preost sebi su potpisivali naloge za isplatu sredstava za posebne namjene. Grdić je tijekom suđenja u svoju obranu iznio da sebi iz principijelnih razloga nikada nije potpisivao naloge za isplatu sredstava za posebne namjene, dok je Preost u svojoj obrani naveo kako mu je upravo Grdić potpisivao naloge za isplatu sredstava za posebne namjene. U optužnici stoga stoji kako je jasno da su Grdiću sredstava za posebne namjene mogla biti isplaćena samo temeljem potpisanoga naloga te kako je Preost bio njegov zamjenik ovlašten da u njegovo ime potpisuje takve dokumente, iz čega proizlazi da je Preost potpisivao naloge za isplatu sredstava za posebne namjene upravo Grdiću.
Da su njih dvojica potpisivala naloge za isplatu sredstava, potvrđuju i ostali okrivljenici koji redom u optužnici opisuju kako su dizali novac za posebne namjene, a potom se vraćali u Preostov ured gdje bi mu novac dostavili. Nakon toga, veći je dio novca Preost zadržavao za sebe, a manji dio davao Ivankoviću i Kuljaniću. Ivanković je tako u svojoj obrani naveo kako mu je upravo Preost u najvećem broju slučajeva potpisivao naloge, dok je jednom, za iznos od 30.000,00 kuna, to učinio i Grdić. Tijekom svjedočenja Ivanković je istaknuo da je ravnatelja VSOA-enovac upozorio o postupcima koje je od njega tražio Preost, ali da mu je Grdić rekao neka postupa po Preostovom nalogu, iz čega, kako stoji u opširnoj optužnici protiv čelnika VSOA-e, proizlazi kako je Grdić znao da sredstva ne će biti utrošena za potrebe rada VSOA-e.
Ivanković priznao
U optužnici je detaljno obrazloženo i na koji su način optuženi čelnici VSOA-e izvlačili novac, kako je vođena dvostruka dokumentacija o svim isplatama i to na računalu koje nije umreženo u VSOA-in sustav, a kojim se koristio Ivan Canjuga te kako je cjelokupna dokumentacija po nalogu Ognjena Preosta uništena prije nego što je na čelu VSOA-e stigao brigadir Zdravko Klanac. Preost je priznao da je dokumentacija uništena, da u njezinom uništavanju nije sudjelovao već da je Odjel, kojem je na čelu Ivanković, to zapovjedio, jer su čuli da stiže novi ravnatelj, Zdravko Klanac, pa su se bojali da će doći do ‘demaskiranja dijela suradničke mreže kao i do davanja informacija o tome što je Agencija radila i koje je osobe istraživala’.
Tijekom istrage ispitani su svi okrivljenici. Darko Grdić, Ognjen Preost i Denis Lukinić negirali su optužbe koje im se stavljaju na teret, dok je Zdeslav Ivanković u potpunosti priznao počinjenja djela koja mu se stavljaju na teret. Grdić, Preost i Lukinić ostali su pri svojim iskazima da su sredstva trošili za posebne namjene, za potrebe operativnoga rada i plaćanja suradnika koja su držali na vezi, plaćanje večera i informacija koje su bile korisne Agenciji. Njihove navode demantirali su djelatnici agencije koji su svjedočili tijekom suđenja, kao i istraga kojom se došlo do saznanja kako Preost na vezi nije imao niti jednoga suradnika, čak ni tzv. Jurišnika, za kojega se kasnije otkrilo da je riječ o generalu Mladenu Kruljcu, koji je sam kazao kako nije ni suradnik VSOA-e, niti je primao novac te da je tijekom susreta s Preostom, uvijek on plaćao račune.
Tibor Mijo Kuljanić tijekom suđenja negirao je počinjenje kaznenoga djela koje mu se optužnicom stavlja na teret, ali je priznao kako je u inkriminirano razdoblju po nalogu Ognjena Preosta podigao ukupno 1.522.000,00 kuna na ime sredstava za posebne namjene, od čega je Preostu, na njegovo traženje, predao iznos od najmanje 1.200.000,00 kuna. Na upit što je napravio s ostatkom iznosa od 322.000,00 kn koji mu je vraćen, Kuljanić je kazao da ga je utrošio na operativni rad svoga Odjela.
Tijekom svjedočenja kazao je i kako je novac koji je podizao predao Preostu jer je on bio ‘osoba koja je u biti rukovodila radom Agencije i koji u svom radu nije dopuštao da mu se bilo tko na bilo koji način suprotstavi’. Istaknuo je kako mu je Preost nekoliko puta kazao da on kao zamjenik ravnatelja nema pravo podizati novac za posebna sredstva tesud da su mu ona potrebna za operativni rad. Kuljanićeve navode potvrdili su i svjedoci Boban Babić, Krešimir Šipek i Stanko Ćavar, redom zaposlenici Agencije. Babić, koji od 2011. obnaša dužnost pomoćnika ravnatelja VSOA-e za informacijsku sigurnost, a ujedno i dužnost načelnika Uprave za informacijsku sigurnost VSOA-e, potvrdio je kako mu je Preost, koji je i inače nalagao svim načelnicima ustrojstva svih cjelina u VSOA-i koliko će sredstava za posebne namjene te cjeline potraživati, zatražio da Kuljaniću početkom 2012. odobri traženi iznos od 250.000,00 kuna. Na njegovu konstataciju da Kuljanićev Odjel nema potrebe za tolikim novcem, a i ne može ga opravdati, Preost mu je rekao ‘da se u to ne miješa jer ne smije znati što taj Odjel radi’. Babićeve navode potvrdili su i Krešimir Šipek koji je kazao ‘kako mu je Preost još početkom 2011. rekao da je Kuljanić uključen u provođenje osjetljivih operacija Agencije o kojima on, kao prvonadređena osoba, ne smije ništa znati niti se smije u to petljati’, ali i Stanko Ćavar, koji je također govorio o izvlačenju novca.
Enormna sredstva za najam automobila, mobitele, restorane…
Kuljanić je u svojoj obrani od 11. lipnja 2013. pojasnio kako se ostatkom novčanoga iznosa iz sredstava za posebne namjene koji mu je vraćao Preost koristio za potrebe operativnog rada svoga Odjela, da su njegovi djelatnici bili angažirani na pripremi i provedbi mjera tajnoga praćenja, za što im nije plaćen prekovremeni rad, da su morali iznajmljivati automobile i motocikle, kupovati mobitele, odlaziti u ugostiteljske objekte u koje su zalazile osobe koje su pratili i sami plaćati svoje račune. Njegove navode opovrgnuli su drugi djelatnici Agencije kazavši kako je na iznajmljivanje automobila i sličan terenski rad utrošeno najviše tri tisuće kuna pa iznos koji je Kuljanić zadržao na sebe nije mogao otići samo na to, kao ni na opremanje automobila, na što je utrošeno samom nekoliko tisuća kuna, a ne desetak tisuća, kao što je navodio Kuljanić u svojoj obrani. Slična nebulozna objašnjenja imali su i ostali, pa su tako neki od njih u svojoj obrani navodili kako je veliki dio novca odlazio i na skupocjene mobitele koje su rabili tijekom svoga rada, a koje su, kao i kartice morali mijenjati kako ih se ne bi otkrilo.
U optužnici protiv čelnika VSOA-e stoji kako iz rezultata provedenoga proračunskog nadzora od strane Ministarstva financija u VSOA-i proizlazi da je u razdoblju od početka 2009. do krajaPantovčak 2012. na ime sredstava za posebne namjene isplaćeno ukupno 12.760.173,43 kune. U tom razdoblju u Kabinetu ravnatelja isplaćeno je ukupno 3.906.671,00 kuna, od čega je ravnatelju Grdiću isplaćen iznos od 1.584.00,00 kuna, Preostu 1.573.000,00, tajnicima Kabineta (Ivanković) 491.200,00 kuna, višem stručnom savjetniku (Lukinić) 199.00,00 kuna, dok je ostalim službenicima u Kabinetu isplaćen iznos od 59.471,00 kunu.
Upravi za operativne poslove, koja ima 63 djelatnika, u razdoblju od 2009. do 2012. isplaćeno je ukupno 3.586.360,00 kuna, Odjelu potpore, koji ima devet zaposlenika, 1.941.400,43 kune, Upravi za analitičke poslove i zajedničke funkcije, koja ima 64 djelatnika, 314.897,00 kuna, Upravi za obavještajne poslove, koja ima 105 djelatnika, 88.595,00 kuna, dok je Odsjek za unutarnji nadzor kojima ima četiri djelatnika, dobio iznos od 57.000,00 kuna. Iznos od 1.941.400,43 kuna uplaćen je Upravo za informacijsku sigurnost, pri čemu je posebno istaknuto kako je iznos od 1.522.000,00 kuna isplaćen samo jednom djelatniku te Uprave – Tiboru Miji Kuljaniću.
Provedenim vještačenjem, stoji u optužnici, utvrđeno je kako je u inkriminiranome razdoblju Grdiću isplaćen iznos od 1.584.000,00 kn, Preostu 1.573.000,00 kn, Ivankoviću 456.200,00 kn, Lukiniću 199.000,00 kn te Kuljaniću 1.522.000,00 kn.
Plan „B” Pantovčaka: Što manja šteta
Ovaj teški skandal izravno se tiče Ureda predsjednika RH. Predsjednik Josipović cijelo vrijeme se ponaša kao da skandala i nema. On je spretno, nakon što je Hrvatski tjednik dvije godine prije podizanja optužnice objavio priču predsjednički umirovio čelnike VSOA-e Darka Grdića i Ognjena Preosta. Ponio se zaštitnički prema obojici. Nije ih nečasnoPolitički razloziOd 543 dokaza za kriminal u VSOA koje Uskok nudi županijskome sudu u Zagrebu dokumentima iz raznih državnih tijela, nema ni jednoga dokumenta koji bi na bilo koji način mogao ugroziti bilo koji dio nacionalne sigurnosti. Međutim, kada bi ti dokumenti zaista bili dostupni javnosti, onda bi se lako utvrdilo da postoje samo politički razlozi da se s njima ne izlazi u javnost otpustio kao što bi bilo etično, nego je radije po tko zna koji put srušio načela za koja se deklarativno zauzima. Kao predsjednik, prema svim bi građanima morao imati ista mjerila, a u praksi to izgleda radikalno drukčije pa jednima prije pravomoćne presude oduzima generalske činove i odličja, drugima ni nakon pravomoćne presude (slučaj generala Blaškića) ne oduzima ni čin, ni odličja. Jedne proziva zbog kriminala, a druge ulovljene s prstima u javnome pekmezu nagrađuje predsjedničkim umirovljenjem itd.
Nakon što se shvatilo na Pantovčaku da ne će moći zaustaviti podizanje optužnice protiv svojih miljenika generala Grdića i Preosta, pristupilo se planu ‘B’, a to je da se prouzroči što manjaŽupanijski sud šteta optuženicima, ali i predsjedniku Josipoviću, kojemu slijedi borba za još jedan mandat. Sva nastojanja s Pantovčaka urodila su ishodom da suđenje bivšim čelnicima VSOA-e ne bude dostupno javnosti, dakle da bude tajno zbog tobožnje zaštite nacionalnih interesa. Oni koji su trebali štititi nacionalnu sigurnost i nacionalne interese svojim su kriminalom ugrozili nacionalnu sigurnost i nacionalne interese, a Ured predsjednika takvim ih intervencijama štiti od javnosti.
Od 543 dokaza za kriminal u VSOA koje Uskok nudi županijskome sudu u Zagrebu dokumentima iz raznih državnih tijela, nema ni jednoga dokumenta koji bi na bilo koji način mogao ugroziti bilo koji dio nacionalne sigurnosti. Međutim, kada bi ti dokumenti zaista bili dostupni javnosti, onda bi se lako utvrdilo da postoje samo politički razlozi da se s njima ne izlazi u javnost.
Dvojica prvooptuženih, generali Grdić i Preost, bili su lojalni kadrovi bivšega predsjednika Stjepana Mesića i aktualnoga Ive Josipovića. Po nekim neslužbenim pričama, navodno nije sav novac koji su, sumnja se, nezakonito uzimali završavao kod njih. Kako nisu dobili očekivanu zaštitu od bivšega i sadašnjega predsjednika, navodno bi tijekom suđenja mogli progovoriti i otkriti zašto su i kako trošili novac, a to bi navodno bilo neugodno za bivšega i sadašnjega predsjednika.
Članak je u cijelosti preuzet s hkv.hr-a.
Autor: hkv.hr/
