KISSINGER IGRA OTVORENIH KARATA: Svijet je u kaosu, nužan je Novi svjetski poredak!
Henry Kissinger, kroz dugo vrijeme jedan od najmoćnijih svjetskih političara, podrijetlom Židov, a svojevremeno savjetnik nekoliko američkih predsjednika, otvoreno govori o potrebi stvaranja Novog svjetskog poretka. “Svijet je u kaosu…”, kaže Kissinger, no, zanimljivo je koja područja (države) on smatra kaotičnim. Radi se upravo o državama i regijama u koje je nedavno Amerika izvozila demokraciju… prenosimo zanimljiv tekst s portala dnevno.hr.
Rockefellerov štićenik Kissinger priznao: Upravo se stvara novi svjetski poredak! Ustvrdio je da je svijet u kaosu i pozvao na suradnju zemalja i stvaranje novog svjetskog poretka
Henry Kissinger, židovsko-američki političar, diplomat i bivši američki državni tajnik te doajen američke nacionalne sigurnosti, u svojoj novoj knjizi “Svjetski poredak” objašnjava kako je došlo do potpune promjene načina na koji promatramo aktualne političke i oružane sukobe diljem svijeta, a dijelove knjige prenosi The Wall Street Journal. Ustvrdio je da je svijet u kaosu i pozvao na suradnju zemalja i stvaranje novog svjetskog poretka.
Libija je u građanskom ratu, fundamentalističke vojske uspostavljaju kalifate u Siriji i Iraku, a afganistanska mlada demokracija već je na rubu paralize. Ovim problemima dodaje još i oživljavanje tenzija s Rusijom te odnos s Kinom koji je podijeljen između obećavanja suradnje i javnog optuživanja. Koncept reda kojim je poduprto moderno doba u krizi je, zaključuje Kissinger.
Vrijeme je za uspostavu novog svjetskog poretka, pozvao je Kissinger SAD i ostale države. Novi politički, ekonomski i društveni odnosi zahtjevaju novu globalnu političku strukturu, smatra on.
“Potragu za svjetskim poretkom dugo su predvodila zapadna društva, vodeći se vlastitim konceptima vrijednosti”, piše on u svojoj novoj knjizi i dodaje kako se pokušaj Zapada da uspostavi svjetski poredak u mnogočemu pokazao plodonosnim.
“Samostalne suverene države vladaju većim dijelom svijeta. Širenje demokracije postalo je opća težnja. Globalne komunikacije i financijske mreže rade u realnom vremenu”, objašnjava on.
No, kako piše, veliki dijelovi svijeta nikad nisu dijelili zapadnjački koncept reda. To sada dolazi do izražaja, primjerice, u slučaju krize u Ukrajini i Južnom kineskom moru. Poredak koji je proglasio Zapad sada je na prekretnici, upozorava.
Najveću bojazan Kissinger vidi u sukobima među regijama, a ne državama. A spas vidi u uspostavi novog svjetskog poretka.
Da bi došli do uspostave tog novog poretka, upozorava Kissinger, svijet treba proći nekoliko međufaza.
“Kako bi SAD igrao odgovornu ulogu u evoluciji svjetskog poretka u 21. stoljeću, mora biti spreman odgovoriti na nekoliko pitanja: Što želimo spriječiti, bez obzira na koji način, i ako ćemo to trebati napraviti sami? Što želimo postići, čak i ako nas ne prati podrška? Što želimo postići, odnosno izbjeći, samo u slučaju da imamo podršku Saveza? U što se ne želimo upuštati, čak i ako postoje zahtjevi od multilateralne skupine ili saveza? Koje vrijednosti želimo promovirati?”, pita Kissinger.
Henry Kissinger bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost i državni tajnik u vrijeme američkih predsjednika Richarda Nixona i Geralda Forda, a savjetovao je i kasnije američke administracije. Bio je vrlo utjecajan političar od 1969. do 1977. godine. Tijekom Hladnog rata. Kao vješti diplomat smirio je napete odnose SAD-a i Sovjetskog Saveza. Pomagao je politiku otvaranja Kine. 1987. je dobio i prestižnu “Karlovu nagradu” grada Aachena. Od 1996. postaje članom znanstvenog vijeća zaklade “Otto von Bismarck”. Dobitnik je i Nobelove nagrade za mir, 1973. godine.
Kontroverze oko Kissingera!
Poznati američki novinar i ekonomski teoretičar Frederick William Engdahl u svojim knjigama o američkoj naftnoj i prehrambenoj geopolitici “Stoljeće rata” i “Sjeme uništenja” izravno optužuje Kissingera kao odgovornog za sudjelovanje u američkoj politici sedamdesetih godina 20. stoljeća koja je bila usmjerena na agresivno širenje agrobiznisa u zemlje u razvoju. Cilj je bio, pisao je Engdahl uništenje poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Ta se politika nastavila u okviru omogućavanja američkim proizvođačima genetski modificiranih žitarica tijekom 90-ih da agresivno nametnu svoje proizvode siromašnijim zemljama, a krajnji cilj takve politike bilo bi smanjenje broja stanovnika na Zemlji. Engdahl ističe kako je Kissinger bio vrlo blizak Georgeu W. Bushu i podržavao njegovu politiku prema Iraku i Afganistanu, koja je usmjerena na daljnje učvršćivanje američke moći. Henry Kissinger, smatra se, štićenik je interesnog kruga obitelji Rockefeller čiji utjecaj na američku politiku i svjetsku ekonomiju poprima nezamislive razmjere.
Autor: I.Galešić/dnevno.hr
