HRVATSKA SVETINJA: Biskup Košić – Zrin nije nikad bio zaboravljen
Košić: Zrin nije nikad bio zaboravljen, premda je dugo bio nasilno protjerivan iz sjećanja ljudi
Misu zadušnicu za Zrinjane stradale u 2. Sjetskom ratu predvodio je danas u sisačkoj katedrali Uzvišenja sv. Križa apostolski nuncij u Hrvatskoj, nadbiskup Alessandro D’Errico, a sisački biskup Vlado Košić istaknuo je da je Zrin, u kojem je ubijen svaki treći stanovnik, jedna od hrvatskih svetinja.
Po prvi puta od kraja Domovinskog rata, obljetnica tragedije koja se dogodila 9. rujna 1943. godine u Zrinu, zbog vremenskih neprilika obilježena je izvan Zrina, a danas je Sisak pristiglo nekoliko stotina hodočasnika iz cijele Hrvatske, a najviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka, priopćeno je večeras iz Sisačke biskupije.
Apostolski nuncij D’Errico misu je služio u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem, zrinsko-gorskim arhiđakonom Dragutinom Papićem i predsjednikom upravnog vijeća Zaklade fra Ivicom Petanjkom.
Biskup Košić u propovijedi je istaknuo kako je Zrin jedna od hrvatskih svetinja i podsjetio da se danas obilježava spomen na tragičan događaj iz 1943. godine, a to je ubojstvo gotovo svih muškaraca Zrina, rušenje i palež kuća i čitavog mjesta i župe, te progon preživjelih koji se do danas nisu vratili na svoje.
„Zvao sam upravo Vas, dragi nuncije, da se uvjerite što je doživio slavni grad Zrin, iz kojega su naši najveći hrvatski velikani obitelj Šubić-Zrinjski branili domovinu i Europu pred navalom Turaka; da je ova razorena katolička župa, jedina u Sisačkoj biskupiji bez i jednog vjernika koji danas u njemu živi, ali s mnogo stotina vjernika i njihovih potomaka koji žive u Drenju i drugim mjestima Slavonije te rasuti po Americi, Kanadi i Australiji. Ova je župa doista preživjela strašnu povijesnu nepravdu, svirepa ubojstva i bezdušan progon, no koja se diže iz pepela”, naglasio je biskup Košić.
Dodao je kako “Zrin nije nikad bio zaboravljen, premda je dugo bio nasilno protjerivan iz sjećanja ljudi. Zrin nije nikada bio napušten jer u svojim su ga srcima i u progonstvu nosili njegovi stanovnici, ali i svi domoljubni Hrvati jer ovo mjesto je sveto, ono je naš simbol, naša rana ali i naš ponos“, poručio je biskup.
Od gotovo 900 stanovnika prije rata ta je ratna tragedija učinila da je svaki treći Zrinjanin bio ubijen
Sisački biskup Košić podsjetio i na istraživanje povjesničara Ante Milinovića koji navodi da je do 9. rujna 1943. ubijeno čak 55, a toga 9. rujna 1943.g. 152 Zrinjana (među kojima je bilo i djece, čak troje dojenčadi, najmlađa Ana Krivošić bila je stara samo 15 dana) – ukupno dakle 207 civilnih žrtava.
Do kraja Drugog svjetskog rata i u vremenu poslije rata na Križnom putu i kasnije, ubijeno je još 84, sveukupno 291 Zrinjanin.
„Od gotovo 900 stanovnika prije rata ta je ratna tragedija, učinila da je svaki treći Zrinjanin bio ubijen, a preostali, uglavnom žene i djeca, prognani sa svojih djedovskih ognjišta koja su ostala ruševine, spaljene i uskoro zarasle u korov i prerasle u šikaru i šumu, a preživjelima i potomcima nije bio dopušten povratak, niti im je do danas išta vraćeno! Nije li to poniženje nad poniženjem, nepravda velika da viče do neba! Ali baš zato što su Zrinjani podnijeli i podnose tako veliku nepravdu, mora se dogoditi i uzvišenje Zrina“, kazao je sisački biskup Košić.
Dodao je kako je žrtva ubijenih Zrinjana “zalog naše budućnosti i života; primjer kršćanskog trpljenja u hodu za Kristom koji je bio raspet, ali koji je Uskrsnuo, te da i njima i nama on daje budućnost. Budućnost upravo zato što mi biramo put ljubavi a ne mržnje, put milosrđa i opraštanja, a ne osvete, put života a ne smrti“, zaključio je biskup Košić.
Na ovogodišnjoj su misi i komemoraciji žrtvama Zrina održanoj nakon mise, sudjelovali i gardisti Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga RH, predstavnici braniteljskih udruga, izaslanici predsjednika Republike Hrvatske, Vlado Marić i dr. Stjepo Bartulica, predstavnici Sisačko-moslavačke županije te brojni drugi javni i politički djelatnici.
Izvor: narod.hr/h
