Poruka nadbiskupa Barišića na početku nove školske i vjeronaučne godine
Mnogim školarcima škola je na neki način drugi dom, a mnogi u njoj provode puno više vremena nego sa članovima vlastite obitelji. Niti jedan odgovoran nastavnik i odgojitelj ne može ignorirati tu činjenicu
Split, (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić uputio je, u povodu početka nove školske i vjeronaučne godine, poruku roditeljima, odgojiteljima, profesorima, vjeroučiteljima, svećenicima i redovnicima. U njoj ističe kako je pred svima nova školska godina, „na početku koje nam se može učiniti da će biti potpuno jednaka onoj prethodnoj”, ali da se ne damo zavarati. „Ako se potrudimo biti istinski pronositelji svoga života, protagonisti, a ne puki promatrači, onda ova godina nikako neće biti ista. Bit će korak naprijed s mnogim novim spoznajama i iskustvima. Želio bih stoga na početku kazati kako svima od srca želim da uzmu život u svoje ruke, da se uhvate kormila i, smjelo i bez straha, usmjere brod svoga života prema novim izazovima. Oslobodimo se straha jer on koči život i nije dobar učitelj”, ističe nadbiskup te pojašnjava da je za oslobođenje od straha potrebno steći sigurnost, a prvi korak je vratiti se k sebi, što je “u ovom vremenu kada smo izloženi suvremenim medijima i užurbanoj stvarnosti koji nam nameću životni ritam i vidno otežavaju smirenost, pronalaženje puta do sebe i do vlastitoga srca otežano”. “Povratak k sebi je nužan ukoliko želimo biti slobodni i sretni. Potreban je povratak vlastitom srcu jer u dubini srca čovjek otkriva zakon koji ga poziva da ljubi i čini dobro, u čemu prepoznaje svoje dostojanstvo i slobodu, a to ga čini sretnim (usp. GS 16). Povratak k sebi i svojoj savjesti otvara nam put prema Bogu koji je sama Ljubav, a ona ima moć odagnati svaki strah”, ističe nadbiskup.
Nadalje, obraća se obitelji kojoj je uputio pitanje: “Obitelji, gdje si? Gdje si se izgubila i što te zavelo?”. Ističe kako se sve snage društva bore za prevlast nad obitelji koja je danas kao nikada ranije zbunjena, ranjiva i egzistencijalno ugrožena, te kao da se umorila izvršavati svoju prevažnu odgojnu zadaću pa je prepušta drugima. „Odgoj cjelovitog čovjeka, čovjeka uma i srca koji zna razlučivati, ali i hrabro se opredijeliti za dobro, nasušna je odgojna potreba današnjeg vremena. Stoga nam ne treba samo društvo znanja, nego prije svega društvo odgovornih, zrelih, odlučnih i moralnih mladih ljudi. Takav odgoj prvenstveno se ostvaruje unutar obitelji. Drugoga puta nema”, ističe nadbiskup. “U vremenima dubokih kriza koje nas prate jedino rješenje je obnovljeno kršćanstvo i povratak kršćana u crkvenu obitelj. Očinski potičem sve da oživimo svoje zajednice, župna gnijezda vjere, bratskog života i prihvaćanja. Potičem svu braću svećenike, redovnice i vjernike laike da stvaraju „žive vjerničke zajednice”, da se međusobno bodre i tješe u danima nevolje, da se raduju u danima slavlja. No, da bi to vraćanje vjerničkim zajednicama značilo produbljenje života u Duhu, potrebna je sustavna i temeljita župna kateheza u skladu s potrebama vremena”, ističe nadbiskup.
Pojašnjava da je škola, kao zajednica osobâ koje ujedinjuje viši cilj, također jedna vrsta obitelji te da ju se ni u kojem slučaju ne smije promatrati kao „tvornicu znanja” jer bi to onda značilo da se čovjeka svelo na njegov intelekt i robu koju treba pripremiti za nemilosrdno tržište rada. “Mnogim školarcima škola je na neki način drugi dom, a mnogi u njoj provode puno više vremena nego sa članovima vlastite obitelji. Niti jedan odgovoran nastavnik i odgojitelj ne može ignorirati tu činjenicu. Potrebno je razmišljati o njima kao osobama koje trebaju cjelovit razvoj, odgoj na područjima uma i srca, znanja i morala. Osobe sposobne stvarati i preobražavati kulturu. Tu vidim veliku zadaću nastavnika i odgojitelja”, ističe nadbiskup. Osvrće se i na ulogu vjeronauka u školama za kojeg smatra da po svojoj naravi daje širinu jer provlači ideju humanizma kroz sva područja, susreće se u korelaciji gotovo sa svim drugim predmetima te na svoj način pridonosi odgoju i obrazovanju učenika. Stoga smatra da nipošto nema mjesta antagonizmu, već naprotiv, kao što vjeronauk pronalazi dodirne točke s drugim disciplinama, na isti način one mogu pronaći dodirne točke s vjeronaukom.
“Neka vas u svim vašim odlukama i naporima prati zagovor nebeske Majke Marije, ustrajne, ponizne i neustrašive vjernice. Duh Gospodnji kojega uz obilje Božjeg blagoslova zazivam na sve vas neka odagna iz vaših srca i misli svaku malodušnost i strah”, poručuje nadbiskup Barišić.
Izvor: IKA
