LAŽ I NIŠTAVILO
Laž je vrlo aktivna. Sve pretvara u ništa. Ovo je posebno razvidno u praktičnom materijalizmu svih boja i takozvanoj znanosti, umjetnosti i moralu bez savjesti. Njihove strukture su njezine strukture i po svojoj naravi otuđuju svijet od Istine i Biti. I što se god on više udaljava od Krista postaje lažnijim, ništavnijim, užasnijim i neprijateljski samom sebi. Laž je ništa koje bi htjelo biti nešto ili netko. Ona je izravno suprotna Bogu koji JEST.
Svaka je laž srodna u prvom koljenu s onom đavolskom: „Bit će te kao bogovi” (Post 3,5). Lažac se izravno suprotstavlja Bogu i njegovom djelu. On bi htio stvoriti novi svijet, nove vrijednosti i nove odnose. Ali, kako nije Bog, njegovo stvaranje iz ništa ostaje ništa. Tko laže niječe Boga, jer su Istina i logika utemeljeni na Božjoj biti. Upravo je stoga svaki lažac neznabožac i nevjernik.
Svatko od nas može doći u napast da između sebe i Boga stavi zastor laži, a danas je laž običaj, obveza i moda do onog pravog otrežnjenja. Jer, gdje su svi odgovori jednom zauvijek podijeljeni, svi poslije postaju krivi ili lažni. Stoga je svako odbacivanje i jednog dijela Istine nijekanje cijele Istine i laž. Tada i šutnja postaje govor, nekad lažan, a nekad izdajnički. Postaje ubojica koja ubija ne samo onoga o kome se laže i kome se laže nego i onoga tko šutke sluša lažljivca.
Za razliku od prošlosti, danas se siju laži na moderan način. Sve ideologije današnjice nisu ništa drugo nego poluistine ili umivene laži koje služe grupnom egoizmu. Upravo je laž mnogima u svim strukturama postala zanimanje. To su ljudi koji lažu svjesno, koji lažu naručeno, koji lažu neprestano i koji lažu vješto. Ostalih nema. Pritom zaboravljaju da i opće prihvaćena laž ne postaje time Istina. Ima i ovisnika koji uživaju u laži i pokvarenosti. Samo je čudno da država jednu drogu progoni, a drugu subvencionira, jer „glasoviti” su danas kolumnisti i pisci koji skupo prodaju svoje fekalije.
Očigledno je da poliklinika „Svjetlost” ima pune ruke posla jer ljudi sve više gube vid čitajući crvena slova, a taman su se navikli na dioptriju za plava. Danas su laži malih ljudi zločinstva, a laži elite neprevarljive istine. Kad „sveti” lažu, onda je to „sveta” laž. Kad obični ljudi lažu, onda je to obična laž. Kad veliki lažu, onda je to velika laž. Kad političar laže, onda je to plan izlaska iz krize, a kad posvećena osoba laže, očito zaboravlja da je bludnost uma gora od bludnosti tijela.
Političari, vlastodršci i naravno one čuvene grešne strukture kamenuju nas posuđenim lažima, jer oni uvijek „misle” na opće dobro kada govore o vlastitom. Obrću laž kao bankar novac. Kako takve navesti na moral, kad žive od laži i nemorala? Danas u politici jedva da ima nove laži, toliko su je kroz povijest usavršili. Samo je lažac nov, laž je uvijek stara.
O kako nam je danas potrebno oslobođenje čovjeka, ali i oslobođenje pojmova. Dok se god ne izmjene naše glave, neće se promijeniti ni današnje društvo. Upravo se stoga u današnjem društvu ljudi dijele na one koji mogu govoriti što hoće i one koji uvijek imaju krivo, ako to prvo dovedu u pitanje. Stoga, svi lažu, malo ih je koji vise.
Izvor: velecasnisudac.com