Nadahnitelji i eksponenti New age-a
Prema fra Josipu Blaževiću, nije moguće na malo prostora predstaviti sve osobe koje su nadahnjivale globalni pokret kojeg danas poznajemo kao New age.
Ipak, ovaj se doktor teologije i dobar poznavatelj New age-a potrudio za Veritas izdvojiti neka imena za koja sami newageovci drže da su im njihove misli i djela bila nadahnuće. Neki su od njih javne osobe poput glumice Demi Moore koja vjeruje da će živjeti 150 godina!
Abraham Maslov (1908.-1970.) američki psiholog, osnivač humanističke i transpersonalne psihologije (zasnovane na individualnim i kolektivnim potrebama, elementima prikupljenim psihološkom analizom budizma, sufizma, yoge, kršćanskog misticizma…), promicatelj samoostvarenja (self-actualization), razvoja ljudskih potencijala, itd.
Alan Watts (1915.-1973.) britanski filozof, šezdesetih godina slovio kao najbolji poznavatelj zen budizma i orijentalne filozofije uopće. Probudio masovni interes američke mladeži za zenom, vedantom i taoizmom, sudjelovao u osnivanju pokreta za proširenje svijesti, eksperimentirao sa psihodeličkim drogama, i dr.
Albert Einstein (1875.-1955.) američki fizičar njemačkog porijekla i dobitnik Nobelove nagrade. Osnivač teorije relativiteta, postavio temelje kvantnoj fizici. Zanimao se za parapsihologiju, osobno prisustvovao mnogim telepatskim eksperimentima što ih je sa svojom suprugom izvodio američki književnik i okultista Upton Sinclair čijoj je knjizi Mental Radio (1930.) napisao i predgovor.
Aldous Huxley (1894.-1963.) engleski novelist i esejist, pod kraj života počeo se zanimati za izmijenjena stanja svijesti, istočnjačku filozofiju, parapsihologiju, mistična iskustva upotrebom meskalina (halucinogene droge od meksičkog kaktusa), neobična iscjeljenja, u knjizi The Devils of Loudun (1952.) opisao opsjednuće redovnice iz 17. st. Alfred Korzybski, poljski semantičar, istaknuo ulogu jezika koji oblikuje misao, ali posjeduje i svoja ograničenja. Mi često miješamo jezik sa stvarnošću, stvarajući lažnu sigurnost, jer pojmovima nastojimo izdvojiti stvarnost koja postoji samo u cjelini, kao dinamična i promjenjiva.
Alfred North Whitehead, filozof i matematičar koji je u svojoj knjizi Razvoj i stvarnost (1932.) ukazao na povezanost svijesti i materije u njezinoj unutarnjoj dinamičnoj vezi, onkraj vanjskoga i opipljivoga.
Alice Ann Bailey (1880.-1949.) okultna spisateljica i sljedbenica Madame Blavatsky, osnivateljice Teozofskog društva.
Alphonse-Louis Constant, poznatiji pod pseudonimom Eliphas Lèvi (1810.-1875.) francuski okultist židovskog porijekla koji je probudio velik interes za razne magijske grane, napose za kabalu. Naučavao da se magija temelji na odnosima koji ujedinjuju duh i materiju te na principima analogija i korespondencija.
Baruch Spinoza (1632.-1677.) nizozemski filozof, teoretičar panteizma prema kojemu se Bog poistovjećuje sa Svime (Panta). I New age također naučava da je sve što postoji Bog.
Benjamin Creme, najglasovitiji promicatelj skorog nastupa newageovog svjetskog i religioznog vođe u osobu Maitreye, kojega predstavlja kao onoga kojega najavljuju sveti spisi svih religija.
Buckminster Fuller, briljantni, iako ekscentrični, futuristički filozof zauzet oko ekologije i čovjekovog mjesta u ekološkom poretku.
Carl Gustav Jung (1875.-1961.) švicarski psiholog i psihijatar koji se puno zanimao za okultizam i istočnjačke religije. Uvodi pojam kolektivno nesvjesnog koji je u mnogočemu u suglasnosti s interpretacijom teozofske Akakša kronike, banke podataka koja bi sadržavala sva znanja svijeta. Uznemiravan “neobičnim fenomenima” u obitelji, putem transa, i sam je kontaktirao s onostranim bićima od kojih je kanalizirao i djelo gnostičkog karaktera “Sedam propovijedi mrtvima”.
Carlos Castaneda (1925.-1998.) peruanski antropolog i pisac mnogih knjiga koje populariziraju šamanizam i magiju, opisuju izmijenjena stanja svijesti pod utjecajem meskalina; drevno poganstvo suprotstavljaju tehnološkim predrasudama i strahovima suvremenog čovjeka.
Carl Rogers, američki psiholog i odgojitelj koji je naviještao nastanak “nove vrste autonomnog ljudskog bića”, ostvarenog 1976. od strane Self determination, jedne mreže koju su stvorili građani i zakonodavaca u Californiji.
David Spangler, poznat kao utemeljitelj newageovske Zajednice Findhorn i jedan od najboljih poznavatelja i učitelja New age filozofije i praksi.
Deepak Chopra, indijski liječnik zaposlen u Americi. Glavni je eksponent psihološke struje New agea, prozvane self-help (samo-pomoć). Njegovo je geslo: “Ti si Bog”.
Demi Moore, glumica, jedna je od vodećih širitelja New agea. Uvjerena je da će doživjeti 150 godina, zahvaljujući snazi pozitivnog mišljenja.
Daisetz Teitaro Suzuki (1870.-1966.) profesor budističke filozofije na Sveučilištu Otani u Kyotu, jedan od najvrsnijih poznavatelja zena, apostol zena na Zapadu.
Edgar Cayce (1877.-1945.) najslavniji američki medij i iscjelitelj dvadesetog stoljeća. “Spavajući prorok”, kako su ga nazivali, proslavio se preciznošću svojih dijagnoza koje je postavljao u transu (navodno više od 14.000), rado se podvrgavajući i znanstvenoj provjeri, a golema arhiva tih slučajeva čuva se u “Association for Resarch and Anlightment”.
Elise Boulding, umirovljeni američki sociolog, pacifist, bivši predsjednik American Association for the Advancement of Science, koja se bavi znanstvenim razvojem, govori o “dubokoj reorganizaciji i restrukturaciji svijesti”, napominjući da su “stare granice rasklimane u svim pravcima”.
Erich Fromm (1900.-1980.) njemački psihoanalitičar.
Friedrich Nietzsche (1844.-1900.) njemački filozof, koji je svojim učenjem o “nadčovjeku” utro put akvarijanskome “mi smo bogovi”.
Frederic Spiegelberg, povjesničar religija.
Fritjof Capra, atomski fizičar koji se bavio istraživanjem paralela između suvremene fizike i istočnjačkog misticizma. Poznat po bestseleru The Tao of Physics (Tao Fizike).
Gardner Murphy (1895.-1975.) američki psihoanalist i istraživač psihičkih i parapsiholoških fenomena.
George Ivanovič Gurdieff (1869.-1949.) ruski mislilac, ezoteričar i okultist, čije učenje je orijentirano prema preobrazbi svijesti i povratku vlastitoj nutrini.
Gregory Bateson (1904.-1980.) psihijatar i istraživač svijesti.
Heinz von Foerster (1911.-2002.) bečki fizičar koji je svoju znanstvenu karijeru ostvario u Americi, gdje je i umro. Zanimao se za psihologiju, biologiju, kibernetiku, i dr.
Helen Palmer, sveučilišni profesor koji je 1976. napustio katedru i posvetio se izučavanju svijesti. Postao poznat osobito po knjizi The Enneagram, koja prikazuje novu klasifikaciju ljudskih karaktera u devet kategorija.
Helena Petrovna Blavatsky (1831.-1891.) okultistica, sa svojim suprugom Henry S. Olcottom suosnivačica Teozofskog društva, s ciljem osnivanja Univerzalnog Bratstva, komparativnog proučavanja religija i istraživanja skrivenih potencijala u čovjeku i svijetu. New age se uvelike inspirira na njezinim djelima.
Hermann Hesse (1877.-1962.) švicarski dobitnik Nobelove nagrade za književnost, život započeo u bogosloviji, a nastavio ga kao pustolov u potrazi za duhovnošću lišenom religija. Njegov boravak u Indiji urodio je “nadreligioznom duhovnošću” sastavljenom od elemenata Istoka i Zapada te je postao izvorom inspiracija New ageu.
James Lovelock (1919.) britanski znanstvenik promicatelj doba Majke Zemlje (The Ages of Gaia).
James Redfield pisac New age romana The Celestine Prophecy (Celestinska proročanstva) gnostičkog karaktera koji pripovijedaju povijest mladog Amerikanca u potrazi za tajanstvenim rukopisima koji sadrže “prosvjetljenja”.
Autor: D.B./dnevno.hr
