Obilježavanje 140. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti dr. don Ante Alfirevića (1875. – 1945.)
Predstavnici Društva za očuvanje kulturne baštine Bijaći – Kaštela i predstavnici Družbe Isusove, predvođenih paterom Alfredom Schneiderom i paterom Božidarom Nagyjem su u subotu, 17. siječnja 2014. g. zapalili svijeće i položili vijence na Mirogoju, na posljednjem počivalištu dr. don Ante Alfirevića, čime je započelo obilježavanje 140. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti ovog istaknutog svećenika isusovca, filozofa, teologa, književnika i prevoditelja, koje će biti održano u četvrtak, 29. siječnja u njegovom rodnom mjestu – Kaštel Sućurcu.
Nakon otkrivanja spomen ploče u Podvorju u Kaštel Sućurcu, na rodnoj kući
dr. don Ante Alfirevića, a što će biti upriličeno uz glazbu HGD-a Biranj, s
početkom u 16.30 sati, obilježavanje 140. obljetnice rođenja i 70.
obljetnice smrti ovog istaknutog Sućuranina nastavit će se održavanjem
Okruglog stola o životu i djelu dr. don Ante Alfirevića u kino dvorani „Sv.
Juraj“ u Kaštel Sućurcu, uz prigodni program u kojemu će nastupiti: zbor
župe sv. Jurja m., klapa Podvorje i pjesnik Miroslav Luketin Sarajčev.
U programu Okruglog stola „Dr. don Ante Alfirević – život i djelo“ o ovome
istaknutome svećeniku govorit će: prof. dr. don Slavko Kovačić – „Dr. Ante
Alfirević, odgojitelj, vjeroučitelj i vođa katoličkog pokreta do stupanja u
Družbu Isusovu“, prof. dr. sc. Božidar Nagy – „Dr. Ante Alfirević i bl.
Ivan Merz“; prof. dr. sc. Ivan Šestak – „Dr. Ante Alfirević kao urednik
isusovačkoga časopisa “Život”- Idejna prosudba“; Eva Šibl, mag. fil. – „Dr.
Ante Alfirević: “Kroz trnje ovoga svijeta” – svjetonazori u romanu“;
Želimir Bašić – Lordan Ljubenkov – „Dr. Ante Alfirević, svećenici i
zadrugarstvo“ i dr. sc. Tonči Burić – „Dr. Ante Alfirević i arheologija“.
Organizator obilježavanja 140. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti
dr. don Ante Alfirevića (1875. – 1945.) je Društvo za očuvanje kulturne
baštine Kaštela „BIJAĆI“, dok su suorganizatori Splitsko-makarska
nadbiskupija, Filozofski fakultet Družbe Isusove i Grad Kaštela.
O liku i djelu dr. don Ante Alfirevića:
Anton Ante Alfirević rođen je 26. siječnja 1875. g. u Kaštel Sućurcu od
majke Andrice Jerkunice i oca Grge Alfirevića, težaka. Pučku školu pohađao
je u svom rodnom mjestu, a nakon toga školovanje nastavlja u Splitu gdje
1894. g. maturira na “c. k. velikoj gimnaziji”. 1902. je na rimskom
kolegiju Germanicum stekao doktorat iz filozofije i teologije.
God. 1901. zaređen je za svećenika, a od 1902. je duhovnik u biskupskom
sjemeništu u Splitu. Od 1903. do 1919. bio je kateheta i profesor na
Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu.
God. 1919. ulazi u isusovački red i prelazi u Zagreb. Tu je od 1929. do
1936. bio superior isusovačke rezidencije. Prelazi u Sarajevo 1937. gdje je
bio profesor na Vrhbosanskoj bogosloviji do 1941., da bi potom prešao opet
u Zagreb, gdje je do 1944. bio rektor Nadbiskupskog sjemeništa i ravnatelj
Nadbiskupske klasiène gimnazije. Umro je u Zagrebu 17. siječnja 1945. g.
Potaknuo je, osnovao i uređivao nekoliko časopisa filozofsko-teološkog
profila: „Hrvatska straža“, „Dan“, „Život“. Istaknuo se i svojim književnim
i prevoditeljskim radom. Osim niza članaka i rasprava napisao je i roman
„Kroz trnje ovoga svijeta“ (1904./05.), te više knjiga, kao što su, npr.
„Odakle živuća bića“ (1904.), „Euharistijski kongres“ (1923.), „Svetost
crkve u 20. vijeku“ (1929.), „Sv. Ćiril i Metoda, slavenski apostoli“
(1935.), „Bliže k Bogu“ (1938.) itd. Svojim brojnim člancima surađivao je i
u drugim časopisima: Prosvjeti, Katoličkom listu, Vrhbosni, Kršćanskoj
školi i dr. Raspon tema kojima se bavio je bio iznimno širok: književnost,
teologija, filozofija, moral, psihologija, arheologija, školstvo, politika
– na tom planu je dosljedno zastupao pravaške ideje – ples, mediji,
katolički tisak i dr.
Jedan je od uglednih prvaka Hrvatskoga katoličkog pokreta, u kojemu je
aktivno organizirao i različite vjerske manifestacije: „Ðački sastanak u
Splitu“ 1906. i Euharistijski kongres u Dubrovniku 1937. Istaknuo se i na
gospodarsko-socijalnom planu, kao osnivač Hrvatske štedione i Zadružne
sveze Dalmacije.
Godinama prešućivan i zaboravljen, dr. don Ante Alfirević tek u današnje
vrijeme postaje predmetom interesa povjesničara i istraživača različitih
profila, od politike, kulture, društvenih djelatnosti, književnosti i
primjer gorljiva svećenika i domoljuba.
