Velika prijevara sa solarnim pločama – građani ostali bez 100 milijuna eura
SAMO VI PLAĆAJTE! – Iako su na ime naknade za obnovljive izvore energije, koju svaki potrošač plaća u okviru svog mjesečnog računa za struju, građani od 2007. do 2013. državi uplatili 100 milijuna eura, krajem 2013. donesena je odluka da se ta naknada poveća čak sedam puta. Petnaestak mjeseci kasnije može se zaključiti da ni takvo poskupljenje nije riješilo probleme i afere s otkupom struje koja se proizvodi uz pomoć sunca i vjetra.
Država je, naime, kroz postupanje nadležne agencije imena Hrvatski operater tržišta električne energije (HROTE) zauzela stajalište da neće otkupljivati svu struju proizvedenu iz obnovljivih izbora energije, već će otkup ograničiti na kvote koje određuje i kojim upravlja HROTE.
Dio investitora u solarne i vjetroelektrane požalio se Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji na postupke HROTE-a u utvrđivanju kvota i njihovom raspolaganju, optužujući operatera za netransparentnost i odugovlačenje u rješavanju zahtjeva za otkup struje.
“Slobodnoj” su, tako, poznati primjeri tvrtki koje dvije godine čekaju na rješenje o otkupu električne energije nakon što su izgradile elektrane i priključile se na mrežu.
Poznati su nam i primjeri tvrtki koje su prijavile preko 200 elektrana za sustav otkupa električne energije, da bi zatim te tvrtke pola godine bezuspješno čekale na odgovor HROTE-a makar za jednu od prijavljenih elektrana!?
Trenutno više od 200 solarnih elektrana čeka odgovor HROTE-a mogu li računati na otkup struje od države.
Postupajući po pritužbama ogorčenih ulagača, HERA je nedavno izvršila inspekciju u HROTE-u i utvrdila utemeljenost prigovora.
Utvrđene nepravilnosti, ali…
– Postupke pokrenute povodom zahtjeva za sklapanjem ugovora o otkupu podnesenih tijekom 2013., HROTE je provodio ne primjenjujući pravila postupanja i rješavanja propisana Zakonom o općem upravnom postupku – stoji u nalazu HERE o provedenoj inspekciji u HROTE-u. Tu se operater poziva na transparentnije upravljanje novcem za otkup struje iz OIE i to je uglavnom sve što država čini po tom pitanju.
No, u žižu interesa pitanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije pokušavaju vratiti Čačićevi Reformisti, svojim prijedlogom da se kućanstvima omogući proizvodnja električne energije iz sunca bez ograničavajućih kvota. Kako nam je potvrdio saborski zastupnik Petar Baranović, jedan od motiva za inicijativu Reformista upravo je kaos pri otkupu struje iz komercijalnih elektrana.
– Očito je došlo do zastoja u razvijanju komercijalnih elektrana na energiju sunca. Ako bi prošao naš prijedlog, taj zastoj bi se odblokirao, proizvodnja iz OIE dobila bi novu snagu, razvilo bi se poduzetništvo i novac koji sada stoji u bankama stavio u investicije – optimističan je Baranović.
Po sadašnjem zakonodavstvu kućanstva ne mogu instalirati nekomercijalnu solarnu elektranu, jer ne mogu ući u podjelu kvota koje određuje HROTE.
– Mi smo u pripadajućem prijedlogu Zakona o građanskoj energiji iz sunčanih energana detaljno razradili kako bi se takve energane razvijale bez ograničavanja kvotama koje sada imamo za obnovljive izvore energije – navodi saborski zastupnik Reformista.
Svjedočimo, najblaže rečeno, prilično čudnoj situaciji sa ulaganjima u obnovljive izvore energije. Postoji preuzeta obveza države o dostizanju 14 posto godišnje potrošnje energije iz OIE do 2020., a trenutno smo na svega četiri posto. Postoji i prikupljeni novac iz naknade za OIE koja je trenutno 3,5 lipe po potrošenom kilovatsatu, i poduzetničke ideje, i tržište, i ekološka korist. No, sve to očito nije dovoljno da se tržište razvije i osigura jeftinija i čišća energija za kućanstva i industriju.
VEDRAN MARJANOVIĆ
Mini elektrana za 8000 eura
Prijedlog Reformista nije usmjeren prema komercijalnim elektranama, već uvodi kategoriju potrošač-proizvođač. To znači da bi svaki potrošač struje mogao u svome domaćinstvu ili proizvodnom pogonu montirati solarnu elektranu snage koja mu je već instalirana za kućanstvo.
– Procjenujemo da bi se oprema za takve elektrane mogla kupiti i montirati za 8000 eura. Takva investicija vratila bi se kroz desetogodišnje razdoblje te ostvarila dodatna zarada kroz prodaju viškova električne energije HEP-u. Nezaobilazna je i korist za gospodarstvo, jer bi se u proizvodnji i održavanju opreme za takve elektrane moglo zaposliti oko 1500 ljudi – napominje Petar Baranović.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
