Banac je optužio Caratana da je to što on govori zapravo mjera naše zaostalosti i da to nije moguće nigdje drugdje nego kod nas gdje još uvijek vlada pokvareni komunistički duh

U Studiju 4, na HRT-u bilo je dosta burno, jer su se verbalno sukobili profesor i povjesničar Ivo Banac i politolog Branko Caratan u vezi micanja biste Josipa Broza Tita s Pantovčaka i premještanja u muzej, odnosno, u rodnu Titovu kuću u Kumrovec. Banac je optužio Caratana da ne razumije što znači demokracija te da ne razumije zašto je protiv micanja biste.

Nakon više od 50 godina Titova bista je otišla s Pantovčaka te se preselila u Kumrovec, a kustosi su zadovoljni jer su dobili vrijedne predmete. Mišljenja u javnosti se kreću od kritike do pohvale. ”Odluka je dio aktualne politike. Mi nismo imali niti jednu odgovornu i kompetentnu raspravu o Titovoj povijesnoj ulozi i oni povjesničari moji su o tome govorili su govorili iz političkih poriva, a ne stručnih”, rekao je Caratan na početku, napominjući kako je ovaj potez bio samo ispunjenje obećanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koje je dala u predizbornoj kampanji. Rekao je kako je to imalo za ulogu privlačenje određenog dijela desnih birača da glasuju za predsjednicu.

Banac je istaknuo kako je vidi zapravo što bi bila razlika između znanstvenih i političkih mišljenja. ”Ja ne vidim problem, jer ako se slažemo oko minimalnih standarda da želimo živjeti u demokraciji i demokratskoj državi, onda ne vidim razlog zašto bismo slavili Titovu bistu. Mi se možemo slagati ili ne slagati oko njegovih aspekata života, ali temeljite odrednice stoje čvrsto i naravno da je predsjednica napravila nešto što je netko od njezinih prethodnika trebao već prije napraviti”, kazao je profesor Banac.

Caratan je odmah odgovorio kako je to zapravo sve dio dnevne politike i da njega zaprepaštava ono što govori profesor Banac. ”Nije sporno da Titov režim nije bio demokratski i politologija to definira kao totalitarni režim, nisu sporni ni zločini i nije sporno tko je subjektivno odgovoran za te zločine. Stvari su poprilično kompleksne. Ako pogledamo unatrag ljudi su bjesomučno ubijali, tada ste imali dvije atomske bombe, odluku da se ’45-te radi rušenja morala njemačkog stanovništva bobmardiraju gradovi. Nitko sada neće skidati Rooseveltov trg, nitko neće reći da je Winston Churchill bio najveći premijer Britanije, a sve te odluke su bile njihove. Mogao bih nabrajati i dalje. Pitanje je da kada procjenjujemo povijesne ličnosti, važno je da ih smještamo u povijesno vrijeme”, rekao je Caratan.

Tada je u emisiji već postalo dosta napeto kada je profesor Banac rekao da se sve može relativizirati, a ako tako nastavimo onda ćemo reći da se svako ubojstvo može opravdati. ”Moram reći da postoji razlika između zapadnih državnika, a to je da su predstavljali demokratske politike koje su bile legitimne, a ono što Tito nije imao, a dio je spora, to je politički legitimitet. Zašto bi današnje generacije koje žive u demokraciji imale potrebe održavati nelegitimno prisustvo nekoga tko je bio odgovoran za nešto s čime se ne možemo nikako složiti. Ne moramo nositi takav teret na leđima”, rekao je Banac.

Politolog Caratan je rekao da Banac zapravo relativizira, jer je Adolf Hitler dobio izbore, a nakon toga je napravio koješta. Kaže kako ga dobiveni izbori ne mogu apsolvirati pa nije sporno da Tito nije imao političku legitimaciju. ”Tito je ratovao protiv fašizma, to je bila njegova legitimacija. To nema veze sa zločinima, zločini su počinjeni i je li netko imao demokratsku legitimaciju to je manje sporno. Ovdje je u pitanju procjena uloge političara u povijesti, odnosno što je bilo pozitivno, a što negativno”, rekao je.

Banac je optužio Caratana da je to što on govori zapravo mjera naše zaostalosti i da to nije moguće nigdje drugdje nego kod nas, gdje još uvijek vlada pokvareni komunistički duh. ”Meni je drago da smo se riješili spomenika, a to je tek početak jer će se početi rješavati stvari koje nas vežu uz taj režim. Caratan je itekako relativizirao i ovo što je napravljeno treba pozdraviti”, istaknuo je profesor Banac.

Caratan je zatim vratio kako Banac nije bio tako kritičan u bivšoj državi, na što je Banac odgovorio da nije ni mogao jer je kao i većina ljudi imao flaster na ustima i morao je prihvatiti taj režim i optužio Caratana da je bio dio tog režima. Caratan je rekao i kako on, iskreno, nije niti primijećivao Titovu bistu i ona je onda postala vidljiva tek u predsjedničkoj kampanji i da ne ostane dužan gledateljima, Caratan je ustvrdio kako je on postao dio tog režima kada se mijenjao te da ga je on mijenjao, a ne profesor Banac.

Izvor: direktno.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save