AKADEMIK VLADIMIR PAAR: ‘To što je sada vruće ne znači da ne dolazi mini ledeno doba’
Tjedan u 10 pitanja: Vladimir Paar
1. Gospodine Paar, evo u Dalmaciji se nakon pakla na zemlji iznenada otvorilo nebo. Gdje je vas zatekla promjena vremena i je li vas iznenadila?
– Zatekla me na moru, na Krku, gdje sam na godišnjem odmoru. I ovdje je bila promjena vremena jer je klima promjenjiva. To je jedina konstanta. Nelinearni dinamički sustav čija je osnovna karakteristika promjena koja nikoga ne treba iznenaditi.
2. No, kada se poveća razina mora i u Dalmaciji i na Krku ćemo plivati. Kada će se to dogoditi?
– To se ne može točno predvidjeti. Možemo učiti iz prošlosti gdje imamo podatke o temperaturi i razini mora. Prije 125 tisuća godina temperatura je bila znatno viša nego danas – 5 stupnjeva, a razina mora oko sedam metara viša nego danas. To su pojave koje se događaju u međuledenom dobu. Mi smo danas u međuledenom dobu koje traje već 11 tisuća godina, a prethodno međuledeno doba imalo je i znatno više temperature i višu razinu mora nego danas.
3. Mnogima su ovi ekstremi dokaz globalnog zatopljenja, a vama novog mini ledenog doba. Zašto to nije posljedica zatopljenja?
– U međuledenom dobu u kojem se sada nalazimo normalna prirodna pojava je izmjena toplih i hladnih razdoblja. Za prošlost znamo kako su se ona mijenjala i iz toga smo trebali nešto naučiti. To nažalost danas nije slučaj. U zadnjih 3000 godina bila su tri razdoblja zatopljenja od kojeg je svako trajalo po nekoliko stoljeća. Takvo zatopljenje pojavilo se u staroj Grčkoj, pa potkraj Rimskog Carstva i nama najbliže od 10. do 14. stoljeća kada su se rastopili ledenjaci na Grenlandu i Arktiku. Grenland je tada postao poljoprivredno područje gdje su Vikinzi uzgajali žito i stoku.
4. Koji su još primjeri globalnih zahladnjenja?
– Od 14. do potkraj 19. stoljeća, o čemu postoje precizni podaci. Tada je vladalo umjereno zahladnjenje koje se u 17. stoljeću zvalo malo ledeno doba pa je tada sjeverni Jadran mjesecima bio pod debelim slojem leda. Poljoprivreda u Europi je bila desetkovana zbog velikih hladnoća ljeti.
5. Kada počinje porast temperature?
– Dvadeseto stoljeće je ono u kojem temperatura raste i ona je rasla sve do 1998., kada prestaje. Velika je zagonetka zašto je prestao taj rast temperature. Američki znanstvenici i Američko fizikalno društvo objavili su svoje svjedočenje pred Kongresom u kojem su pokušali dati odgovor na pitanje zašto zadnjih 18 godina temperatura ne raste.
6. No, službena meteorologija i naš DHZ drže se efekta staklenika. Zašto?
– Klimatolozi naglašavaju samo jedan faktor, a druge uglavnom zanemaruju. Znate što znanost ne zna? Ne razumije sasvim fizikalni mehanizam nastanka oblaka koji su glavni faktor za nastanak oborina. Još 1880. godine je jedan slavni švedski fizičar i kemičar, Arrhenius, mjerenjima pokazao da, poveća li se koncentracija CO2 u zraku, toplinsko zračenje sa Sunca ostaje u klopci između atmosfere i površine Zemlje. Ako bi se razina CO2 povećao tri puta, izračunao je, tada bi temperatura na površini Zemlje mogla porasti za 9 stupnjeva.
7. To je, ako se ne varam, u suprotnosti s predviđanjima teorije efekta staklenika. Svi su predvidjeli da bi temperatura trebale rasti u 21. stoljeću, zar ne?
– Kao jedan od razloga navodi se Sunce koje svojim magnetskim djelovanjem djeluje na Zemlju, što bitno može utjecati na klimu. Astronomi tvrde da je razlog ovog hijata slabljenje magnetske aktivnosti Sunca. Drugi faktor su kozmičke zrake koje bombardiraju Zemlju iz svemira. Prvi je o tome govorio Tesla koji je tvrdio da ih čak može mjeriti. Postoji fizikalna teorija da one utječu na klimu.
8. Kako bi se i kada ledeno doba moglo reflektirati na naš život na Zemlji?
– Po svoj prilici ne u dogledno vrijeme. Ne u ovom stoljeću, pa možda ni u tisućljeću. Tu vam ima jedna kvaka. Hijat. Neki američki znanstvenici pretpostavljaju da razmjerno dugo ovaj međuperiod između međuledenih doba. Možda je efekt CO2 odgodio nastup novog ledenog doba. O tome zašto na Zemlji nastaju velika ledena doba, odavno je govorio naš znanstvenik Milutin Milanković iz Dalja.
9. Vidim da je NASA otkrila novu zemlju. Možda nam je ona spas?
– Ha, ha. Za nas bi bio najbolji jedan satelit Jupitera. Zemlja će ionako biti spržena za pet milijardi godina, to fizika zna.
10. Tko ima više dogmi, znanost ili vjera?
– Znanost ima jako puno dogmi, ali ne u lošem smislu. Dogma je orijentir za rješenje nekih zagonetki koje se događaju po nekim prirodnim zakonima. Pitanje postanka života je, primjerice, potpuno otvoreno. Mi dogmu zovemo postulatom, a svaka dogma ima svoje granice. Kad smo pisali knjigu, profesor Ivan Golub, svjetski ugledni teolog, mi je rekao: ‘Pa vi u znanosti imate puno više dogmi nego mi u teologiji’. Teolozi inače tvrde kako je svako znanstveno otkriće potvrda Božjeg djela i da najviše otkrića ima u kršćanskim zemljama gdje su znanstvenici predani tom cilju.
Izvor: jutarnji.hr
