Mladi u Hrvatskoj imaju gore izglede nego vršnjaci iz Ugande i Bangladeša
Francuski kolumnist Felix Marquardt i bivši premijer Istočnog Timora José Ramos-Horta (dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996.) sa svojim su timom na početku ovog mjeseca objavili opširno istraživanje koje analizira koliko su države prijateljski orijentirane prema osobama mlađima od 25 godina u 64 različite države svijeta (za koje su imali dovoljno relevantnih podataka), među njima i Hrvatskoj.
Podatke koje su koristili u istraživanju uzeli su od međunarodnih organizacija poput UNESCO-a, OECD-a i Svjetske banke, a države su u konačnici rangirali uzimajući u obzir čak 59 različitih indikatora. Među njima su neki čvrsto mjerljivi, poput zdravlja, pristupa zaposlenju, obrazovnih mogućnosti, ali ima i donekle apstraktnih kao što je optimizam među mladima (izvor za taj podatak su razne ankete provedene u državama uključenim u istraživanje).
Svoj su indeks prozvali Youthonomics, a rezultati i nisu toliko iznenađujući što se tiče najbolje plasiranih država. Mladi ljudi najbolje žive u u Norveškoj, Švicarskoj, Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj, što je pokazuje da dobar život i uvjeti za mlade uglavnom odgovaraju ekonomskoj razvijenosti zemlje. Osim snažnog gospodarstva kod država se uzimalo u obzir i volja da se transformiraju u zemlje poželjne za mlade ljude.
Sudeći po podacima iz istraživanja, Hrvatska ne stoji dobro. Naša je država na dalekom 51. mjestu od 64 uključene u istraživanje, a ispred nas našli su se Kolumbija, Gana i Honduras. Bez imalo podcjenjivanja, to nisu države za koje bismo očekivali da su ispred nas na listi – pogotovo Honduras koji, primjera radi, ima daleko najvišu stopu ubojstava od svih država na svijetu. Od nama susjednih zemalja, Slovenci su na 21. mjestu, a Mađarska na 38. mjestu.
To nas dovodi do druge kategorije/indeksa u pitanju – perspektive mladih. On pokazuje kako su prošle generacije pripremile teren za nadolazeću i kako će mladi između 15 i 29 godina živjeti u bliskoj budućnosti, za nekih deset godina. Ovaj indeks ima tri pod-stupa – javne financije, ekonomske prilike i politički utjecaj. Te kategorije otkrivaju probleme koje će mladi tek osjetiti u budućnosti, kao i smjer u kojem se država kreće. Tu se još uračunava i optimizam mladih koji pokazuje što oni sami misle o svojim šansama za bolji život u budućnosti (mladi Hrvatske pokazali su se kao izuzetno pesmistični – tek smo na 60. mjestu u toj podkategoriji).
Sveukupno smo po perspektivi koju mladi imaju najgori od svih država u istraživanju – 64.
No, ovu kategoriju ipak treba sagledati u kontekstu sadašnjeg stanja u državama, kao i demografskih trendova. Npr. na ovoj listi je Uganda druga, Ruanda četvrta, a Gana šest država na listi. Te države sve od reda imaju vrlo nizak životni standard te je očito da će rasti, ako ne bude nepredviđenih okolnosti poput ratova i drugih destabilizirajućih faktora. Budući da je stanovništvo u tim državama mnogo mlađe nego u razvijenima, budućnost, tj. snaga političkog utjecaja je na njihovoj strani. Opet, i neke od razvijenih država, kao što su Norveška i Švedska su prvi vrhu ove kategorije, što pokazuje da su se dobro pripremile za budućnost.
Cijelo istraživanje možete pronaći na ovom linku (stranica zahtijeva prethodnu registraciju).
Izvor: jutarnji.hr
