„Večernjem listu“ smetaju vjernici na čelu države
U nedjeljnom „Večernjem listu“ koji je u vlasništvu austrijske „Styrie“, tobože katoličke izdavačke kuće, uz slike Kolinde Grabar Kitarović i mandatara Tihomira Oreškovića preko cijele prve stranice vrišti naslov „Praktički vjernici zavladali Hrvatskom“. Na trećoj stranici iz pera Darka Pavičića, da ne bi bilo dvojbe, zabrinutost se potcrtava naslovom „Vjernici preuzeli politički vrh“. Iako sam tekst nije tako izravno intoniran, ova dva naslova višeslojno su značajni.
Iako „Večernji list“ slovi kao tobožnji desničarski dnevnik, on je najmanje to, jer je kao i većina vodećih hrvatskih medija, uključujući nažalost i javne, svjetonazorski liberalan, pa je kao takav osobito antikršćanski, prije svega antikatolički orijentiran. Flagrantan dokaz tome je krajnje gruba i nedopustiva fotomontaža bivšeg pape Ratzingera kad je novina uoči njegovog posjeta Hrvatskoj na slici režući njegovu lijevu ruku prilikom misnog blagoslova predstavila Benedikta XVI s nacističkim pozdravom.
To je samo mali isječak iz čitave antivjerničke uređivačke politike „Večernjeg lista“. Treba podsjetiti da je najnakladnija hrvatska dnevna novina prodana za smiješno nisku cijenu pod sumnjivim okolnostima u kojima je glavnu ulogu igrao tzv. veliki „suverenist“ dr. Ivić Pašalić, a posrednik u toj prodaji bio je kontroverzni konzultant Marijan Kostrenčić. Novi vlasnici, a to je kapital austrijskih Srba i socijalista koji su se protivili samostalnosti Hrvatske, brzo su refundirali isplaćenu sumu kasnijim prodajom „Večernjakovog“ udjela u teleoperateru VIP-u.
Sasvim je jasno da je u toj prodaji po nakladi vodećeg hrvatskog dnevnika bilo privatizacijskog kriminala, ali naravno za to nitko, kao ni u drugim slučajevima prodaje nacionalnog bogatstva, nije odgovarao. Od samog početka kao utjecajni član Upravnog odbora postavljen je pater Ivan Tolj. Svojedobno sam na jednom domjenku dotičnog patera priupitao kako ga nije sramota da sjedi u Upravnom odboru novine kojoj je u uređivačkoj politici prva stvar bila da ukine rubriku Hrvatska koja je postojala čak i u komunizmu. Sve u svemu nije u pitanju samo svjetonazorska uređivačka politika „Večernjeg lista“, nego i njegova nacionalna uređivačka politika.
U nekoliko rekonstrukcija redakcije dnevnik je bitno srezao broj uposlenih, a premda je zadržao tek na zadnjim stranicama neke domoljubne kolumniste koji mu služe kao smokvin list, otpustio je čitav niz onih koji se nešto otvorenije zalagali za političko hrvatstvo i nacionalne interese, kao na primjer Tihomira Dujmovića, Josipa Pavičića i Ivicu Šolu. S takvom protuhrvatskom i regionalnom uređivačkom politikom prodana naklada se srozala na nekoliko desetaka tisuća primjeraka, dok je u doba Jugoslavije imao nakladu od preko 100.000, a u pojedinim trenutcima i nekoliko stotina tisuća primjeraka.
U sadašnjoj parlamenranoj krizi „Večernji list“ je jedva prikriveno navijao za koaliciju Hrvatska raste, što je nastavak njegove politike podržavanja Ive Josipovića u prvom mandatu i potpore njegovoj kandidaturi na zadnjim predsjedničkim izborima. „Večernjem listu“ kroz svih ovih 15-tak godina otkako je prodan nisu smetali komunisti i komunjare na vlasti, ali sad kad su u ovoj pretežito kršćanskoj zemlji na čelne pozicije u državi došli vjernici i to praktični „Večernjak“ ne može odoliti a da na neki način, pa makar i žalopojnim naslovima pokaže svoju političku i svjetonazorsku poziciju.
Da se Dražen Klarić kao glavni urednik držao profesionalnih načela, onda je pravi zdravorazumski naslov na naslovnoj stranici trebao biti „Konačno vjernici na čelu Hrvatske“, jer je Hrvatska svjetonazorski s 90 posto kršćana, naravno najviše katolika, pretežito konzervativna zemlja. Cijelo ovo doba otkako je utemeljena bila je međutim žrtva medijskog terora nevjerničke militantne manjine, pa odatle i takvi naslovi u „Večernjem listu“ kao odraz žala za prošlim vremenima.
Vjekosalv Krsnik
