PAPA U RIMSKOJ SINAGOGI: Katolici i Židovi se moraju osjećati kao braća povezana istim Bogom
Papa Franjo posjetio je 17. siječnja, kao treći papa, rimsku sinagogu u znak katoličko-židovskog prijateljstva. Tom je prigodom Papa održao govor, te pozdravio nazočne među kojima su bile i preživjele žrtve Holokausta, izvijestio je Radio Vatikan. U pratnji Svetoga Oca bili su kardinali Kurt Koch i Walter Kasper, aktualni i nekadašnji predsjednik Papinskoga vijeća za međuvjerski dijalog.
Sjećajući se tragedije Holokausta i stradanja više od dvije tisuće Židova koje su nacisti deportirali u listopadu 1943., Papa je istaknuo da povijest mora biti pouka za sadašnjost i budućnost. Holokaust nas uči da je uvijek potreban oprez kako bi se moglo promptno reagirati u obranu ljudskoga dostojanstva i mira. U svome pozdravu Papa je naglasio kako je u međuvjerskom dijalogu osobito važno, da se kao braća i sestre susrećemo pred Stvoriteljem i slavimo ga, da se međusobno poštujemo i cijenimo i nastojimo raditi zajedno. Posvjedočio je, koliko su mu katoličko-židovski odnosi na srcu, te istaknuo židovske korijene kršćanstva. „Stoga moramo osjećati kao braća, povezani istim Bogom i bogatom duhovnom baštinom na temelju koje treba graditi budućnost”, rekao je.
Prisjetio se, kako je u Buenos Airesu u više navrata posjetio sinagogu, te se susreo s tamošnjom Židovskom zajednicom o židovskim blagdanima. A također se spomenuo i svojih prethodnika, sv. Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. koji su pohodili „stariju braću”.
Vi ste naši stariji braća i sestre u vjeri, a svi pripadamo istoj obitelji, Božjoj obitelji, koja nas zajedno prati i štiti kao svoj narod. Zajedno smo kao Židovi i kao katolici pozvani preuzeti odgovornost za ovaj grad, rekao je Papa, te izrazio želju da duhovna bliskost i uzajamno razumijevanje i poštovanje između ove dvije vjerske zajednice sve više raste.
Spomenuo je i zašto je odabran upravo ovaj datum posjeta. Naime, 17. siječnja Talijanska biskupska konferencija obilježava kao Dan dijaloga između katolika i Židova, a on je tu i kao Rimski biskup.
Papa Franjo se osvrnuo i na pedesetu obljetnicu koncilske deklaracije „Nostra Aetate” koja je obilježena potkraj 2015., a kojom je omogućen sistematičan dijalog između Katoličke Crkve i židovstva i koji je dao temelj židovsko-katoličkome dijalogu. U tom je vidu spomenuo i susret sa skupinom židovskih predstavnika na Trgu sv. Petra u listopadu prošle godine, kao i novi dokument koji je priredilo Povjerenstvo za odnose sa Židovima potraj godine, a vezano uz teološka pitanja.
No, Papa je upozorio kako se osim teološkog pitanje ne smije zaboraviti ni pitanje ekologije, a kršćani i Židovi su pozvani ponuditi svijetu poruku o skrbi za sve stvoreno.
Nadalje je naglasio i kako sukobi, ratovi, nasilje i nepravde otvorene su duboke rane čovječanstva koje nas potiču na predanost zalaganju za pravdu i mir i boljitak svake osobe bez obzira na pripadnost, a posebno pak za skrb za siromašne, bolesne, marginalizirane.
Gdje je život u opasnosti, pozvani smo ga zaštiti, naglasio je, te na kraju govora još jednom pozvao na zahvalnost za sve što je ostvareno posljednjih pedeset godina u odnosu između Židova i kršćana.
Molimo Gospodina, da vodi naš put u budućnost. Bog ima plan spasenja za nas, istaknuo je Papa citiravši proroka Jeremiju: „Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam – riječ je Jahvina – naume mira, a ne nesreće: da vam dadnem budućnost i nadu (Jr 29,11).
MISIJA / IKA
